SEJIDI ŠEJH SUAD

Dobrodošli na moj blog

01.12.2010.

ZASTO DERVISI OBAVLJAJU ZIKIR

                                           U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog !

                  Hvala Allahu Gospodaru svjetova koji kaze : " Zaista ovaj Kur 'an vodi jedino ispravnom putu i vjenicima koji cine dobra djela donosi radosnu vijest da ih ceka nagrada velika ".

                  I neka je salavat i selam na Allahova Poslanika, koji je dostavio Knjigu svoga  Gospodara i rekao : '' Najbolji medju vama je onaj koji Kur 'an nauci i njemu druge poducava i rekao, " te pozvao ljude njegovom ucenju i citanju rekavsi : " Ucite Kur 'an jer ce se on zauzimati na Sudnjem danu za svoje sljedbenike ;

                                                                   Predgovor :

                   Kur 'an je Bozija Objava, Rijec i Uputa. Objavljivan je Muhammedu a. s. u razdoblju od 23 godine njegove poslanicke misije.

                    Period objavljivanja Kur 'ana bio je poseban u ljudskoj povijesti. Pocetak Objave javlja se u formi Allahova imperativa Poslaniku, a potom i svakom covjeku, da izucava, posmatra i saznaje izvjesnost kosmickog reda u triplicitnoj relaciji Bog - covjek - svijet. Kur 'an dapace, insistira na osebujnom posmatranju prirode i covjeka, podjednako u njihovoj odvojenosti kao i njihovom jedinstvu. To integralno i odvojeno posmatranje bazira se na kur 'anskom principu o jedinstvu i jedinosti Stvoritelja ( tevhid ).

                     Svaka rijec Kur 'ana objavljena Muhammedu a. s. bila je registrovana, prenosena i ucena napamet. Tako se dogodilo ono sto je u povjesti nebeskih Knjiga jedinstveno : zapisana je svaka rijec Objave i svako njeno slovo u razdoblju koliko je trajala poslanicka misija Muhammeda a. s. Stoga je istinitost transmisije kur 'anskog teksta nesumnjiva i nepobitna. To potvrdjuje i sam Kur 'an , u kome se kaze da je to Knjiga u kojoj nema sumnje. Ona je uputa svima koji zele da je slijede i koji hoce da da joj pripadaju. Obavezujuci svoje pripadnike na znanstveno istrazivanje i spoznavanje stvarnosti, kur 'an podize nauku na najvisi moguci stepen i u tom smislu na desetine mjesta u u razlicitim kontekstima upotebljava izraze znanje  i spoznaja. Obraca se svima koji hoce da razmisljaju, zele da otkriju i spoznaju istinu i koji smjeraju da dosegnu smisao vjerovanja. Tu je bezbroj raznovrsnih dokaza na koje Kur 'an ukazuje. Ozbiljno proucavanje njegova sadrzaja kao i iscitavanje njegova prevoda potvrdjuje tu konstataciju.

                      Svojom pojavom Kur 'an je pokrenuo jedan od najvecih preobrazaja u povjesti covjecanstva. To isticu svi objektivni znanstvenici svijeta, a primjera koji potvrdjuju ovu cinjenicu ima napretek. Po svojoj univerzalnosti, misaonosti i sveobuhvatnosti Kur 'an prestavlja, doista, nadnaravnu Knjigu. Iza neprikosnoveno poziva da se vjeruje jedan Bog dz.. s. slijedi zahtjev za vjerovanje svih  Njegovih poslanika, medju kojima nema razlike. Po tome pravi i istinski pripadnik Kur 'ana moze biti samo onaj koji vjeruje i u sve druge vjerovjesnike, kao sto vjeruje u Allahovog posljednjeg poslanika Muhammeda a. s.  Isti je status i Objava upucenih prije Muhammeda a. s.  Priznajuci sve ranije poslanike i potvrdjujuci njihov dolazak i misiju razlicitih argumenata, Kur 'an ujuedno prdstavlja cvrst dokaz istinosti i historijskog znacenja Muhammedova a. s.  poslanstva.

                        Medju ljudima,prema kur 'anskom ucenju, nema nikakve razlike osim u njihovu pristupu dobru i zlu, korisnom i stetnom, lijepom i rdjavom. Svrha postojanja razlicitih naroda i nacija je u medjusobnom upoznavanju, saradnji na dobru, razmjeni iskustva i medjusobnom ispomaganju. Pravednost se trazi do te mjere, da covjek mora da gleda na svakog drugog kao na sama sebe. Istina je po Kur 'anu sveta i nedjeljiva, a ljudska misao se mora potvrdjivati i dokazivati naucno i iskustveno.

                        Jezik Kur 'ana je nad naravan po svom stilu, strukturi i izrazajnim mogucnostima. Zbog toga  je Kur 'an nemoguce u potpunosti doslovno prevesti na bilo koji drugi jezik. Svi dosadasnji napori na tom planu prestavljaju, u stvari, samo ljudske pokusaje prezentovanja znacenja Kur 'ana i nista vise. Kur 'anski stil interpretacije ima vlastitu logiku i proteze se na sva podrucja koja zaokupljiju ljudski duh : na podrucje vidljivog i nevidljivog svijeta. Tesko da postoji krace povjesno razdoblje u zivotu ljudske zajednice u kojem je aktuliziran toliki broj pitanja koja se ticu prirode i covjeka, te razvoja ljudske kulture i duhovnosti uopce, od ono u kojem je dovrseno objavljivanje Kur 'ana.

                        Pitanja slobode misli, opredjeljenja i vjerovanja utemeljena su tako da je i prisila zabranjena. Taj vrlo slozeni problem Kur 'an je jasno i nedvosmisleno razrijesio. Sloboda ljudskog opredjeljenja je zagarantovana, a na istom osnovu je i covjekova odgovornost odredjena.

                        Kur 'an  trazi stalan progres. On je uputa ka kontinuiranom napretku i dinamicnom razvoju.  Zahtjev da se cini dobro, a ne cini zlo, univerzalan je princip kur 'anskog ucenja.

                          Najbolji komentar Kur ' ana je sam Kur 'an, a njegov najneposredniji tumac je Sunnet Muhammeda a. s. Zato se ni najmanje ne treba cuditi sto je jedna od posljednjih poruka Muhammeda a. s. da njegov ummet nece nikad zalutati ako se bude strogo pridrzavao Kur 'ana i Sunneta. Stoga zahtjev svih istinskih islamskih mislilaca i istrazivaca bio i ostao : vracanje u okvire Kur 'ana i Sunneta, i zivljenje, koliko god je to moguce, u okvirima ova dva neprikosnovena izvora cjelokupnog islamskog razmisljanja i vjerovanja.

                            Utjecaj Kur 'ana na ljudsku misao, kulturu i razvoj je saglediv. Medjutim, taj utjecaj do nasih dana jos nije dovoljno proucen. Pokusaji koji se danas cine u tom pogledu veliki su  i znacajni. Napori su ogromni na svim merdijanima svijeta. To najbolje pokazuje savremeno interosovanje za Kur 'an i povjesno znacenje njegove misli ; za islamsku kulturu kao autenticnu kur 'anskog nauka i planetarne mogucnosti kur 'anske Objave. Neoborivi dokaz koji potvrdjuje ovaj stav je ogroman  broj prevoda znacenja Kur 'ana na gotovo sve jezike savremenog svijeta. Cinjenica je da svaki narod ima po nekoliko razlicitih prevoda znacenja Kur 'ana na svom jeziku. takvih zahvalnih poduhvata bilo je i kod nas, a medju njima, svakao posebno mjesto zauzima prevod profesora Besima Korkuta.

 SURE   II.

 El ' Bakara - Krava,     ajet  114.

                           Bismillahirrahmanirrahim !

                           Ve men azlemu mimmen mene'a mesadzidallahi en juzkere fihesmuhu ve se'a fi haribiha ulaike ma kane lehum en jedhuluha illa haifin lehum fiddnja hizjun ve lehum fil' ahireti azebun azim.

                           U ime Allaha Milistivog, Samilosnog !

                           Ima li veceg nasilnika od onoga koji brani da se u Allahovim hramovima ime Njegovo spominje i koji radi na tome da se oni poruse ? Takvi bi trebalo da u njih samo sa strahom ulaze. Na ovom svijetu dozivjece sramotu, a na onom svijetu patnju veliku !

  SURE  XVI.

   An Nahl - Pcele,          ajet  18.

                               Bismillahirrahmanirrahim !

                               Ve in te'uddu ni'metallahi la tuhsuha, innallahe legafurun rahim.

                               U ime Allaha Milostivog, Samilosnog !

                              Ako vi budete brojili Allahove blagodati, nece te ih nabrojati, - Allah, u istinu, prasta i samilostan je, -

   SURE   II.

   El' Bakara - Krava,     ajet   152.

                                Bismillahirrahmanirrahim !

                                Fezkuruni ezkurkum veskuru li ve la tekfurun.

                                 U ime Allaha Milostivog, Samilosnog !

                                Sjecajte se vi Mene, i Ja cu se vas sjetiti, i  zahvaljujute Mi, i na blagodatima Mojim nemojte neblagodarni biti !

  SURE   XXXIII.

El' Ahzab - Saveznici,    ajet   35.  41.  42.

                                Bismillahirrahmanirrahim !

                               Inelmuslimine velmuslimati vel'muminine vel'muminati velkaanitine velkaanitati vessadikine vesadikaati vessabirine vessabirati velhasi'ine velhasi'ati velmutesaddikine velmutesaddikaati vessaimine vessaimati velhafizine furudjehum velhafizati vezzakirinallahe kesiren vezakirati e'addallahu lehum magfireten ve edjren azima.

                                U ime Allaha Milostivog, Samilosnog !

                                Muslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjernicama, i poslusnim muskarcima i poslusnim zenama,i iskrenim muskarcima i iskrenim zenama, i strpljivim muskarcima i strpljivim zenama, i poniznim muskarcima i poniznim zenama, i muskarcima koji dijele zekat i zenama koje dijele zekat i muskarcima koji poste i zenama koje poste, i muskarcima koji o svojim stidnim mjestima vode brigu i zenama koje o svojim stidnim mjestima vode brigu, i muskarcima koji cesto spominju Allaha i zenama koje cesto spominju Allaha, - Allah je, doista, za sve njih oprost i veliku nagradu pripremio.

                                   Bismillahirrahmanirrahim !

                                     Ja ejjuhellezine amenuzkurullahe ziren kesira.

                                   U ime Allaha Milostivog, Samilosnog.  

                                       O vjernici, cesto Allaha spominjite i hvalite.

                                 Bismillahirrahmanirrahim !

                                     Ve sebbihuhu bukreten ve asila.

                                   U ime Allaha Milostivog, Samilosnog !

                                      i ujutro i navece Ga velicajte.

 SURE   IV.

 En Nisa - Zene.       ajet  103.

                                     Bismillahirrahmanirrahim !

                                      Feiza kadajtumussalate fezkurullahe kaimen ve ku'uden ve ala dzunubikum, feizatine'nentum feakimussalah, innessalate kanet alemu'minine kitaben mevkuuta.

                                     U ime Allaha Milostivog, Samilosnog !

                                     A kada molitvu zavrsite, Allaha spominjite, i stojeci, i sjedeci, i lezeci. A u bezbjednosti obavljajte molitvu u potpunosti, jer vjernicima je propisano da u odredzeno vrijeme molitvu obavljaju.

  SURE LXII.

  El' Dzuma - Petak.     ajet   9.  10.

                                       Bismillahirrahmanirrahim !

                                       Ja ejjuhellezine amenu iza nudie lissalati min jevmildzmu'ati fes'av ila zikrillahi ve zeril bej, zalikum hajrun lekum in kuntum ta'lemun.

                                        U ime Allaha Milostivog, Samilosnog !

                                       O vjernici, kad se u petak na molitvu pozove, kupoprodaju ostavite i podjite da molitvu obavite ; to vam jebolje, neka znate !

                                        Bismillahirrahmanirrahim !

                                       Feiza kudietissalatu fentesiru fil'ardi vebteguu min fadlillahi vezkurullahe kesiren le'allekum tuflihun.

                                        U ime Allaha Milostivog, Samilosnog !

                                       A kad se molitva obavi,onda se po zemlji razidjite i Allahovu blagodat trazite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli sto zelite.

 SURE   XXXIV.

 Saba - Sebe'       ajet 13.

                                        Bismillahirrahmanirrahim !

                                       Ja'melune lehu ma jesau min maharibe ve tamasile ve dzifanin keldzevabi ve kudurin rasiat, i'melu ale davude sukra, ve kalilun min ibadiessekur.

                                        U ime Allaha Milistivog, Samilosnog !

                                        Oni  su mu izradjivali sto god je htio ; hramove i spomenike, i zdjele kao catrnje, i kotlove nepokretne. * >> Trudite se i budite zahvalni, o celjadi Davudova ! << - A malo je zahvalni medju robovima Mojim.

   SURE   XVII.

  El' Isra - Nocno putavanje.   ajet     89.

                                           Bismillahirrahmanirrahim !

                                           Lekad sarrafna linnasi fi hazelkur'ani min kulli meselin fe'eba ekserunnasi illa kufura.

                                           U ime Allaha Milostivog, Samilosnog !

                                          Mi u ovom Kur'anu objasnjavamo ljudima svakojake primjere, ali vecina ljudi nikako nece da vjeruje.

  SURE XXIII

 El' Mu'minun - Vjernici.             ajet     61.

                                             Bismillahirrahmanirrahim !

                                            Ulaike jusari'une filhajrati ve hum leha sabikuun.

                                            U ime Allaha Milostivog, Samilosnog !

                                            oni hitaju da cine dobra djela, i radi njih druge preticu.

                                             

 

 

 

 

 

 

 

 

 

  

 

       

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

13.11.2010.

KRATAK ISTORIJSKI PREGLED O POSTANKU KADERIJSKE TEKIJE U SARAJEVU

                  Obradjujuci tekije vidjeli smo da su dosle ovim redom : prvo su dosle Mevlevije, drugo su dosle Halvetije a tek iza njih Kaderije. Bila je i peta ona Bistrigina. Dosada se nije niko zabavio sta je istorijski uzrok da su dosle ovim redom. Jedino se zna da je Mevlevijska tekija dosla prva pa onda ostale ovim gore redom. Isa - beg je bio Mevlevija, jeli bilo iza njega drugih..., zasto je Skender - pasa bio Naksibendi, pod kakvim uticajem...? zasto je Gazi - Husrefbeg bio Halvetija, ne mozemo tacno znati, jedino mozemo nesto ukratko ovdje da kazemo za Kaderije.   

                    Kaderijska tekija je kao podsjecaj na nekada kada je Silahdar Mustafa - pasa sa Sultanom Muratom IV, bio u Bagdadu :

  ....... kada je sultan Selim zarobio halifu u Kairu on je njega odveo u Carigrad i od njega uzeo one emanete, no, u Misiru on je bio jedna vrsta suznja. Kada su Mongoli osvojili Bagdad on je umakao njima ispod sablje i dosao na kraju u rukama turskih oficira Cerakise i Memaluk, koji su vremenom preuzimali vlast u egiptu. Za vrijeme Selima I dobio je titulu Nekibul - esraf za te krajeve. 

                       Selimov sin Sulejman osvojio je Bagdad 1534. god. U to vrijeme situacija u Bogdadu bila je vrlo teska. Gejlaniska porodica zestoko se je borila protiv Perzijanaca koji su zavladali Bagdadom 1508. god. i mnogo je porodice izgunilo Gejlanija od Perzijanaca - Si'ija. Kada je Sulejman unisao u Bagdad 2. decembra 1534. kao pobjednik te mu je porodica Gejlani ukazala veliku dobrodoslicu i bila na njegovu stranu.

                     Sultan Sulejman dosao je 26. marta 1535. na grob H. Gejlani sa svojom svitom - pratnjom oficira i muftijom, skupio je svu ulemu Bagdada i poslije klanjanja ikindije - namaza naredio je Sultan da se dade cast " Nekibul - esrafa ", prvaka esrafa Sejjidu sejh Zejnuddinu - kebir. Carski ferman dat mu je na turskom jeziku, koga je Ibrahim vaiz preveo na arapski jezik :

                     " Sejh Zejnuddin Gejlani, neka njegova cast traje... Poslije pozdrava mi vam predajemo da budete Nekib Esrefa - povjerinik roda casnog u Bagdadu. Neka Allah cuva Bagdad. Mi vam dajemo da vi ocjenjujete dokumente Sejjida roda H. Hasana i Husejina, jeli to dokument i dokazano, i da vi sprecavate da svako ne moze da nosi " zelenu boju ".

                        Murat IV vladao je 1638. i umro je u Bagdadu i naredio je da se Sa'fijska dzamija podigne blizu one Gejlani i napisao je na mermeru ov u.... trudio se je Murat Han... Onaj koji kod cara pribran, cija je rijec makbul - na koga padaju carski pogledi i evo :

                        SILAHDAR  MUSTAFA - PASA sin Hadzi Sinanov iz Sarajeva, koji posla sredstva za oporavak tekije u Sarajevu.

                                                                        * * * * *

                           Celebiju su cijenjeni u turskoj vlasti i on je poslao sablju svim carevima.

                            Danas kao 16 po redu od Nekibul - esrefa u Turskoj su Jusuf ibn Abdullah Gejlani i Burhainuddin - ibnu Rahman Gejlani i on ce naslijediti Jusufa. Za Sarajevo u Bosni hudzdzet su povjerili alimu H. Fejzullahu Hadzbajricu.

       *) Predavanje preneseno sa magnetof. trake poslije dersa Mesnevije februara 1975. god. Mesnevihan H. Fejzullah Hadzibajric.

 

 

 

 

 

 

 

13.11.2010.

SARAJEVSKE TEKIJE

                 Misticizam / arapski tesavvuf / je religiozno filozovski pravac. Pristase ove struje tvrde, da je nemoguce spoznati Boga putem znanosti i vjere, nego jedino cuvstvovanjem i ceznjom za njim. Priroda, koja covjeka okruzuje, a i sam covjek, odraz je bozanskog bica ; promatravajuci svijet i njegove pojave covjek ce doci do ciste spoznaje o bozanstvu / marifetullah /. Covjek je kaplja vode, koja konacno mora utoniti u beskrajno more bozanstva kao u svoj praizvor. Sve stvari materijalnog svijeta prozete su bozanskim duhom i upucuju na Boga.

                  Da covjecija dusa dodje dakle do ciste spoznaje Boga treba pregaziti sve sto ima veze sa ovim svijetom i zuriti se putem ljubavi / isk ili muhabetullah / praizvoru vasione, da se konacno utopi u njemu.

                   Pristase ovog pravca / arapski sufi - od sufan " vuna " , po vunenom plastu stosu ga nosili / , ne mari za boli i uzitke ovog svijeta. On ne poznaje, veli veliki misticarski pisac Dzelaluddin- Rumi, brige ni misli,  koristi ni stete. Za njega je ovaj svijet samo prividan, a jedini Bog u istinu postoji. Po svijetu cuveni perzijski misticarski pjesnik Hafiz veli:

                  " Vino, draga, krcmarica - sve je to On / Bog /. Ideal, pice i ljepota same su izlike na tom putu ".

                   Jedina ljubav u stanju covjeka osloboditi materijalnih okova i stalnim putem ga dovesti do sjedinjenja s bozanstvom. Taj put mistici nazivaju tarikat a duhovni napredak na ovom putu razdijeljen je na mnogo stepena. Covjek koji se uputi ovim pravcem / zovu ga murid - perzijski dervis / koji tezi ili napreduje po uputi svoga starjesine / sejha / i slijepo mu se pokorava. Neogranicena odanost i slijepa pokornost prema Bogu i starjesini uopce jekarakterna crta ovih ljudi. Starjesina  zadaje novaku i duhovne vjezbe / zikir - spominjati Boga /, koje ovaj stalno obavlja. Ove se vjezbe mogu vrsiti pojedinacno, a i u zajednici pod vodstvom starjesine. Zajednicku molitvu dervisa odredjena kuca zove se tekija.

                   Misticizam, koji je mnogu misao crpio iz novoplatonizma i budizma ostavio je duboke tragove u dusevnom zivotu islamskih naroda, i u svim istocnim literaturama je dao mnoge svoje zastupnike. Turska i arapska knjizevnost vrvi znamenitim piscima svoga pravca, a Perzijanci Hafiz, Sadija, Hajjam,i drugi misticni su pjesnici poznati svim kulturnim narodima.

                     No misticizam nije ostao samo svojina knjizevnika, On je imao veliki uticaj na nacin misljenja pa i na privatni zivot islamskog svijeta svih zemalja. Pretjerani fatalizam kod muslimana, potpuno nepoznat ortodoksnom Islamu, cedo je misticizma, koji je svoje zile pruzio po svim krajevima islamskog svijeta. Njegovi pristase podijeljeni u razne redove, koj nose imena svojih osnivaca i razlikuju se samo u formama molitve, razasuti su svuda, njihove tekije su zivi svjedoci njihovih nastojanja.

                            Odmah iza dolaska Turske pojavise se i u ovim krajevima tekije, i za vrijeme osmanlijske uprave nije bilo u Bosni veceg naselja bez tekije. U samoj Foci bilo ih je osam.. O bosansko - hercegovackim  tekijama napisana je na madjarskom jeziku posebna studija, a ovdje cu prikazati samo one koje se nalaze ili nalazile u Sarajevu.

1). Derviskolastorok es ezent sirok Boszniaben ", Budapest 1918.

                             Kad jeglasoviti pisac Evlija Celebija u XVII. stoljecu putovao po Bosni bilo je u Sarajevu 48 tekija. Mnoge su od njih u burnoj proslosti Bosne propale, a neke od njih i dan danas postoje.

                             ISABEGOVA       TEKIJA           1.

                             Od svih sarajevskih tekija najstarija je tekija Isabega Hranusica, focanskog namjesnika, koja je osnovana jos prije Fatihova pohoda na Bosnu. Nalazi se na desnoj obali miljacke u vrh Sarajeva i pripada derviskom redu " mevlevija " koji je osnovao cuveni mistik i pisac Dzelaluddin - Rumi. Bentbasa; Dervisi ove tekije jos i danas drze zajednicke molitve petkom poslije podne. Oni se odmah mole Bogu odjeveni u bijele ogrtace okrecuci se poput mjeseca oko sunca. Zato vrijeme starjesina glasno recituje hvalospjeve u slavu Boga.

                              SKENDER   PASINA          TEKIJA        2.

                              Skender pasa bijase vojskovodja sultana Mehmeda Fatiha. Sudjelovao je u sultanovom pohodu na Bosnu 1463 god. i sa svojim cetama osvojio Prusac u blizini Jajca. Po zavrsetku rata imenovao ga je sultan beglerbegom Rumelije., a malo kasnije podijeli mu naslov pase. Cetiri puta je bio bosanski namjesnik i najvise je boravio u svome dvorcu Veseloj strazi blizu Prusca. Na lijevoj obali miljacke u dnu Sarajeva osnova tekiju naksibendijskog reda koja jos i danas cuva osnivacevu uspomenu. Za uzdrzavanje ove tekije odredi od poreza okolisnog zemljista, 18 mlinova na Miljack i 13 na rijeci Kosevi, pasnjake [pod Bjelasnicom, u rogatickom kotaru 3 mlina i jedan posjed, u okolici Visegrada jedan mlin i posjed, u visockom kotaru mlin i posjed itd. Ova tekija i njezini posjedi tokom stoljeca vise puta stradala, ali je uprkos toga do danas sacuvala svoju znamenitost.

                               H A N I K A H        3.

                              Od godine 1521 - 1541. bijase bosanski  namjesnik glasoviti Gazi  Husrefbeg. To je covjek, koji je sav svoj zivot posvetio za kulturni napredak bosanskih muslimana. Njegova dzamija usred Sarajeva i druge humane ustanove stoje osamljne medju zaduzbinama balkanskih muslimana.On je pored ostalog osnovao i tekiju, koja je poznata pod imenom Hanikah i pobrinuo se za uzdrzavanje njenih dervisa. U svome testamentu o ovoj tekiji veli slijedece : " Spomenuti utamaljac pobrinuo se je i za potrebe Hanikaha i onih 15 celija koje se tamo nalaze i koje je kraj spomenute dzamije sagradise. Sve je on to zakonito utemeljio pa tekiju i stanove sagradio za one sufije, koji su poznate sa svoje istinosti i nevinosti, koji su pobozni, bogobojazni, koji stupaju stazom doticnog vjerozakona i  slijede djela sejhova i poboznih ljudi te vrse obaveze vjere i kao zajednicku molitvu, post, zikir, citanje kurana i koji ugusuju strasti, kako se to dostoji dobrim sufijama i uzor ljudima.  Duznost starjesine Hanikaha najbolji i najsavrseniji sejh Halvetijskog reda 5/  koji ce od gore spomenutih ustanova dobivati 20. dirhema 6/ dnevno, sto ce mu se isplacivati u mjesecnim obrocima. Dervisima, koji tamo stanuju pripada dnevnica od  10 dirhema ".

                               Hanikah je sazidan preko puta dzamije Gazi Husrefbegove. Zgrada je u obliku pacetvorine sa dvoristem u sredini. Sobe za redovnike poredane su jedna do druge i po dvije imaju zajednicki hodnik. Lijeva strana od ulaza zavrsaje se sa salom odredjenom za zajednicku molitvu dervisa / semihana /. Duz desne strane pacetvorine vodi ispred soba trijem sa stubovima. Ovaki trijem je bio ispred soba lijevog krila, ali ga je pozar unistio. U svakoj sobi Hanikaha stanuju po dva dervisa, hrane se iz Gazi Husrefbegove kuhinje.

                                Prema oporuci zakladnika sejh ove tekije treba da bude halvetijskog reda. Tako je bilo sve do polovice XIX. stoljeca. Tada je imenovan poglavarom ove tekije Muhamed Hadzijamakovic iz derviskih obreda naksibendija. On je pored derviskih obreda poceo drzati i predavanja i od tada pa do danas ta je tekija ujedno i skola. Hadzijamakovic bio je jedan od glavnih organizatora otpora protiv austrijske okupacije 1878, god. pa ga je zato general Josip filipovic osudio na smrt i zajedno sa ostalim vodjama toga pokreta justificirao. Tragicna sudbina ovoga covjeka silno popularizirqana kod sarajevskog stanovnistva i njegova je uspomena jos i danas zivi.  Njegov sin Hadzi Ahmed je sada sejh ove tekije.

                                HADZI   SINAN       TEKIJA          4.

                               Medju najglasovitije tekije spada zaduzbina Hadzi Sinanova, koja lezi na sutoku Logavine ulice i Sagrdjija na zgodnom i slikovitom brezuljku. Sagradio je  hadzi Sinan veliki bogatas i otac glasovitog Silahdar Mustafa pase, doglaqvnika sultana Murata IV. / 1623 - 1640 /. Prica veli, da je Hadzi Sinan za gradnju ove tekije bio kupijo zemljiste na lijevoj obali miljacke, ali mu u snu neko rece, da tu ne zida tekije, nego da jesagradi na mjestu gdje je i danas. Zgradu je solidno i ukusno sagradjena od tesanog kamena, pa joj ni brojni pozari okolice nenanesese znatne stete.

                                  Zakladnik je za uzdrzavanje ove ustanove odredio mnoge nekretnine, koje su tokom vremena potpuno propale. time je ova institucija je osiromasila i danas se tamo drze derviski sastanci. neznamo ko je bio prvi procelnik ove tekije. Prvi Sejh o kome nesto znamo, Hasan Kaimi, glasoviti misticki pjesnik. njegove su pjesme sabrane u poseban divan / pjesnicka zbirka /, a uspomena na ovog poboznjaka jos i danas zivi kod bosanskih muslimana. Prilikom neke bune / god.1681./ morao je napustiti sarajevo i preseliti se u Zvornik, gdje je ostao do smrti / god.1691 /. tamo  je sahranjen, a njegov mezar muslimani jos i danas  u veliko broju posjecuju.

                                 Iza Hasan Kaimije postade sejhom Sinanove tekije Mehmed Tekalti,ciji se mezar nalazi u tekijskom dvoristu. Treceg poznatog nam sejha ove tekije Hajruddina, koji u drugoj polovici  XVIII. stoljeca prilikom nekog pozara nastrada naslijedi Sahir, poznati poboznjak i ljubimac sarajevskog stanovnistva. Njegov mezar po Pajinom kulom jos i danas posjecuju pobozni ljudi i pricaju, da na mezaru zapaljenu svijecu ni najjaci vjetar ne ugasi.  

                                Iza ovog odlicnog poboznjaka bijahu sejhovi ove tekije : Hasan Dalagija / umro 1855 god./ i zet mu Hadzi Salih Cvancika / umro 1874 god. / te konacno sin ovog zadnjega Edhem, koji je umro prije nekoliko godina. Dervisi ove tekije pripadaju redu " kaderi " , koji nosi ime svoga osnivaca Abdul Kadir Gilanije, glasovitog mistickog pisca, koji je umro 561.god. po Hidzri. 

                                BISTRIGINA       TEKIJA               5.

                                Godine 1599. rodio se je u Sarajevu na lijevoj obali Miljacke u gradskom predjelu Bistrik, Ibrahim Bistrigija. Po zavrsetku pocetnih nauka ode u Carigrad na studije i nakon dugo godina povrati se u svoje rodno mjesto. On osnova u Bistriku tekiju naksibendijskog reda, gdje je okupljao dervise na zajednicke obrede i odrzavao predavanja. Kasnije je imenovan sarajevskim muftijom i oba je zvanja savjesno vrsio sve do svoje smrti / god 1644 /. Sahranjen je u dvoristu Carave Dzamije.

                                   O Bistrigiju narod prica mnogo cuda. Tako ga je jedan put pozva  na objed Sarajevski kadija, Sejh odgovori, da ce se odazvati pozivu ali da nece jesti. Gosti su bili pozvani na objed u kadijin vrt na Hridu. Tek sto se sabrase udari zestok pljusak, pa odlucise da rucaju kod Careve dzamije. Kad prispjese tamo opazise nekoliko ljudi gdje nose mrtvaca. To bijase tijelo Bistrigije, koji je nedavno preminuo. Tako se je poboznjakova rijec ispunila.

                                   Za uzdrzavanje ove tekije bila je odredjena desetina nekih sela u okolici Kreseva i potomci ovog sejha savjesno su vrsili svoju duznost. Zadnji poglavar ove tekije umro je prije 4. godinei od tada je zatvorena.

                                  Osim spomenutih ima Sarajevo jos nekoliko tekija, koje medjutim nemaju osobite proslosti i ne zasluzuju narocitog spomena.

        Literatura :

        1." Derviskolostarek es ezent sirok Boszniaban "  Budapest , 1918god.

         2 / Onovao ga je Behaudin Naksibend, turkski ucenjak iz Buhare, koji je umro 1388 god.

         3 /  Isto sto i tekija

         4. Monografiju o ovom znamenitom meceni napisao je Dr. Ciro Truhelka u glasniku zemaljskog muzeja 1912 god.

         5 / Ogranak  reda Naksibendi

         6 / Srebreni novac

         7. M. Kalabic, Hadzi Sinanova tekija, Glasnik zemaljskog muzeja II / 143. Sarajevo 1890g.

         8. " Sarajevske tekije " napisao Dr. Sacir Sikiric u djelu Narodna Starina dostampano 1929,god. u Zagrebu, po uredniku Dr. Josipu Matasovicu Zagreb.

                           

 

 

 

 

 

 

 

 

 

19.10.2010.

A KAKO JE U NASOJ BOSNI ? 3. DIO

 

 Bosna i Hercegovina i sire Balkan bio je postedjen ovakvih pokreta i ucenja. Stara Turska je imala ovih problema dok se prostirala na Bliski  i Srednji Istok ali njen zapadni Balkan i uza  Turska kakva je danas , bili su zaobidjeni.

Sami Turci su narod koji je cvrst u vjeri i bili su relativno bar vjerski prosvjeceniji pa bi djelovanje islo teze. Oni su jedini narod u istoriji koji nisu nikad  imali idolopoklonicku vjeru ( kipove, ikone i slicno ). Pripadali su blagoj verziji samanizma isto tako dosta blagim panteizmom i setisizmom. Moglo bi se reci bili su kao neki samanski jeretici.

Primili su Islam bez prolaza kroz judeizam i hricanstvo. Moglo bi se  reci to im je prva i stalna vjera. Taj prijem se desio u vrijeme uspona islama, zatisja od pojave reformatora " spasitelja ", ovako 1780 godine.  do pojave Mensura. Preuzimajuci halifat postali su voditelji u muslimanskom svijetu tada, imali jaku drzavu, vjersko skolstvo, ulemu, dobru drzavnu organizaciju i administraciju, vakufe - zaduzbine ; veoma jaku ekonomsku podlogu vjerskog zivljenja i rada, a pored ukinutog idstihada ipak su imali razrijedjene propise upustva ( fetve ) koje su bile zakonska prepreka ( administrativno politicke ) djelovanju svakoga ko bi destruktivno djelovao.Posebno je fenomen Turske to sto je imala jako razvijene sufiske radove ( tarikat ) koji su vezivali ljude za istine islama i cuvali islam kroz razne oblike odgoja a to ucenje uvazava razlicitost mentaliteta, pogleda, osjecsnja, mogucnosti i drugo, uvijek na prikladan nacin ne narusavajuci osnovne postavke islama ( seriat, fikske odredbe,i drugo ) nego razradjujuce metode primjene.

Nije niko kao tesavufski ( sufiski ) ucenjaci u vrijeme Sedzlucke i kasnije Osmanske Turske nije bolje objedinio egzotericko i ezotericko ucenje islama,sunijsko i elemente sitskog ucenja filtriranog kroz seriatsko pravne norme ne oskrnavljujuci postavke Kua'ana, hadisa,odredbi, naredbi, zabrana i slicno.Cak je i sam imam Homeini r.a. govoreci o deformacijama kroz istoriju islama i ako osudjuje  neke postupke sultana rekao da se  Turska po najvise sacuvala od deformacija zahvaljujuci kako on kaze ; citat : " progesivnim i pozitivnim grupama i pojedincima " i njihovim hanikahima ".

U pojasnjenju je dato da se to odnodsi na sufiske skupine i hanikahe. Zna se da su sufiski prvaci imali mogucnost i autoritet da sultanu ukazu na gresku, usmjere, opomenu, pa su sultani morali neka pitanja i odluke donositi uvazavajuci stav sufiski prvaka a i drugih ucenjaka.

 Tek nakon dva rata ( I i II gog ) nasa ulema pocela je kroz casopise informisati clancima nas svijet o ovim pokretima i ucenjima.

Mozda bi neko rekao ovo je daleka istorija, nekorisno pisanje i znanje ali nije. U savremenom kosmaru je isto potiraju se price o smaku svijeta,dolaskom " Mehdije " velica se nekakav  "progres", na veliko se izdaju knjige, pune se glave ogromnim kvantitetom znanja, a narod kaze : " Baska znanje a baska pamet " a pameti nedostaje. Narodna je ona : " Puna glava naglavicke tone ". Nema knjige u kojoj nije  vjesto neprimjetno ubacen " virus " koji se ne zaboravlja a oko koga ce se voditi zucna diskusija, rasprava i zabavna danguba.

Ako postoji besmislenost ovog pisanja, ono je u tome sto nema u svijetu institucije koja izucava vremenske i pokrajnske uslove i savremene oblike globalizaciskih udara, i dalje se uce samo istituciske postavke, dogme, pravne postavke koje je nemoguce primjeniti i tako kao sto u umjetnosti ima lar purlalizma - umjetnost radi umjetnosti tako i znanja postaju lar purlaristicka - znanje radi znanja.

Hazreti Ali r.a. u svojoj spoznaji kroz znanje na kraju kaze : Trazite na dovi da Vam Allah dz.s. podari razbor ( a ne znanje ) da shvatite prilike dana koji sutra dolazi.  " Jer nije isti kao danasnji".

Nije, li ovo dialekticka misao ? a dialektiku nesmijes spomenuti pred " ucenim ".

 

        S.  S.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

19.10.2010.

SVE MEHDIJE DO DANAS ILI OD KERBELE PA DO DANAS 2. DIO

Vec je receno da se 1780. Pojavio Mehdija Mensur, uvodnicar u XIX. vijek, kad ce se pojaviti novi reformatori - Mehdije.

                            Kadijanije :

Prvi se u ovom vijeku javlja Gulam Mirza Ahmed ( 1893 - 1903 ). Rodjen je u Pendzabu u Indiji, u mjestu Kadijan, pa se po tome i naziva pokret Kadijanija. Otac mu je porijeklom iz Centralne Azije, bio je veoma bogat, a posebno obilato nagradjen od Engleza zbog saradnje sa istim.

Mirza Ahmed nije imao neki odgoj, bio je knjinski povrsno obrazovan vise informisan o Islamu, nije pokazivao neku duhovnost, pa ni veci ibadet ( bogosluzenje ) i cesto je proizvoljno tumacio islamske vjerske propise. Najprije je poceo kazivati da posjeduje mu'dzize ( nat prirodne moci ), da bi  se kasnije proglasio mehdijom, pa da je on novi Boziji poslanik inda je Boziji sin. Tvrdio je da su njegove mu'dzize jace od Pejgamberovih. I druge in informacije i lazi koje cemo vidjeti kroz djelovanje Babija Ahmeda i Behaija, jer ove tri grupacije su nikle iz  kadijanskog ucenja, ustvari, one su metaformoza kadijizma. Za Engleze kolonizatore ucinio je kapitalnu stvar. Naime, kada su Englezi shvatili sta znaci institucija dzihada, zatrazili su direktno od Mirze pomoc i on je proglasio ukidanje dzihada, poslavsi po cijelom svijetu pisma o tome da je bolji mir, da treba biti lojalan sa Englezima. Engleska kraljica je carica Hindu - muslimanima, a Engleska je Bozansko nebesko carstvo. Mnoge zemlje, su medju kojima interesantno prva Indija, gdje je pokret i nikao, zabranjivala rad Kadijanijama, ali su se odrzali, a dijelom prerasli - metamorfozirali se u Ahmedije, Babije i Behaije.

                                Ahmedije :

Osnivac je isti Gulam Ahmed Mirza. Razlika je u tome sto  Kadijanije vjeruju da je Gulam Ahmed Mirza Boziji poslanik, a u okvirima kadijanija, druga grupa vjerije da je samo reformator- Mehdija. Razdvajanje se desilo 1914.  godine. Kadijanije su uzeli za vodzu sina Gulama Ahmedovog po imenu Mirza Muhamed, a druga grupa nazvavsiv se Ahmedije, u Lahoreu se formira pod vodstvom izvjesnog Kemaludina, u pokret Ahmedije, pod nazivom " Drustvo Ahmedija za sirenje islama ". Obje grupacije jednako se vezu za Engleze, tvrdeci da su oni zastitnici Muslimana. Dakle podjela se desila 1914.godine, vec je to dvadeseti vijek. Kroz cio raniji period, uporedo sa ovim pokretima razvila se izvjesna prosvijecenost na zapadu u pozitivistickim pogledima na islam, a kod muslimana prosvijecenost, da su pokreti deformacija, kod cvrstih vjernika ODBACIVANJE, pa se Ahmedije formiraju u Drustvo za sirenje islama i sve do danas treba prosvjetiteljski djelovati, modernije, malo je postalo teze plasirati se nekim pricama o cudima i mudjizama.

Ahmedije uce da moraju imati svoju dzamiju, da imam mora biti Ahmedija, namaz za drugim imamom nije valjan. Musliman je po njihovom onaj koji vjeruje Boga, Muhamed a. s. i da je istina sve sto je rekao Mirza Ahmed. Odricu se i mrze sve muslimane koji njih poricu. Djeluju knjigom, propagandom,ekonomski, jer su veoma jaki finansijski, imajuci vjerovatno namjenske fondove, vjerovatno do dionica, hipoteka i samo oni znaju kako, ali ne svi nego samo znaju koji mogu i trbaju i moraju znati.

                          Babije :

Osnivac ovoga pokreta - ucenja je Mirza Ali Muhamed Bab.

To je bio dobro primljen i obucen Mehdija. Ucitelji su mu bili Ahmed Hisah i Kjazim Risti. Nakon podrobne obuke Ali Muhamed uvjerivsi se da ce udovoljiti misiji, najavili su dolazak Mehdije, ali ce Mehdija doci poslije smrti Risdija, tako je sam Risdi rekao. Ubrzo je Risti umro, pa je na godisnjicu njegove smrti Mirza Ali Muhamed, sebe proglasio Mehdijom. Sljedbenici su ga nazvali BAB, sto znaci vrata. Prvo se posluzio pricom o cudima, kretao se najprije Irakom, zatim je uz cuda udarao na osnove islama, a onda je presao i poceo djelovat u Iranu. Medjutim, brzo je otkriveno njegovo kazivanje i saznavsi da mu glavi prijeti opasnost, posebno zbog napada na Pejgambera s.a.v.s. onda odlazi u Siraz. Jednog petka u dzamiji, javno se odrekao svog ucenja, javno se pokajao i zatrazio i od ljudi i od Boga oprost. Kada je vidio da se izvukao, zatrazio je zastitu od Engleza i nastavio po starom- slagao pokajanje.

Kako ce se kasnije vidjeti, izgleda njegovo usmjerenje je bilo rusenje muslimanskog drustva, posebno stupa drustva porodice. Kao Mehdija pocinje mjenjati porodicno pravo, da se zenska djeca moraju sa 11.godina udavati, da se moze od iste zene rastaviti 19. puta, tvrdi da dobiva objave, pise Bozije objave na arapskom, da bi parirao Kur'anu, njegovo djelo je " bolje " od Kur'ana, jer su to Bozije objave koje on prima. Kur'an je ( Neuzubillah ) nerazuman jer ponavlja ranije knjige ( Tevrat, Indzil), uvodi broj 19. kao neki vanredni broj, godisnji kalendar na 19 mjeseci, jednom rijecu unosi nered, u cemu mu je obilato pomogla Zirin Tadz, ocemu ce kasnije biti rijeci. Da je pijun zapada ali i Rusije koja na istok gleda kao i na zapad govori to sto je istoricar Goldziher nazvao ga herojom na istoku, a posvecuje u svojoj istoriji veliku paznju i znacaj Zirin Tadzu, jer su hrabri u velikim udarima na osnove islama. Rusija iz svojih razloga zna se ( san o izlasku na topla mora ) pomaze pokret i novcano i oruzjem. Rusi su poslali  spijuna po imenu Isa preko koga je Bab primao novcanu pomoc i oruzje. Isa je dobro poznavao Islam, govorio arapski,turski i ruski, imao je veliki tadz, uvijek sa tespihom, dugo dzube,uvijek u sapatu ibadeta, zadobio je velike simpatije i povjerenje cak i od samog Saha. Ali sva je pomoc od Rusa Babu isla preko njega. Ali ipak, pored svega bili su preceni i otkriveni i da bi mogli biti i pogubljeni. Drugi spijun koga su kao kontrolu rada spijuna Isa- a poslali Rusi po imenu Madzer Kan, krio je Baba 4 mjeseca ali su bili otkriveni i uhvaceni. Rusi su intervenisali da spase Mirzu Baba ali je bio pogubljen.

Njegovo pogubljenje rodit ce novu skolu Behajie, opet metamorfoza Babaizma, ali o tome kasnije. Rusi su izgradili i dvije dzamije Babijama jednu u Baku-u , a drugu u Isik Abadu. Kadijanije su formirale svoj centar i dzamiju u Berlinu.

                       Zirin           Tadz :

Obucavajuci Baba Kjazim Risti je ucio i jednu zenu za misiju novog Mehdije, po imenu Zirin Tadz - Zlatna kosa ( zlatokosa ). Pravo ime joj je Fatima, a nadimak Zirin Tadz, a trece ime joj je Kurretul ajn- ocna zjenica. Rodom iz Siraza. Bila je udata i imala 3 djece, alikada je stupila u pokret Babija napustila je muza i djecu. Bila je veoma lijepa, mudra, nadasve uporna, prodorna, lukava i veoma obrazovana, ali monstrum.

Odlicno je izucila sva pisanja i ucenja Risdija Hisalija Gulam Ahmeda i samog Ahmed Baba. Prva je bila koja je     priznala Baba za Mehdiju. On se proglasio Mehdijom na Kerbeli na cijoj je promociji bila i sama prisutna. Sa Kerbele se vratila u Bagdad, zatim posjetila Kazvin, gdje je srela svoga amidzu, koji je umjesto umrlog oca preuzeo brigu da je odvrati od Babija. Amidza je uvidjevsi da se ona ne odrice ne slusa bio je uporniji, a kad je amidza postao za nju opasan u upornosti, organizovala je svoje pristase da ga ubiju. Ubijen je u dzamiji u sabah na sedzdi. Ubice su bile uhvacene i snjima ona, ali je uspjela pobjeci iz zatvora i neko vrijeme se sakriti, da bi po zadatku otputovala u Behest, gdje razvija svoju djelatnost. Zadatak joj je bio UDAR na seriatske norme.

Evo jednog predavanja : " Pokidajte zastore izmedju vas i zena. Zene su kao cvijece stvoreno da se mirise, kida , da se vole, dijele sa prijateljima". Propisi seriata su ukinuti ( Babovim ucenjem ) seriata vise nema, zivimo u vremenu kad nema vise nikakvih sprega ni obaveza. Bab je ukinuo sadaku i zekjat. Posljedica toga bila je ovisnost siromasniji ili od Engleza ili da krene uz kazivanje Zirin Tadz u  kriminal i prostituciju. To se i desilo. Do tada je bilo drumskih razbojnika koje je rjesavala vojska, pojedinacnih lopova i prostitutki u gradovima ali pojavio se organizovaniji gradski kriminal i prostitucija a la na  zapadu. Bilo je reakcije na njenu propagandu cak su neki clanovi pokreta napustili pokret, izgubili vjeru u Babovo ucenje, ali nju to nije omelo. Najveci protivnik ove zene postao je izvjesni Kudus, koji je bio prvi saradnik Baba. Ali ona je uspjela slomiti ga i ne samo njega nego i sve iz vrha pokreta, koji su se bunili, a Kudus je postao njen glavni pobornik i pomagac, pa su njih dvoje preuzeli vodstvo u pokretu.

Mirza al Muhamed, bio je u organizaciji atentata na Saha, koji nije uspio, biva uhapsen i osudjen na smrt. Rusi intervenisu za spas Mirze al Muhameda, medjutim to nije uspjelo i on je pogubljen. To jest oslabilo pokret, ali on nije nestao. Kao sto se iz Kadijanija razvijaju Ahmedije, iz Babija ce se razviti Behaije, nova produzena ruka Babija.

                                Behaije :

Osnivac ovog pokreta bio je Mirza Husein al Behai. On je bio umjesan u atentat Saha, i skupa s Mirzom al Muhamedom osudjen na smrt. Kako ruska intervencija za pomilovanje Mirze nije uspjela oni su se grcevito borili da se pomiluje Mirza Husein Behai, jer im je bio znacajan. U tome su uspjeli ucjenjujuci Saha zbog pogranicnog spora, i on biva oslobodjen,ali progran iz Irana  odlazi u Bagdad. Turska i Iran sporazume se da Babije rastjeraju, a Mirzu Huseina protjeraju u Jedrine.  On sada objavi da je Babovo ucenje derogirano - pogresno, te da je on sada pravi Mehdija. Mirza al Muhamed je napisao testament da je njegov nasljednik Subhi Ezel, a da zamjenik bude brat  Mirza Husejn Behai. On se docepao testamenta i nsebe proglasio Mehdijom. Ali kad je to Subhi Ezel u Edrenama saznao, nastao je sukob sa medjusobnim obracunom, cak trovanjem, nastale su i struje Behaija Ezela, pa je vlada Turske da bi ih se rijesila, protjerala Subhi Ezela na Kipar,  a Behaiju u Aku, sadasnji Izrael.Tako je pokret razdvodnjen i razbijen, sto se tice Turske.

Behaija je jedino vratio ukinutu sadaku i zekjat iz cijele price da je Babovo ucenje derogirano, inace drugo ostaje kao Kur'an je manjkav ( Neuzubillah ) dovoljan je Tevrat i Indzil, moze se jesti svinjetina cak je i preporucuje : Isa pejgamber - Isus nije ljudsko bice, ispravan put Bogu je sveto trojstvo. Svo njegovo ucenje sazeto je u  knjizi El akdes i knjizi Behaije i novo doba. Protjeran u Akku, obilato potpomognut od Engleza, radi, pise i propagira. Englezi su mu dali dvorac, proglasen je za Lorda na svecanosti u Haifi. U djelu El kades potpuno derogira Kur'an. Umro je u Aku 28 maja 1892.godine. Behaije i Ahmedije, Kadijanije, veoma su rasireni na Zapadu, i zemljama bivsim kolonijama i zemljama Komovelta. Djeluju pod firmom Ahmedija za javnost, a sadrzajno provode isti program.

             S.    S.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

14.10.2010.

SVE MEHDIJE DO DANAS ILI OD KERBELE PA DO DANAS 1. Dio

Uvijek se u drustvenom zivotu desavale situacije kada su norme i ustaljeni red bili poremeceni. Neke novo nastale situacije, sukobi, misljenja, pa i ljudi, gordijevi cvorovi, koji su bili nerjesivi u postojecim zakonima, obicajima, pa cak u vjerskim normama ili su pak, izmicale rjesenjima koje je nudila religija. U takvim situacijama, ljudi su pocinjali vjerovati u rjesenja nekim cudom ili pak licnoscu, koja bi to rijesila. Vjernici se obracaju Bogu, cak i kad cvrsto vjeruju, ipak konkretno ocekuju, jer su na ovom svijetu, pa im pomoc stize konkretno, jer su i ljudi konkretni, fizicki postojeci. Istinski primjer je jednog nevino optuzenog, zatvorenika, koji je kao vjernik trazio Boziju pomoc dokaza istine. I pomoc je stigla, molba ( dova ) uslisana konkretno preko drugog zatvorenika koji je dosavsi u istu celiju demantovao optuzbu nevinog, sto ga je oslobodilo. Vjerujemo, da drugi zatvorenik, nije slucajno dosao,bas u tu celiju.

Tako, od davno, postoji fenomen iscekivanja spasitelja, kod Hriscana postoji vjerovanje da ce prozivjeti spasitelj. Jos iz predhriscansko doba, recimo u Velsu ( UK ) ,i Bretanji u Francuskoj, postoji sve do danas vjerovanje u dolazak nekog spasitelja.

Taj fenomen  postiji i kod muslimana. Pra- pocetak toga je Kerbela.

Nakon bitke na Kerbeli ( 61, God. po H.) uzdrmana je islamska drzava. Vec je bila postrana, zavladala je anarhija, nered,stega monarhije koja je uspostavljena jos ranije iz vremena ratova Muavije, nastali su politicki problemi, razlicita opredjeljenja, neredi i pobune. Jos nije bio uredjen fikh ( kodeks primjene vjerskih propisa sa upustvima ) pa je " ulema resmi ", tj. sluzbena ulema koju je ranije uveo kroz skolovanje i postavljanje ranije Muavija, a na drugoj strani pripadnici Siati Alij uz koju je dugo vremena bila Mekka i  Medina nastojala je nastavak imameta i vodjenje vjerskog zivota preko ulemai rasihun tj, uleme sa epigrejom od H. Alije r. a. Ekonomska, politicka i vojna premoc.... najvecim dijelom, bila je na strani novih halifa.

Kako se Mekka i Medina nakon Kerbele, suprostavljala novim halifama iz Damaska, a kako su vazne za vladare, Damask je pokusavao obilatom brigom, zadobiti njihove stanovnike. Obilato saljuci pomoc, zeljeli su zadobiti solidarnost. Kako to nije pomoglo,konacno Abasovicki halifa je ratom izborio umirenje, pa je recimo samih Medinelija u tim borbama poginulo oko 5000 ljudi. U takvoj situaciji, ljudi vjernici uz dove i uzdanje u Boga, ocekivali su nekoga ko bi te probleme rijesio, ocekivali su Mehdiju Murteza-a. Mehdiul znaci gramaticki onaj koji umije, ko ji je prakticno znan, dakle onoga ko bi rijesio te dunjalucke, politicke,ekonomske probleme, a da ne vrsi vjerske reforme. Dakle, Mehdiul Murtezaa znaci vodja - voditelj, koji je upucen.

Prvi takav koji je bio uslovno receno mehdija bio je Muhammed Hanife. Nije on sebe proglasio mehdijom, nego njegov, da kazemo, adjutant. Ali to ce mo reci kasnije. Poslije pogibije Hazreti Huseina r. a. svi sljedbenici Siati Ali stranke ( buduci uskoro Sije ) slozili su se da imam treba da bude nasljednik H. Alije r. a. znajuci sta je sve Muhammed a. s. za njega rekao : " Ko voli Aliju, voli i mene. Ko je protiv Alije protiv mene je. On je vrata znanja ". Na oprosnom hadzdzu medjusobno su ucinili bej"at.". Ali su se podijelili u misljenju o licnosti nasljednika imameta. 

Jedni su bili za to da treba biti iz ehlibejtske loze, a drugi da je od Hazreti Alije. A Muhamed Hanife, bio je sin H. Alije r.a.  brat H. Huseina, samo od druge zene, a ne od H. Fatime. Jedan dobar poznavalac, sada siizma u stvari, Hazreti Alijinog r.a. vladanja i postavki, po imenu El Muhtar, ucinio je pokusaj pomirenja ovih dviju struja.

Otisao je u Kjofu i poceo propagirati da se Muhamed Hanifa izabere za Mehdijul Murtezaa, ako ne i za imama ili samo samo za mehdijul murteza-a. Muhamed Hanifa je bio odlican poznavalac, radeci uz oca Hazreti Aliju, posebno do ratova na admistrativnno dunjaluckim politickim stvarima. Cak neki misle, da je ucesnik u pomoci pisanja " nedzdubelage ". Tako je El Muhtar proglasio Muhameda Hanifu, bolje reci nazvao Mehdijom, dakle reformatorom dunjaluckih stvari, a o vjerskim propisima koji su se znali nije bilo ni govora.

Ali ojacana dinastijska vlast halife, smjena generacija ashaba, prostranost drzave, podijeljenost, dovela je do neuspjeha El Muhtarove misije, pa se konacno Siati Ali formira u Sije, ostajuci vezani za Ehlibejtske imame, dok na drugoj strani halife angazuju pravnike, koji rade fikh- kodeks primjene propisa Kur*ana, hadisa, po kojem se pocinje odvijati vjerski zivot, a drustveni i drzavni, ciji realizatori postaju ulemai-resmi, te pravne skole bivaju nazivane meshebima. Ovim je donekle smiren odnos, jer halife tolerisu i izrazavaju izvjesni pijetet ehlibejtskim sada nazvanim Siitskim imamima, svakako radi svoga mira tolerisuci njihov nacin primjene prakse islama. Nakon formiranja svojih mesheba, ali uvijek pribojavajuci se simpatija naroda koja se krila kroz vjerovanje, bojeci se za vlast. Zato su ih progonili, hapsili, ubijali, pa cak vrsili i atentate, kao sto je,recimo, osmi imam Aliju Riza otrovan. Hazreti Hasan otrovan, ali ovi imami su posebna tema.

H. Alija je nastavio djelo H. Omera r.a. u dunjaluckim poslovima. Ali su ga omeli ratovi. On je uveo limit, plafon imovine, zemljisnu rentu ( " zemlja pripada onome ko je obradjuje "),pravo na zirat, prosirenu reprodukciju, penzioni sistem, nacin izbora ljudi u vlast ( mudiri - cinovnici ),sudstvo, rukovodjenje vojskom i drugo.

Imami su zivjeli u raznim mjestima, Kjofa, Bagdadu, Samari, Nedjefu, Medini, sto se zna po mezarima i    turbetima, a sto potvrdjuje odnos vlasti prema njima. Period siitski imama trajao je do 266. godine po Hidzri, dakle 205. godina racunajuci od Kerbele ( 266- 61 ). U tom periodu, izredalo se 12 imama, odnosno, od Kerbele 9. i zavrsava se sa dvanestim imamom Muhamed Mehdi, sinom imama Hasan Askeri. Oni su potomci loze od Hazreti Huseina r.a. Muhamed Mehdi sin imama Hasan Askeri, rodjen je u petak, sredinom Sabana, 255 godine po Hidzri.On je nestao 266.Godine, dakle u 11. Godini. Njegov nestanak, je koliko misteriozan, toliko i realan, jer su monarsi u vjecitom strahu za vlast, nastojali da nestane ove loze sto potvrdjuje spisak od 13 muske djece ehlibejtskih imama, djece koja su ubijana. Najmladjem je 40 dana, a najstarijem 7 godine. No, kako su imami imali vise djece, prezivjeli najstariji sin imama, nasljedjivao je polozaj od oca. Uradjen je i fikh po sitskoj razradi, najveca ulema dozvoljava da se nazove varisi mehdi tj. kazivaci onoga sto bi kazivao imam Mehdi. Uzgred, a za posebno razmisljanje je napomenuti, da smo mi 22 na 23 Generaciju od Hidzre, odnosno 20 ili 21, Od Kerbele, Ehlibejtska loza se zna i ima familija koje  istinski posjeduju sinsilu ( genetsko stablo ) porijekla odnosno potomstva od Ehlibejtskih imama i dalje do Resullaha s.a.v.s. , Allah sve moze I zna. On salje obnovitelje kad hoce, kome trebaju i kad trebaju. A vrijeme potrebe, I ljudima kojima treba obnovitelj bolje receno usmjerivac je stalno od Kerbele, pa do danas, sto lijepo govori jedna siitska parola " Cijeli svijet je Kerbela, svaki dan je asura ". Ali bolje ce biti reci nesto na kraju : Sta da ja odnosno mi cinimo okrenuti sebi ?

Sva ta zbivanja od Kerbele, a posebno nestankom posljednjeg imama dovela su do raznih interpretacija, poimanja i shvatanja, pa i pojava novih reformatora, koji sebe nazivaju Mehdijom.

Prvi koji se proglasio Mehdijom, bio je Abdullah ibni Sebe, jevrejski svjestenik, koji je presao na Islam. On je najprije ustvrdio da je H. Alija ziv, da je u njemu posebna bozanska snaga, da nije umro, da ce doci i zavest pravdu i red. Uveo je pojam Mehdije koji se ceka, jer je kasnije tvrdio da ce doci Mehdija pred kraj svijeta, da bi na kraju, sebe proglasio Mehdijom. Na kraju je nestao u nekom " podrumu " pa su neki poceli dezurati, dozivavajuci ga da se vrati. Tako je dao ideju mnogim ludama i lazovima da se jave kao mehdije, ali sada protezuci sadrzaj na vjeru, ne na dunjalucke probleme, kao sto je trebao biti Muhamed Hanifa.

Drugi se ubrzo pojavio Muhamed ibni Abdulah iz Hidzdza. On je tvrdio da je potomak Hazreti Hasana, da je Mehdija. Ali veoma kratko je to trajalo, jer su njega vojnici halife Mensura uhvatili i pogubili.

Treci se pojavio u Sjevernoj Africi, izvjesni Ibni Tuner. On se proglasio mehdijom, a plasirao se pricom o cudima i ponasanjem. Tvrdio je da zna razna cuda, izmedju ostalog da je u snu naucio Kur ' an napamet, ponosan sto je boemski ; prljav, otrcan, neugledan, sav u zakrpama, bez kontakta sa ljudima, glumeci duhovnjaka. No , to nije trajalo bas dugo, a ostao je u lokalnim okvirima svojim djelovanjem.

Ovo su bili, da nazovemo, rane mehdije. Nastaje jedno zatisje u periodu uspona ratnih uspjeha, sirenja islama, naucnih dostignuca muslimana, posebno Arapa, ali se i blizi pad Spanije, kolonijalizam, slabljenje Turske. Kolonizatori Englezi, poznavali su pojam spasitelja, kod sebe u Velsu, pa su spoznali da se i kod Muslimana nalazi nesto slicno ( Mehdija koji se ceka ). To ce obilatno iskoristiti pa se pojavljuju novi reformatori tesko prozirnog, ali ipak prozirnog uticaja sto doseze sve do nasih dana. Pojavio se 1780.god. na tlu bivse Otomanske Turske, Mehdija Mensur. Nakon zatisja od pojave ranijih mehdija, vrlo brzo se procuo sve do Zapadne Afrike i na Zapadu je dobio stotine hiljada pristasa. tumaceci olaksice, zadobio je pristase i najprije je sa njima poveo rat sa Rusima, i pobjedio ruse. Tako je zadobio postovanje vec oslabljene Porte i veliku podrsku. Mnoge hriscane je preveo na islam, posebno prve iz zapadnih zemalja. Uz blagonaklonost Porte uvukao je zapadnjake u Tursku, sugerisuci uspjesno zapadni uticaj u formiranju mlade burzuazije u Turskoj, sto ce dati samima sultanima ideju reformi. Da je to tacno govori to sto je Fridrih Veliki rekao da je buducnost Porte u Mensurovim rukama i zavisi kako ce njegov pokret uspjeti. Znaci, bio je velika nada Zapadu, a ne muslimanima, jer znamo da to vrijeme, vrijeme teznje ekspanzije prema Istoku, koja je pocela jos 1697. Godine sa Princ Eugenom Savojskim. " Naprijed ka Istoku ", pisalo je na spomeniku Eugenu u Jajce kasarni u Sarajevu. Srusen 1922.godine.

Slijedeci veoma poznat mehdija, bio je Muhamed Ahmed el Mehdi u Sudanu 1881. Godine. On je bio veoma dobro krenuo pravim putem. Organizovao je ustanak protiv Engleza. Oslobodio Sudan, zavladao, izvojevao sjajnu pobjedu. Zacudjujucu snagu vojske je imao, genijalni vojskovodja, usao do danas u vojne encikopledije a njegovi vojnici u istoriju vrhunskih vojski. Nakon oslobodjenja, svrgnuti guverner Kraljevine Engleske u Sudanu, Sir Redzinald napisao je knjigu " Mac i oganj Sudana ",u kojoj je opisao sve o El Mehdiju. Ovdje je izgleda djavo imao ulogu.

Nakon svih uspjeha i slobode, proglasio se Mehdijom, ni manje ni vise nego da je direktni sin imama Hasana  Askerije, koji je opet bio skriven 10 stoljeca, pa je dosao uda oslobodi Sudan. Ali sto narod kaze, ima Boga. Upravo kad se 1902. zavrsio Burski rat, mladi ambiciozni kapetan Winston Cherchil krenu s juga Juzne Afrike na Sudan u rat, kako ga je on nazvao u svojim memoarima " RAT SA DERVISIMA ", te osvojio ponovo Sudan, koji je postao kolonija. Tom prilikom poginulo je oko 25000 Mehdijinih vojnika. Nije na odmet spomenuti da je tada prvi put u istoriji usao tj. upotrebljen mitraljez u direktnoj borbi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

05.10.2010.

BEKTASIJSKI TARIKAT U SARAJEVU

Tarikatskom centru u Sarajevu obratila se Jasna Semic prof. Dr. orijentalistike  Filozovskog fakulteta u Sarajevu sa molbom da joj se da matrijal i usluge za simpozi o Bektasijama organizovan na Sorboni u Parizu.

Sjetih se da je upravo 55 godina od smrti posljednjeg sejha bektasijskog tarikata u Sarajevu, pa sto to nebi bilo zabiljezeno i objelodanjeno i nasim ljudima kada se i Sorbona interesuje za istu temu.

Upravo to je svrha ovog pisanja mozda i bezkorisnog.

O ovom tarikatu se kod nas samo pricaju i prepricavaju price pune negativnog naboja, cemu i uzrok i knjiga Nur babe, koja je tendenciozno i politicko djelo mlado turske revolucije a opet siri auditorij i ne zna za postojanje knjige ,, Bektasije i njihova literatura "  od Besima bey - Atalaja, pjesme cuvenog Kodze Abdala, priznatog svjetskog knjizevnika uz Asik Junuza.

Crtaci topografskih i nautickih karata su bili bektasijske babe sto potvrdjuje i istorija vojne topografije.

Ovaj derviski red je najnerazvijeni od svih derviskih redova koji su egzistirali na tlu BiH. Bektasijski red se snazno razvio na prostorima Juzne Srbije,Kosova, Makedonije, i Albanije. Kako su drugi tarikatski redovi jacali i razvijali se, a opet i pod uticajem medresa i uleme, ovaj tarikatski red je porisnut jace nego li Rufaijski na margine tarikatskog zivota. U peroidu turske vladavine postojala je jedna Bektasijska tekija na prostoru Sarajeva i to Kantarimina tekija na At mejdanu, za one ne upucene to je na lijevoj obali Miljacke, park  kod Cumurija cuprije ( zeljeznicki most ).

Privrzenici toga reda bili su vecinom oficiri i cinovnici, a lokalno stanovnistvo je svoju pripadnost Bektasijskom tarikatu krilo bojeci se javnog prezira.

Tekiju je osnovao sejh Mehmed ef. Kantardzi ( Kantardzic ) koji je dosao iz Janina Epira i tu se nastanio. Nakon njegove smrti na poziciji sejha dosao je njegov zet Abdulah Ljutika. Poslije okupacije 1878 godine su se privrzenici razisli ( oficiri i cinovnici ) Abdulah Ljutika brzo umro. Vekili iza njega  su krace vrijeme odrzavali tekiju i drustvo. Po prici mog oca, pred smrt je naredio da se i domaci pripadnici reda razidju a da se njega ukopa kraj Miljacke navodno potrbuske, jer ce preko njega biti cesta.

Mezar mu se znao i otac mi je pokazao tacno mjesto mezara jer je kao dijete tu radio. Mezar je nestao 1913 godine kada se poplocavala Bascarsija a u isto vrijeme je pravljena i  dogradzvana kasarna i cesta na lijevoj strani Miljacke. domaci ihvani su jos u doba sejh Ljutike jednim dijelom a nakon njegove smrti i svi iselili u selo Turove kod Trnova gdje danas ima Begtasevic, porodica sa prezimenom. poslije toga Bektasije su pjedinacno, spontano poznate, a njihovi skupovi po usulu, nepoznati, ako su i postojali.

Vrijedno je i spomenuti i Bektasijskog babu dervis Mustafu Uzicanina. On je bio iz porodice Uzicana i o njemu sam mnogo slusao i od oca i od rahmetli Hafz.. Mehmeda ef. Saskina dervisa i vekila Naksibendijske tekije na Mlinima. On je mlad imao veliku ljubav prema jednoj djevojci, medzutim njegovi nisu imali razumjevanja za ljubav pa dervis Mustafa Uzicanin razocaran otisao u svijet. Bio je radnik na kopanju Sujetskog kanala i dugo je ostao daleko te vec kao star se vratio u sarajevo. Njega su uzimali kao zivi primjer prelaza ASKI MEDZAZIE u ASKI HAKIKI. Kad se vratio odrekao se nasljedstva jer nije htio nista materijalno.

Sa takvim stavom je bilo evidentno da mora imati nesto ,, kao tutora ,, a on je bio sejh Ruhija koji je bio od suda odredzen jer serijatski sud ne poznaje ideologiju ,, zivot bez materijalnog.

Sejh Ruhija je potpisao da je Mustafa normalan i da mu je opredjeljenje zivot bez dunjluka. Veliki poznavalac Ilmi havasa ali se nije time bavio nego je imao kafanu na Medresetu gdje je i stanovao. U njegovo doba zivio je i sejh Jusuf Jutika takodjer Bektasijski sejh. tako su se sejh Ruhija, Mustafa Uzicanin i sejh Jutika cinili trojku oko koje su seskupljali i mladji u drustvu.

Jutika je u kuci povremeno odrzavao  zikr,asure i mevlud ali u izvedbi sejh Ruhije.Svojih ihvana neznam da su imali jer je asure javno bilo po njihovom usulu. Uzicanin je rijedak primjer Bektasijskog askete jer je asketizam nije karaktristican za Bektasijski derviski red.Sva trojica su ukopni na Grlica brdu i na taj nacin cine komplet derviski mezara nad kojim se vrsi briga oko odrzavanja.

Treci poznati Bektasija post Osmanskog doba je sejh Mehmed Bakrsic zvani Finansija. To je ujedno i posljednji sejh Bektasijskog reda u Sarajevu.

On je rodzen u Solunu a zavrsio jenesto slicno danasnjim ekonomskim skolama a radio je kao sluzbenik carine. Premjesten u Sarajevo i tu je bio finansijski sluzbenik ali ozenivsi se Bosankom po dolasku Austrijske okupacije ostaje da radi u Sarajevu a Austrijskoj vlasti dobro dosao kao finansijski inspektor. Govorio je turski,francuski,njemacki,gecki, albanski i bosanski jezik. Bio je u rangu sejha jer je bio ozenjen i dosljedan vrsenju propisa javno pripadao i ogranku Celebijana za razliku od ogranka Babakjane kojem su pripadale Balkanske Bektasije. Otuda nije imao kontakt sa Bektasijama doseljenicima iz Albanije. 

Po prirodi vedar veliki saljivdzija, zabavljc u drustvu posebno postovan od drugih sejhova i tarikata. Mnogo je pomogao u radu drugih tekija. U kuci je odrzavao mevlude i asure po posebnom usulu. Mnogo je doprinjeo zblizavanju i medjutarikatskom jedinstvu jer je oko njega su se svi okupljali.

Koliko se zna imao je svega dvali ili tri svoja ihvana koji su primili Bektasijski usul ali njihov indenditet nije poznavao ni njegov rodzeni brat. Njegov sin je bio Kaderija.

Sejh Kadri Efendija je bio njegov gost u vrijeme dolaska u Sarajevo. Postoji i fotografija sejha Bakrsica. Umro je 5. septembra 1932 godine i ukopan je na Grlica Brdu kod sejha Jutike i Uzic anina. Mezar mu se zna ali nisani nisu bektasijski nego ulemanski sto se karakterizira kao greska nasljednika.

Medju doseljenim Albancima jos davno postoje Bektasije, medzutim to spada u periferno znanje jer su oni zatvoreni. Oni su balkansko - albanski ogranak. Babakjani, cije se babe ne zene, oni ovdje nemaqju babe jer uglavno potpadaju pod jurizdikciju Dzakovice a nesto manji broj i to u posljednje vrijeme Tetova.

Periferna saznanja su po asuretu i drugim ponasanjima.

Pomalo i nacionalno a posebno zbog poboznosti i naseg mentalitetskog karaktera nisu ukopljeni u siru javnost te se o njima malo zna. Jedan takav punkt je postojao  na Vratniku u ulici Sumbulusa ali to su bili samo skupovi i sijela.

Vidljivi tragovi egzistiranja Bektasijskog reda su nisani i siketa. Jedan nepoznati nisan je u Srednjem Hendeku, dva nisana na Grlica brdu vec spomenuti u tekstu, jedan bektasijski mezar u haremu Sumbul mahala dzamija a na Barama jedini Bektasijski nisan je Sefkije Jutike sina sejha Jusufa.

Od pisane gradje koju nalazimo u novije vrijeme pored Dr. Cehajica za internu upotrbu je Dr. Fehim nametak preveo jednu ilahiju i opisan ko je Pir sultan. Zem Zem je 1986 donio jedan clanak o Bektasijskom tarikatu ali ovaj put u pozitivnom svjetlu.

Povremeno se u tekijama moze cuti pokoja ilahija autora bektasije recimo : Deldi gjunul, Namaz klemek, Ipti daptan pa i katremi  su u Bektasijskom duhu i ako im je autor Naksibendija, cak i iz novijeg doba postoje spjevovi u duhu Bektasizma.

Citajuci ,, Atalaja,, Muderizovica neki Bektasijski nazori kada bi bili izuceni u novije vrijeme vjerovatno bi postali aktualni jer te elemente je donio savremeni zivot.

Ima zivih bektasija i danas ali kao pripadnik tarikata postujem Bektasijski princip konspiracije o zivima.....

S.S.

 

 

 

 

 

 

01.10.2010.

KIJAM ZIKIR U NAKSIBENDIJSKIM TEKIJAMA

Povremeno se polemise o kijam zikru u Naksibendijskim tekijama ili drukcije receno kod Naksija,mladzi i novopridosli prisustvuju i sjedecem i kijam zikru povremeno i znaju tako kako im jepredoceno. Zato nije na odmet da se nesto kaze i zna o porjeklu kijam zikra u Naksibendijskim tekijama; u tekijama ali ne i u usulu.

Vecina usula koje su uspostavili Pirovi t.j. osnivaci tarikata razradzeni su i ustrojeni kasnije od onih koji su Pirove naslijedili. Tako naprimjer Mevlaviski usul ustrojio je Mevlanin sin nasljednik Husamedin Celebi. To je cest slucaj i kod drugih tarikata.

Vremenom su se pojavili veliki sejhovi tako zvani PIRI SANI nisu pravi pirovi ni osnivaci novog tarikata ali su kao zamjenici pira ili prvi do pira ili prvi iza pira koji su imali pravo da djelomicno nesto mjenjaju u usulu uvodeci neke promjene. Tako su zaokruzivanjem programa usula ponekih Piri Sani sejhova nastala potkola tarikata.

U praosnovi Naksibendijski tarikat je poznat po zikru hafiji, najslicniji dasnjem potkolu Halidi. Ali ako poslusamo zikir u nekoliko Naksibendijskih tekija, u raznim krajevima uocit ce se razlike ne samo u melodici, nego i u redosljedu ucenja, sadrzaju, tertibu t.j. protokolu ponasanja i odnosa i mnogo cemu. to je vjerovatno posljedica stava pojedinih Piri sani sejhova u odredzenom kraju, zatim osnivaca potkola, ili pak prilagodjavanje sredini vremenu i okolnostima iz nekih razloga. Ovaj treci razlog je interesantan jer strogo postavljeno nema mijenjanja i prilagodjvanja usula.Nacelno je tako ali kako ce se kasnije vidjeti da se dinamici vremena i promjena ne moze pobjeci kako u zivotu tako i u vjerskom pa i tarikatskom zivotu.U ranija vremena u mnogim krajevima - gradovima posebno Turske carevine postojale su tekije svih ili bar vecina tarikata pa je pojedini sejh mogao sagledajuci licnost asika kandidata za tarikat mogao uputiti drugom sejhu. Na primjer : vatrenog asika uputi  bi rufaiskom sejhu, umjetnicku njeznu dusu Mevleviskom, starijeg a dobro poboznog t.j. vrlo strogog uputi bi Naksibendi Halidi i slicno. Ali vremenom opadanjem tu i tamo tarikata, zatim u manjm mjestima i nedostatku izbora doslo je  do izvjesnog mjesanja usula kroz solidarnost. Primjer je Turska.

Poslije zabrane rada tekija Kemalistickim reformama nakon duge pauze ozivljava tarikat pa dolazi do medjutarikatske saradnje, solidarnosti i uzajamnosti. Ako pogledamo Halveti dzerahi zikir sejh Muzafera r.a. ( snimak ) vidi se sema elemenat Mevleviskog kao i naj, idzra element Rufaiskog i ako je tekija i zikir zvanicno Halvetiski.

Iz ovoga se vidi da koliko god se bilo strogo u usulu ( sto se najcesce trazi i kazuje ), vrijeme sredina, kraj mogucnosti i razne nemogucnosti cine svoje.

Kako smo gore rekli u osnovi Naksibendijski usul je zikir hafij, a u razradi usula nema kijam zikra niti upotrbe instrumenata, a esme se uce dzehrijom dakle punim izgovorom na glas i u kalbiju se ponekad predje spontano bez najave. nas jedini Piri Sani sejh je Sejh Husein Baba Zukic iz  Vukeljica- Zivcici. On je uveo usul koji mi provodimo i razvio Naksibendijski tarkat danas najbrojniji u Bosni. Bilo je i ranije ovog tarikata recimo u Sarajevu, Skenderija tekija pa Gazilerska  tekija ali one su ugasene dok Naksibendijski tarikat danas iskljucivo u bazi Husein Babe Zukica.

U redovnom i prosirenom zikru koji je u halci- sjedeci, pored evrada uce se esme glasno, dzehrijom punim jezickim izgovorom. Za mubarek dane, te neke druge prilike po odrdbi sejha ili voditelja uci se na ismu Lailahe illalah 3 saalavats, izmedzu esmi durak ilahija, a na ismu Allah ( zakirdjija- lijep glas ) uci troje subhaneke : Subhaneke ma abednake hakka ibadetik, ja marufu ja mabudu Ja Allah ! Subhaneke ma abednake hakka zikrik ja ababudu ja marufu ja Allah ! Subhaneke ma abednake hakka marifetik ja mabudu ja marufu ja Allah !

Kijam zikir u Naksibendijskim tekijama pojavio se kasnije, po tri osnove. Po prvoj osnovi kijam zikir su za velike mubareke kao mevlud, asure, te posjetu rijetkih sejhova musafira obavljali teberuk t.j. pocasni sejhovi musafiri iz drugih tarikata. Recimo poslije mevluda i zikra koji obavi sejh tekije i pauze ili mozda vecere obavi bi i kijam zikir.

Druga je osnova ta sto su pojedini sejhovi druge tekije i tarikata takodje teberukom pocasno dali izun na kijam zikir za te takodze mubarek prilike sejhu doticne Naksibendijske tekije.

I treca osnova je ta sto je bilo sejhova koji su primili i drugi tarikat pokome su mogli obavljati kijam zikir. recimo Sejh Ruhi je bio Mevleviski sejh i sejh tekije ali je imao i izun na rufaiski tarikat i zikir. Ili recimo Sejh Omer ef. Bukurevic sejh tekije u  visokom imao je i kaderiski tarikat i izun ma da je u osnovi bio Naksibendijski sejh i sejh tekije.

U danasnjoj stvarnosti postoje voditelji koji su strogi izbjegavajuci i kijam zikir, i zakirluk u zikru i instrumente posebno. na drugoj strani imamo preforsiranu primjenu kijam zikra, uz ilahije pa i instrumente. Time se donekle gubi autenticnost izvornosti a zakirluk potiskuje ilahije bosanske koje su upravo upute u tarikat jer su ilahije tarikatski praktikum. Tesauf je pisan i to je teorija a tarikat praksa tesaufa, praksa se ne pise nego vrsi a ipak pisana praksa direktna upustva su samo ilahije.

Sumirajuci ovo kazivanje reklo bi se da je najbolja umjerena sredina. maksimalno trba cuvati usul a tolerisati povremeno i kijam zikir posebno radi mladzih obzirom na vrijeme sredinu i novije doba. Neko ce radi usula negirati faktor sredina, vrijeme generacija ali ono pokazuje svoje kazivali usul ili ne. kazemo tolerisati jer je samo PIRI SANI koga nema nadlezan vrsiti istinski korjenite promjene. Eto zasto smo i u pocetku rekli kijam zikir u Naksibendijskoj tekiji a ne i u USULU.

Postoji izreka  : " Kucaj uz kudum dok ti srce ne bude kudum ". Kome nije prokucalo do kasnijih godina neka mjesto u kijam halki ustupi mladjem kome ce mozda prokucati.

Priredio S.S.

01.10.2010.

RIFAISKI TARIKAT U SARAJEVU

U novije vrijeme iz anonimnosti izlazi tesauf pa i tarikat uopste, a Rifaiski tarikat najmanje kod nas razvijen i poznat dobrim dijelom kako cemo kasnije vidjeti pomogao je izlasku u siru javnost pa bi bilo vrijedno o istome nesto i zabiljeziti. Ovo je mozda prvo tematsko pisanje o Rufaijama kod nas pa odmah treba napomenuti da pisanih dokumenata nema.To posebno u poredzenju sa drugim tarikatima i tekijama o kojim ima pisanih dokumenata.Sve upucuje na to da ovaj tarikat u Sarajevu i sire i ranije nije bio jace razvijen.

Ako se ova gore prepostavka uzme kao hipoteza onda se prvo pisanje mora osljanati u nedostatku dokumenata na hipoteze svakako na osnovu realnih pokazatelja.Drugi izvor za ovu zabiljesku su kazivanja koja se moraju takodje hipoteticki prihvatiti te kroz sintezu doci do nekih pokazatelja. Konacno i priznata dokumenta u svom pra izvoru oslanjaju se na dokumenta, kazivanja i hipoteze.Tako je danas pisanje Sejh Sejfudina Kemure i Rizaa Muderzovica dokument a do njega su i oni mozda dosli na pomenuta tri nacina. U narodu je ovaj tarikat poznat poznat najvise po idzrau cija je publikacija izvela ovaj tarikat iz anonimnosti.Kako je ovaj tarikat razvijen u kosovu i Makedoniji te njegovi su pripadnici bili i ranije vecinom Albanci narod neuko nazivaju rufaije " Dervisi Albanci ".

Postoji nekoliko ubjedljivih hipoteza zasto u Bosni nije ovaj tarikat razvio. Uz  sam dolazak Turaka cak i prije razvio se Mevlevijski, pa Halvetijski tarikat, uporedo a kasnije i jace Naksibendijski. Sam Gazi Husref beg bio je pripadnik Halvetijskog tarikata, pri vakufu osnovao Halvetijsku tekiju ( danas Aeroplan kafana ), upostavio tarikatsku medresu Hanikah. Te tekije su bile stabilno trajne, odrzale se sve do danas i djelovale. Na primjer oko 1934 godine ne davno djelovale su pored Kaderijske cetiri Naksibendijske tekije.

Druga je hipoteza sto je u Bosni bilo veoma razvijeno vjersko skolstvo, medrese,dosta uleme, Sarajevo je bilo sjediste najvece medrese, dosta uleme pa se i narod orjentisao prema njihovom uticaju.

Postoji i misljenje da je Bosanski svijet nekako slobodoumniji, nije sklon odricanju, asketizmu, cjenjenju kulta licnosti cemu su skloni recimo Turci i Albanci.

Ma da su osnove tesavufa iste za sve tarikate, Rufaiski usul je u nekim postavkama vise asketski,prihvata vise neko drugi opredjelene pripadnike to jest primljene dervise, tekije bar ranije bile su malo zatvorenijeg tipa pa je drugi recimo Naksibendijski ili Kaderijski tarikat bio nasem covjeku nekako blizi i prihvatljiviji, jednostavniji.

Cetvrta hipoteza da je moderniji oblik zivota, razvoj skolstva, modenizacija vjerske nastave poslije1909 gd. to jest dobivanja vjersko prosvjetne autonomije, skolovanje uleme posebno u Arapskim zemljama izmedju dva rata potisnula mogucnost razvoja ovoga tarikata.To potiskivanje je bilo djeletvorno,prosvjetno pa po nekad i administrativno.

Po pisanju Sejh Sejfudina Kemure uz Kara Ferhat dzamiju sa dene strane postojala je Rufaiska tekija u cijem su dvoristu ukopana dva sejha te tekije. Ni on ne opisuje kada je prestala sa radom ali kako kaze " nazalost" ova tekija je pretvorena u kucu a mezari zatrti.Tekija je prestala sa radom dobro davno jer  Kemura je svoju knjigu gdje opisuje izdao 1908 godine. Po pricanju Dervis Saliha Mudjehasica koji prenosi pricu svoga oca u narodu se pricalo o kerametima tih sejhova, on je znao mjesto mezara, posjecivao ih i kako kaze otac mu je pricao da i sam dozivio njihov keramet. Da li je to istina ili legenda, revolt na unistenje tekije i mezara Bog zna?

Po pisanju Riza Muderizovica a na osnovu izvora Zemaljskog muzeja u Sarajevu ( Jugoslovenska posta broj 499 / 1931 god. ) postojala je Rufaiska tekija na Sirokaci zvana Husein Kapetanova tekija u kojoj je sejh neki Sejh Musa Makedonac. ni muzej ne posjeduje podatke o periodu njenog rada niti blizih podataka. Mozda se radi o istoj tekiji jer je Kara Ferhat dzamija je upravo u ulici Sirokaca. 

Muderizovic biljezi i postojanje Rufaiske tekije na Delalica Cupriji to jest uglu ulice Balibegovice na Bistriku. Naj poznatiji sejh ove tekije je bio Sejh Alisan, a posljednji sejh bio je Hadzi Ibrahim ef. Heric koji je odselio u Tursku a ihvani su se razisli pa je time tekijaa prestala sa radom. Poblizih podataka nema ali najvjerovatnije je to bilo 1902god.

Vjerovatno uticajem ove tri tekije razvila se cetvrta u istom kraju. Po kazivanju Dervis Hadzi Mustafe Strika ( preselio 1980 godine )  u Tepebasinoj ulici broj 2 stanovao je Sejh Stovro u cijoj je kuci bila Rufaiska tekija. Licno je sa djedom posjecivao tu tekiju.

                                                          2.

Sejh Stovro je bio veoma cjenjen u gradu, posjecivali su ga mnogo sejhovi i stariji ihvani drigi tekija. jednom godisnje je samo u krugu ihvana devamio idzra na ates. Izgleda nije bilo veceg broja rufaiskih ihvana pa nakon njegove smrti rad nije nastavljen. Njegov unuk Alija je popravljajuci kucu naisao Rufaiski sandzak--- zastavu i dao je u susjednu dzamiju vjerovatno ne znajuci o cemu se radi. Mozda sandzak potice iz jedne od pomenute tri tekije koje su ranije prestale sa radom? Sejh Stovro je preselio 1911 godine i mezar mu se zna i odrzava.

Sve ove tekije, opet hipoteza su bile i nestajale, nekako  reklo bi se bile kratkog daha i nisu imale kontinuirani rad, duzi vjek  trajanja. Misli se da je otuda sto je ovaj tarikat mnogo vezaniji za licnost sejha, pa nestanak sejha vezana je za stagnaciju pa i rasulo. Tim prije moglo se desiti ako su sejhovi ili iznenada preselili ne ostavivsi nasljednika. No ovo je samo prepostavka.

Period od 1902 do 1949 godine

U Saarajevu je od 1902 godine dosao sagrupom ihvana Sejh Musa Rufai i ostao kao gost 2 mjeseca. Teberukom je obavljao zikir u Kaderijskoj zvanoj Sinanovoj tekiji. Primio je nekoliko ihvana, nekim starijim dao i izun na idzra. Vekiluk za obavljanja zikra dao je Rizau Karkinu kasnije poznatom po imenu Rizaf Baba u narodu zvano Sejh Riza Baba. Prvi zikr se odrzao u kuci Dervis Ahmeda Tufe koji je takodje tarikat primio od Sejh Musa. Do dvadesetih godina to jest 1922 godine dosao Sejh Adem Rifei sin Sejh Musatov i on je takodje kao gost teberuken obavljao je zikir u Kaderiskoj tekiji. Sejh Adem je primio u terikat manji broj, ali je dao neke smjernice rada, za voditelja zikra rehbera ili vekila Riza Bebinog postavljen je Osman Uskin u cijoj se kuci odrzavao zikir. Modernizacija mekteba ucinila je slobodnim prostorom stari mekteb na Kovacima zvani Bukvin pa je tekija preselila uBukvin mekteb. Osman Uskin je bio Riza Bebin vekil u stvari voditelj zikra. Nesto iz ekonomskih nesto pravnih razloga 1934 godine tadasnji Vakuf otkazao je prostorije mekteba za tekiju, a halka  se preselila u kucu Mujage Cocalije na Bakijama. Dervis Mujaga je bio velikiasik, siromasan, kuca je bila kako samo stare Sarajlije znaju jednoprostorne kucice predratne sirotinje po Bakijama. Njemu je bila velika cast sto je u njegovoj kuci tekija i tu je ostala do 1949 godine do preseljenja Riza Bebe. Ovu tekiju sam i sam sa rahmetli ocem posjecivao.

Dzemat ove tekije su cinili stari i novi ihvan, sejh Musatovi, Sejh Ademovi, doseljeni Albanci, te u statusu gosta i ihvani drugih tarikata. voditelj zikra bio je riza baba u narodu kasnije zvani Sejh Riza Baba. Zikr je bio redovno jedan put sedmicno ali  je obavljn i israk uz sve mubarek veceri, zadnjh 10 dana ramazana i muharema. Uzgred da pomenem doprinos ramazanskom serefijetu, davalo je jednu posebnu car ramazanu kada bi zadnjih deset dana ramazana israk obavljan uz kudume tako da su mnoge domacice kudumi budili prije topa.

Riza Baba po kazivanju Sejh Mustafe Karkina nije bio sejh nego vekil. Bio je pravi dobri covjek, dobrocudan, miran, produhovljen,i postivan i kod drugih tarikata i u narodu. Bio je veoma dobar poznavaoc ilmi havasa. Preselio je na ahiret februara 1949 godine i ukopan u Hendeku, blizu zgrade tekije - kuca Mustafe Cocalije. Posliije njega voditelj zikra a ciji status ne znam bio je dervis Smajlaga Subasic. Po nekom da li pravilu ili dogovoru cuo sam na sedmini tevhidu sada vec rahmetli Baba Zaju da ce Smajlaga voditi zikir godinu dana nakon cega ce se vidjeti neko trajnije rijesenje. Ali do toga nije doslo jer ubrzo je nastupila zabrana rada tekija, kada poslije 1951 nastupa period praznine sve do perioda 1972.

Jedno krace vrijeme Mevlevijska tekija na Benbasi ( srusena 1958 g. ) djelovala je kao Rufaiska. Tadasnji sejh Ruhija Sehovic Mevlevijski sejh prilikom posjete nekog Sejha Rufaije iz Sirije primio je teberuk Rufaiski tarikat. To je bilo izgleda 1917 godine a kako je Sejh Ruhija preselio 1924 godine znaci to je kratak period trajanja. Naime on je imao veoma tezak izbor i opredjlenje posjetioca tekije za Mevlevijski tarikat pa je sa svojim ihvanima obavljao povremeno ponekad Rufaiski usul. Neznam da li je izgleda da nije imao i ihvane rufaiskog usula. Ovako bar navodi Muredizovic u svom pisanju.

Period poslije 1972 godine, do 1987 godine.

Negdje 1971 i 1972 godine u Sarajevo je dosao Sejh Dzemali Sehu, Sejh Rifai tekije iz Prizrena. Stupivsi u kontakt sa ovdasnjim procelnicima tarikata pokusao je raditi na formiranju rufaiskog zikra halke a i formiranja SIDR-e, Saveza islamskih derviskih redova.Za voditelja zikra postavio je tadasnjeg Sejha mustafu Karkina, bratica Riza Babina tako je do nekle taj kontunuitet odrzan. Zikir se najprije obavljao u kuci Hadzi Ismet ef. Zige, pa dervis Mufida Kadica, Hamdije Sarije, Ganija Hosija, povremeno u kuci Sejh Mustafe Karkina, Envera Selimovica po najduze. Dakle, po kucama jer ne postoji tekija rifaiskog tarikata.

Ali 3 septembra 1985 godine uslijedila je zabrana ovakvog djelovanja po kucama. Na upit vlastiIslamskoj zajednici o radu ovog vjerskog skupa Odbor I. Z. je odgovorio da su tekije u S.R. BiH pod njihovom jurisdikcijom a da oni nemaju nista sa ovim djelovanjem. To dolazi otuda sto je ovaj tarikat da kazem pravno opredjeljen ZIDRI t.j. Zajednici Islamskih Derviski redova cije je sjediste- Mesihat u Prizrenu a kojim rukovodi Sejh Dzemaludin e.f. Sehu Rufai. On je u prvim nastojanjima 1972 god. i kasnije nastojao da u saradnji sa Vrhovnim Islamskim starjesinstvom formira SIDRU , Savez Islamskih derviskih redova u okviru IZ kao jedne skole vjerskog djelovanja. U to ime je podnio predlog,statut i sam u nekoliko navrata licnim kontaktom astojao da se to ostvari sto je trajalo skoro tri godine. Ali od tog nije bilo nista pa cak ni pismene odbijenice. To je negdje lezalo u ladici kao neznacajna stvar.To je dovelo do toga da se formira sada ZIDRA Zajednica Islamskih derviskih redova koja lici i nekima se cini kao posebna zajednica sto u biti nije pa su nastale i jos prisutne polemike i komentari o dvije zajednice/ Moglo je biti i bez toga. Uzgred receno nastojanje Sejh Dzemalija oko ovog pitanja kao i publikovanja te javni nastupi izvukli su tarikat iz izolacije ianonimnosti, koliko je to dobro to je diskutabilno ali jedno je plodotvorno da je vodstvu u IZ bar nesluzbeno stavljeno do znanja da ti ljubitelji tarikata postoje i da ne bi trebalo to zanemarivati. tako je uslijedio jedan veoma plodan sastanak i dijalog izmedju prstavnika tarikata i rikovodstva IZ odnosno strjesnstva poslije kojeg su nastupili vedriji dani za tarikat i u BiH.

Na trazenje Sejh Mustafe Karkina opet nakon duzeg vremena Odbor I Z  Sarajevo odobrio je obavljanje zikira u Mimar Sinan dzamiji u Logavinoj ulici. To rjesenje IZ broj 1487/ 87 donesena je nakon vise od godinu i po cekanja.

Danas :

Zikir u ovoj dzamiji obavlja se utorkom, u maloj prostoriji dzamije. prvi utorak u hidzretskom mjesecu je prosireni zikir. Pored toga redovan je vanredni program za Matem ( Novu hidzretsku godinu, Asure ), povremeno se prouci i tevhid nekom umrlom pripadniku tarikata kao i hatma. Uz Muharem je redovno predavanje a ima povremenih predavanja van tih dana. Preko ovoga skupa publikuje se list Dervis. Tekija je u dva navrata stampala kracu zbirku ilahija. jedna lijepa inovacija je dnevnik posjeta, drugih kretanja i  i jedan vid godisnje skupstine na kojoj se analizira protekla godina i djelovanje tekije vezano i za izvjestaj koji se  salje mesihatu.

Posjetioci ovoga medzlisi zikra su dobrim dijelom pripadnici drugih tarikata, ima malo da kazem autohnih rufaija starijih a ne bas mnogo novih mladih. buduci rad ove tekije trbalo bi usmjeriti u pravcu brige o njenom daljem opstanku, podmlatku privrzenicima a manje formalnim pristasama, te suradnji i uklapanju u saradnju sa IZ koja je postala tolerantnija. No i ovako ipak ma koliko bio skroman rad doprinosi bogastvu vjerskog zivota u ovom vremenu.

LITERATURA :

Glasnik Zemaljskog muzeja Sarajevo XXI- 4 1909 godine. " Sarajevske dzamije i drugi objekti turskog doba str. 31 od Sejh Sejfudina Kemure.

" Sta su to dervisi " Rizah Idrizovic, Jugoslavenske poste broj 499/ 1931gd.

Kazivaci :

Sejh Mustafa Karkin

Dervis Hadzi Mustafa Strik

Dervis Ramiz Dizdar i Mrkva Hamdija.

Priredio : S.S.

 

22.12.2009.

A S U R E

MOTO: '' Mala judrekju kjulluhu la jutrkju kjulluhu ! --- Sto se ne moze u potpunosti ostvariti, ne treba u potpunosti ni odbaciti. ( Arap. poslov. )

ASURE; Je specificna poslastica manje poznata ali ipak ne zaboravljena, ali u novijem tempu zivota potisnuta.Rijetkost je i u tome sto se priprema jedan put godisnje.Po opstem izgledu bliska je kompotu ali nije kompot. Stariji svijet jos uvijek asuru naziva HASURE. Priprema se deseti dan mjeseca muharema u hidjretskoj godini pa otuda ima naziv asure od arapskog " asere " sto znaci deset.

          Nastalo je kao konkretizacija sjecanja na neke istorijske dogadzaje jos iz pred islamskog doba a najvise na tragicne dogadzaje 61 godine po hidzri to jest bitku na Kerbeli i pogibiju Hazreti Huseina r. a. Prezivjeli su nakon deset dana borbe, a mahom su to bile zene i djeca te ranjeni svu raspolozivu hranu stavili na gomilu i zajednicki uzimali. To je posebna tema ali cilj ovoga pisanja je tehnika spremanja asure. Vremenom kasnije usavrsen je oblik danasnjeg asureta kulinarskom vjestinom pa postoje vise varijanti,zavisno od kraja,vremena,mogucnosti formirane tradicije.

          Danas se asure priprema u tekijama, dosta i u kucama gdje su djelovali tarikati, pa i u u narodu istina samo kao oslastica sto govori o uticaju islama iz Turske i uticaju tarikata u narodu.Vrijeme je ovaj lijepi obicaj potisnulo nesto iz ekonomskih razloga,nesto nehatom,novijim tempom zivota. U kucama je samo formalno kao poslastica, dok je u tekijama vezano za odredzeni program.

         No i kao formalnost bolje je od potpunog gubljenja.

             O asuretu se skoro nikako nije pisalo. U jednom broju " Preporoda " kraci popularni clanak dao Ahmed Focak, u citanci za cetvrti razred osnovne skole iz 1936. godine jedan kraci clanak za djecu pod nazivom '' Asure, obicaj kod muslimana, T. Okic je prije rata da na radiu Beogradu jednu emisiju o asuretu, a u vakufnami Kocko Mehmed pase iz Mostara( vakufnama III H XV --- XVI ) vakif je pored oporuke dao i spisak artikala za asure.

            Asure je oporucio i Gazi Husref beg, pa je imaret Begove dzamije u Sarajevu propremao asure za sluzbenike dzamije a i za narod u glavnom siromasniji. Ovaj nazovimo obicaj donijeli su Turci sa islamom i uspostavljenjem pa uticajem tekijadok arapski nije privrzen ovoj tradiciji. Ovaj obicaj je toliko bio raspostrnjen da mi je otac pricao da da cijeli mjesec muharem trajalo pozivanje gosta na asure po kucama. Djelimicno sam to ija upamtioi donekle upoznao tu tehniku pripremanja,pa kroz ovaj opis zelio bih doprinjeti ocuvanju ove lijepe tradicije. Istina tehnicke znanosti se uce praksom ali treba biti spreman na pocetne neuspjehe, a za upoznavanje nije na odmet i ovaj teoretski opis.

       Vecina tradicija sa istoka ima svoju simboliku, cesto i alegoricno ( rumuzatsko ) znacenje pa tako i asure simbolizuje donekle JEDINSTVO svega razlicitoga, ravnotezu sklad i kontrast u na oko neskladu. Ovo je tumecenje racionalista no pravo znaju samo nosioci IMANA i oni koji OSJECAJU.

                                                                    * X* X * X *

             U sarajevskim tekijama i inace u Sarajevu sprema se asure tako zvano sarajevsko gdje dominira voce, a spremljeno je na corbast nacin. Na Kosovu na primjer  sprema se  sa vise zita veoma gusto i slatko. Na selima ranije imucniji domacini su spremali asure iskljucivo od svojih proizvoda, cak bi umjesto secera sladili asure medom ilicak pekmezom. Prije par godina Zavod za unapredzenje domacinstva interesovao za recept asure, koje bi nakon obavljivanja u nekom casopisu bilo popularno .

                                                                  * X * X * X *

            Pogresno je tumacenje da asure mora imati odredzen broj artikala. Asura nema ni jednog artikla zivotinjskog porijekla, samo biljnog. Broj 77, pa 72 su simbolicni, broj 61 aludira na 61 -vu godinu po hidzri, 12 koliko je bilo Ehli bejtskih imama, 10 koliko je 10 dana mjeseca Muharema, 7 simbolicni broj ( seb ijat ), 5 koliko kao asocijacija na Pendi Ali Abu. Broj artikala zavisi od mogucnosti, kraja, godisnjek doba, vremenskih uslova, pijacne ponude i tu nema nekog pravila. Zato ne treba radi broja artikala pokvariti kvalitet da se recimo artikli raspadnu, zamute masu ili ucine je zelatinoznom.Srazmjer kolicine artikala ovisi od kolicine koju spremamo, omjeri nisu jednaki ali ni jedan artikal ne smije dominirati kolicinski jer bi onda dominirao i kvalitetom, kao recimo bojom, gustocom, zelatinoznosci i sl. Iskustvo pokazuje da sto se sprema veca kolicina kvalitet je bolji slicno vojnickomgrahu koji bolji od onog spremljenog u kuci. Artikle je nekas tesko pa i skupo nabavljati. Asure je skupo ali i nije. Skupo je kad se jednokratno prd samo asure artikli nabavljaju. Ali ako se misli na asure kao sto je u mojoj kuci bio jedan sanduk koga smo popularno zvali asure nije skupo. Posto asure pada u vrijeme kada mozda nekih artikala nece biti u taj bi se sanduk ostavio kao usput povremeno nesto kao na primjer poklon peketic hurmi,smokava, sljiva, usput kupljeno, rijetko dobiveno,sezonski artikli. Zatim u svako doba godine ima i nekog sezonskog voca, zateceno nesto i u ostavi, neko ima nesto i u vlastitoj basti. U svakoj kuci uvijek ima pirinca, graha, jabuka i slicno. tako za samo asure nece biti tako skupo i nece prestavljati vanredni izdatak.

                                              PRIPREMANJE    ARTIKALA

               Artikli se svaki posebno operu, oljustre ako treba, i kuhaju pojedinacno. Suhi i zrnasti artikli kuhaju se kljucanjem do potpunog raskuhavanja. Artikli u glavnom voce sa vise sadrzaja vode kuhaju se pocetnim kljucanjem, ili samo ostave u kljucalu vodu ali bez kuhanja jer ce podlijegati kuhanju u sastavu kada budu izmjesani. To isto vazi i za svjeze voce. Tecni artikli se ne kuhaju posebno nego se daju direktno u sastav. To vazi i za artikle iz konzervi na pr. breskve, visnje,i sl. sto je danas lako nabaviti.

             Veoma raspadljivi artikli kao i oni iz konzervi koji su vec kuhani ne kuhaju se posebno jer bi se rasppali ili zamutili cio sastav nego se daju direktno u sastav, ( na pr. dinja, banana, i sl. ). Voda konzerviranog voca moze se dati u sastav ali ako ne daje dominirajucu boju. Ipak nije preporucljivo vodu iz konzerve dodati radi sadrzaja konzervansa. Kada se radi o vecim kolicinama asureta prakticno je dodati artikle na pojedinacno kuhanje po kucama, t. j. prijateljima, rodzacima i komsijama a centralno samo sastavljanja i dokuhavanja, te sladzenje. U kucama se angazuju djeca oko tih godisnjih poslova sto je i radno vaspitno. Secer za zasladzivanje ( jak rastvor ) priprema se kuhanjem secera u vodi. Jace gust rastvor jer ce ga kasnije razblaziti voda.

            Rastvor--- otopina secera --- a gdje treba da bude vece koncentracije jer ce doci do razblazivanja doci dodatkom vode. Iako pojedini artikli sadrze vlastiti secer, secera mora biti vise  jer ce pri ukuhavanju u sastavu dio vode ispariti te hladzenjem se dobiti zeljeni saharitet, t.j. slatkoca.

                                                                X   X    X

               Artikli pojedinacno kuhani stavljaju se u kazan ili vecu posudu tako da se na dno stavljaju prvo tvrdi artikli, zrnasti i oni koji su se morali duze kuhati a koji teze primaju--- upijaju secer. Voda iz prvog kuhanja se ne daje jer mogla bi dati boju, aromu ili da zamutiti sastav. Sve se to dodaje u rastvor secera koji se prvi uspe u posudu. Na kraju se doda voda. Kolicina vode je proizviljna, a neka takodze proizvoljna mjera je 1 : 1 zapreminski.

              Koliki je nivo kompletnog artikala u kazanu toliko u nivou zapreminski naspe i vode. Kompletna smjesa se kuha uz blago mjesanje u raznim pravcima na srednje jakoj vatri. Kuha se do slabog kljucanja.

              Ako se probnim uzorkom utvrdi mala slatkoca dodaje se rastvor secera ne secer direktno. Ako je slatkoca i gustoca velika dodaje se kljucala voda ne hladna. Skrob i puding se ne dodaju jer bi ucinili asure gustim i zelatinoznim. To se cini ako je asure veoma rijetko sa malo artikala.

                Na kraju se skine sa vatre, malo izmjesa i u istu se stavlja artikli koji se ne kuhaju ( vidi tabelu ) , a na kraju se dodaju pripremljeni skuhani ekstrakti mirisa ; Tarcin --- cimet kuhani a ne u prahu, karanfilici,ruzin mirisa, mirisa maline, vanilin veoma malo, kokosovo i rogacevo brasno bi zamutilo pa se stavlja samo malo kuhanog procjedzenog ekstrakta kokosa i rogaca. Ako bi se mirodzije kuhale i ranije dodale kuhanjem bi isparile jer etericna ulja isparavaju. Ako je masa nakon probnog uzorka veoma gusta i slatka razblazivanje se vrsi dodatkom kljucale vode ili kljucalog rastvora secera.

                Cijela masa treba da se potpuno ohladi.

                                                                       X * X *  X *

               Asure se " zvanicno " servira deseti dan muharema kada je i kalendarski, uvece nakon jacije namaza u zajednickoj sofri a ne individualno. Kao predjelo  obicno se uzima jedno ili najvise tri slana predjela. Sve to asocira na jednakost, skromnost i jedinstvo. Kod ove sofre uci se dova , salevati i posebna ilahija mersija prije jela. Ali ovo je protokol tekije. Na slican nacin isto se moze obaviti u kuci uz clanove porodice ili eventualno i goste. Inace se praktikuje uz jelo kao kompot, te pocastiti slucajne goste ili pozvane. Praksa je i da se podijeli t.j. kao sjet posalje rodzcima, prijateljima i komsijama slicno kurbanu. Na kraju treba imati u vidu i to da savremeni principi, principi ishrane preporocuju ovakvu vrstu jela. Znacajna je i kolicina kao i nutrivna vrijednost asure, ali je to stvar strucnjaka za ishranu. Slijedi proizvoljni primjer tabele, koju citalac moze prosiriti.

                                                                 TABELA

                                      najcesci artikala za asure

             oznake : V - veca kolicina ; S - srednja kolicina ; M - mala kolicina ; T - veoma mala kolicina ; t - tek u tragovima ; Z- zacin.

      1. ananas  : T - kolicina, kuha se malo,  2. jabuke ; V- kolicina, kuha se potpuno, 3. jagode : SM - kolicina, kuha se malo, 4. hurme : M - kolicina, kuha se potpuno, 5. grah bijeli : V - kolicina, kuha se potpuno, 6. grasak : T - kolicina, kuha se srednje. 7. drijen : S- kolicina , kuha se srednje. 8. dinja : T - kolicina , nekuha se ,daje se svjeza. 9. banana : MT - kolicina, ne kuha se , daje se svjeza. 10. badem : M - kolicina, kuha se potpuno, 11. borovnice : T- koloicina, kuha se malo. 12. breskva : M - kolicina, kuha se malo. 13. kajisija : M - kolicina, kuha semalo. 14. gersl -zito : V - kolicina, kuha se potpuno, 15. kikiriki : SM - kolicina, kuha se potpuno. 16. suhe kruske : V - kolicina, kuha se potpuno. 17. malina,kupina : SM - kolicina, kuha se malo. 18. orah,ljesnjik : SM-kolicina, kuha se potpuno. 19. med : t- samo malo, kuha se samo malo. 20. narandza,limun : SM - kolicina,kuha se srednje. 21. smokve : S - kolicina, kuha se srednje. 22. sljive suhe : V - kolicina, kuha se potpuno. 23. rogac  krseni : M - kolicina, kuha se potpuno. 24. soja leblebije : SM kolicina, kuha sepotpuno. 25.------. 26.-----. 27. secer : V -kolicina, kuha sepotpuno. 28. tarcin( cimet ) : t -kolicina,ekstraktni miris. 29. karanfilic : t- kolicina, ekstraktni miris. 30. vanilin secer : t- kolicina, ekstraktni miris. 31. suho grozdze : S - kolicina, kuha se srednje. 32. visnje : S - kolicina, kuha se srednje. 33. svjeze grozdze : S - kolicina, kuha se malo. ITD...

             CRTICE :

                            Ako se asure priprema u  kolektivnoj organizaciji na pr. dzamiji, nekom odboru ili tekiji finansiranje moze biti samo od dobrovoljnih priloga a nikako od zekjata, sadakaifitre,fidije ili sadake za umrlog. Asure je pomen na Ehli Bejt, a Ehli Bejt nije mogao primati zekjat i slicno pa po analogiji ni pomen na njih ne moze biti iz tih sredstava.

                                                                       ~~~ : ~~~

                                  Jos uvijek ima postovalaca asure koji poste deset, ili tri ili jedan do dva dana uz prvih deset dana mjeseca muharema.

                                                                      `~~~ : ~~~

                                   Do skoro je bilo u narodu elemenata apstinencije uz muharem kao ne piti vodu iz otvorene staklene case, izbjegavale se sale, veselja, izleti i slicno.

                                                                       ~~~ : ~~~

                                   Do skoro je bilo ljudi koji su kritikovali igranje loptom ( sutanje ), jer kazu da su tako sutali Hzt. Husejnovu glavu.

                                                                          ~~~ : ~~~

                                      Starije bule su za muharem organizovale tevhide, hatme i slicno mevludu recital o smrti Hazreti Fatime i Vefati Nebijj --- Hazreti Pejgambera. Nije se ucio mevlud jer je mevlud veselje.

                                                                           ~~~ : ~~~

                                         U krajevima uticaja Turaka i tarikata pa i kod nas nije uobicajno nadijeti ime djetetu Mervan, Jezid i Muavi.

                                                                            ~~~ : ~~~

                                           Losem covjeku mucitelju,ironicnom i pakosnom davao je narod pijetet '' jezid '' aludirajuci na Jezida sina Muavije koji je izazvao nemile dogadzaje. A jos gorem covjeku podmuklom i lukavom pa i opasnom davat je pijetet Jezidimurvan, alidirajuci na Jezida i Mervana. Mervan je bio gradonacelnik Medine u doba nemilih dogadzaja, podmukao, lukav politicar pun vizantijske ironije i podvala.

                                                                  ~~~ : ~~~

                                  Ovo nekoliko crtica je iz naroda, koji spontano osjeca istinu i pravdu.

                             

      

13.11.2009.

ZIKR I IRSAD 2. dio

III.

      U vremenu Muhammeda (a. s. ) pa do nasih dana prenosila se dozvola (idhn ), ocitovanje ( telkin ) i zavjetom ( bej'  ah i  'ahd ): pouzdano i stvarno ( muhakkak ), lancano ( muselsel ) i upamceno- zabiljezeno ( musedzdzel ). Bej'ah, idhn, i telkin sufije nazivaju jednim imenom   gabdah- nacin zavjeta: primanje ruke ili cin stupanja u tarikat.

         Svaki novi sufija prihvata ruku starijeg sufije kojeg zeli slijediti. To se tumaci kao spoj elektriciteta, pozitivnog i negativnog, za dobivanje dozvole ( izuna ), sto radza snagu osjecaja duse i  zivota, kako je utvrdjeno. Mursidi ( sejhovi )su kao trafoi, koji neprekidno kroz stoljeca, povezuju ljudska srca i spajaju ih  Muhammedovim ( a. s. ) svjetlom ( nur ) do pojave spoznaje. Energija, iako udaljena od izvorne baze, vrlo je bljestava i usijana.

       Elektricna postrojenja,iako nisu glavni centri energije, vjerno prenose Muhammedov ( a. s. ) NUR. Zbog prostorne i vremenske udaljenosti dolazi do opadanja snage energije ( svjetla ) koja se vezuje za trafoe, pa se zbog toga ukazuje potreba za trafoima koji toj energiji jacaju snagu i zivot. ***** ( Iz djela: ' Abd el - Qadir Ghejlani : Istine o tesawwufu )

      Jedno objasnjenje predhodnog teksta. Na pitanje sta su transformatorske stanice --- strucnjaci odgovaraju : Transformatorske stanice su posrednici izmedju velikih centrala i malih potrosaca. Trafo stanice su sposobne da primaju struju visokih napona, ali nisu sposobne da odasilju nisko naponsku struju na vise mali potrosaca koji nisu sposobni da prime veci napon struje. Trafo stanice i skupine vise transformatora imaju istu ulogu kako je predhodno kazano. Trafo stanice, kao i transformatori, ne proizvode struju. Raspored transformatora moze biti prema potosacima: npr. po mahalama ili ulicama, za zanatske radnje, sela, industriju itd. Struju visokog napona trafo stanice dobivaju od elektricnih centrala ili cantra za distribuciju. Elektricne centrale prema svojim kapacitetima izgradnje crpe struju iz prirode.

  IV.

  Polozaj salika ( dervisa ) u prolazenju konacista ( stanica ) slican je putniku na putovanju. I kao sto je putniku potreban vodic za hranu,prijevoz, drustvo,osiguranje itd., tako je isto i saliku potreban mursid koji poznaje put, koji je presao taj put i zna njegove koristi i stete. Hrana mu je bogobojaznost, a sredstvo prijevoza himmet ( zuzimmanje, zalaganje ). Treba mu drug, tj,njegova braca na istom putu. Treba mu i oruzje, tj, Bozija imena kojim strasi dva neprijatelja, sejtana i svoj nefs.

 I kao sto covjek na putovanju prolazi kroz razne gradove i predjele, gdje se zadrzava pa onda nastavlja putovanja do svog cilja,tako isto i salik na svom putu prolazi kroz sedam mekama.

 Ucenjaci su te mekame ovako prikazali:

1. Mekam tmine, nesto drugo sto je prece od Boga. Nefs se u tom mekamu naziva emmare ( dusa potcinjena zlu ).

2. Mekam svjetla- lewwameh.

3.Mekam tajni- mulhimeh.

4. Mekam savrsenosti -  mutme'inneh.

5. Mekam dostignuca ( wuslah ) - Radijjeh.

6. Tedzelijet - i ( Odraz Bozijeg djelovanja )- Merdijjeh.

7. Mekam - Odraz svojstva i imena Bozijih - Kamileh.

  Do kod je doticni u jednom od ovih mekama, pokriven mu je slijedeci mekam. Tko je u prvom mekamu , njemu je zastrto ocito gledanje svijetla ( nur ),a a tko je u drugom mekamu, njemu je zastrt nur tajni itd.

 sufija nece doseci stupanj  kamileh  dok ne prodje sve ove mekame, upotpuni se na predhodnim mekamima. Kroz to uzdizanje ( usavrsavanje ) dospijeva do visokih shvacanja. Sufije to visoko shvscanje nazivaju ; ma' rifet - i hakikat. To je zapravo, stupanj u kojem se saznaje istinska stvarnost, istina, tj. znanje, znalac i znano jedna stvar. ***** ( Iz knjige Muhamed el - Fekkija :  Tesawwuf ).

 V.

Na putu spoznaje o Bogu kroz faze priblizavanja Njemu, covjekova dusa prolazi kroz sedam stupnjeva, i naposljetku kad se potpuno ocisti, cista dozivljva smrt kao slast bracne noci.

Ti stupnjevi se zovu ;

a)    nefs-i emmareh- dusa sklona zlu;

b)   nefs-i   lewwameh- dusa koja sebe kori;

c)   nefs-i   mutme'inneh-   smirena dusa;

d)   nefs-i   radijeh-     zadovoljna dusa;

e)    nefs-i     merdijjeh-   dusa kojom je Bog zadovoljan;

f)     nefs-i     safijeh-        cista dusa;

g)    nefs-i      kamileh-        savrsena dusa.

Prva cetri stupnja cine prvu fazu duhovnog odgoja i zovu se jednim imenom   gurb-i fera'id.

Posljednja tri stupnja cine drugu fazu duhovnog odgoja i zovu se   gurb-i newafil.

Intisab je pristupanje u tarikat, a talkin je cin primanja tarikata.***** (Seb-i arus, Sarajevo, 1979/1400.)

 Zakljucak:

U sastav zikra i irsada ulaze i virdovi. To su salavati i lijepa Bozija imena. Oni se uce pojjedinacno i zajednicki, kako u kojoj prilici. U nas se u prijevodu susrecu ova tri virda:

1. el- Wird, prijevod s arapskog: Hafiz Ibrahim ef. Ridzanovic, Sarajevo,1980.

2. el- Ewrad el- fethijjeh, prijevod zikr-dova s prdgovorom;Hadzi Sulhi ef. Hadzimejlica,Sarajevo, 1985.

3. Ewrad-i serif, s komentarom i silsilom kaderijskog tarikata: Fejzulah Hadzibajric, Sarajevo,1986. Vird se uci prma upustvu mursida.

 Ovo su upute Sejha Abdul   Kadira  Gejlanija :

1.  Nemoj se kleti, makar to bila istina !

2. Nemoj lagati !

3. Nemoj obecavati sto ne mozes ispuniti !

4. Nemoj nikoga vrijedzati ni uznemiravati !

5. Nemoj nikoga proklinjati !

6. Nemoj nikom reci da je cafir ili munafik, jer samo bog zna ko je kakav !

7. Obaraj oci i kloni se svih grijeha !

8. Izbjegavaj da ti drugi cine pomoc !

9. Nemoj nikome zavidjeti na onome sto on ima a ti nemas !

10. Budi skroman i usluzan !

 

 

 

 

 

 

11.11.2009.

ZIKR I IRSAD 1. dio

Zikr i irsad  su arapske rijeci iz Kur'ana i dva su stuba tesawwuf-a i tarikat-a. Mali tesawwufsko- tarikatski rijecnik koji slijedi, ovako nam ih predocava:      

      Zikr - izgovaranje Bozijih imena i razmisljanje o Njemu, prizivanje Allaha, slavljenje Bozijeg imena. Zikr moze biti zajednicki i pojedinacni, no najcesci oblici su : zikr-i dzehri ( glasni zikr ), zikr-i lisani ( verbalni zikr ), zikr-i kalbi ( zikr samo srcem ), zikr-i khafijj ( skriveni zikr ), i zikr-i da'im ( stalni zikr ). 

      Irsad - upucivanje u derviski red, budjenje nekog iz duhovnog nemara, osposobljavanje dervisa za vodica dervisima - pocetnicima, proces vodjenja i odgajanja ( murida ) od strane sejha (mursid ).

     Kao sto postoji poucavanje o namazu, tako isto postoje i pouke o zikru i irssadu na orijentalnim jezicima, sto se je provodilo i na nas jezik. To je, zapravo, dio tekijske literature. U ilahijama nailazimo na duboke sufijske misli i prakticna upustva za primjenu islama. Putem tarikata sve do nasih dana, u toj literaturi cuvali su se i propisi akaida, fikha i tome slicno.

      U zborniku o tarikatskim stupnjevima ('sejr el - suluk, Sarajevo, 1986. ) sabrano je vise radova vezanih za zikr i irsad. Ovdje cemo ih nabrojati:

 1. Abdul - Kadir Ghejlani, El- metleb fi meratib el - tarikah ( Potrebno znaje o tarikatskim stupnjevima ), Kitab el - esrar ( Knjiga tajni );

2. Mustafa Fevzi, Ogledalo svemira;

3.Hafiz Khulusi, Mizam el nufas;

4.Sejh Sejjid Muhj el - Din Ensari, Wedzis destler ( Kratki dersovi );

5. 'Abdel el - Kadir 'Isa, Prenosenje dozvole ( izun ) kod primanja tarikata od sejha;

6. Hasan Sirazi, Znacaj medjlis- zikra;

7. Muhamed el- Fekki, O sedam mekama iz knjige tesawwuf;

8.Ders-i men 'aref;

   Autori navedenih sastava su iz raznih gradova gdje zive muslimani. Javljali su se u razlicitim vremenima. Oni pripadaju raznim tarikatima, jer postoji dvnest priznatih tarikata, iako je tesawwuf jedan.

Pojedini tarikati strogo paze na propise vlastitog tarikata, ali ima i onih koji zanemariju te propise. Dogadja se i mjesanje pravila ( usul )i redosljeda u halki zikra. I migracija stanovnistva ima odraza na tarikatske djemate. Za pozaliti je i sto tarikat nema svoj referat u vjersko prosvjetnoj sluzbi Starjesinstva Islamske zajednice.

        Ovdje donosimo dijelove prijevoda iz slijedecih radova o zikru i irsadu:

- El - Matleb fi meratib el-tarikah,

-Hasb-i hal- i salik

-Prenosenje dozvole ( izun ) kod primanja tarikata od sejha,

-Znacaj medjlis-i zikra,

-Sedam mekama iz knjige tesawwuf,

-Ders- i men 'aref,

Bismillahir-rahmanir-rahim

Neka je hvala Allahu, Gospodaru svjetova. Neka je Boziji salavat na Muhammeda, njegov rod i sve njegove ashabe

Prvi mekam: La ilahe illa Allah.

Drugi mekam: Allah.

 Treci mekam: Hu.

Cetvrti mekam: Hakk

Peti mekam; Hajj

Sesti mekam: Kajjum.

Sedmi mekam: kahhar.

      La ilahe illa Allah, La ma bude illa Allah, znaci: Nema Boga osim Allaha; Niko ne zasluzuje obozavanje osim Allaha.

     Allah znaci; La mewdzude illa Allah ( nista ne postoji osim Allah ). Hu  znaci: La ilahe ghajruhu ( Nema drugog Boga osim Njega ).  Hakk  znaci: Stvarna istina .     Hajj   znaci : Z i v i, od kojeg zavisi zivot svega stvorenog.  Kajjum  znaci : Obdrzavatelj nebesa i zemlje i onoga sto je izmedju njih. Kahhar  znaci : Onaj koji sve savladava,  vlasnik beskrajne moci. A Allah je pomagac za upucivanje.

   Prvi mekam: Nesf-i emmareh- dusa sklona zlu, Sejr ila Allah-put do  spoznaje Allaha, 'Alem-i sehadeh - vidljivi svijet. Mjesto: prsa. Hal ( stanje )- sklonost prema zabranama. Vezuje se za Seriat.  Nur (svjetlo)-plavo. Zikr: La ilahe illaaaa Allah.

   Drugi mekam: Nefs-i lewwameh- dusa koja sebe kori.Sejr ila Allah- put spoznaje Allaha. 'Allem-i berzah - medjusvijet. Mjesto: srce. Stanje- ljubav,mehabbet. Vezuje se za Tarikat. Svjetlo -crvenkasto.  Zikr: Allah.

    Treci mekam: Nefs-i mulhimmeh-dusa nadahnuta. Sejr ila Allh - put do spoznaje Allaha. 'Alem-i erwah - svijet dusa, nevidljivi svijet. Mjesto: dusa. Stanje- ljubav. Vezuje se za Ma'rifet. Svjetlo- crveno. Zikr; Hu.

      Cetvrti mekam: Nesf-i mutme'ineh- dusa smirena. Sejr me'a Allah- put sa spoznajom Allaha. 'Alem-i hakikah Muhammedijjeh-svijet Muhamedove stvarnosti. Mjesto: tajna. Stanje- wuslet ( stizanje ). Vezuje se za Hakikat. Svijetlo- bijelo. Zikr: Hakk, Wehhab.

      Peti mekam: Nesf-i radijeh-  zadovoljna dusa. Sejr fi Allah- put spoznaje Allaha. 'Alem-i Lahut- svijet Bozanske prirode. Mjesto: tajna tajne. Stanje- ghina ( bogastvo ). Vezuje se za Sirrun lehu. Svjetlo- zeleno. Zikr: Hajj, Wahid.

      Sesti mekam: Nesf-i merdijjeh- dusa s kojom je Bog zadovoljan. Sejr;an  Allah-put do spoznaje Allaha. 'Alem-i sehadet- vidljivi svijet. Mjesto; hafijj. Stanje- hajruhu ( cinjenje dobra ). Vezuje se za: Seriat. Svijetlo-crno.  Zikr : Kajjum, Ehad.

      Sedmi mekam: Nefs-i kamileh we safijeh- savrseno, cista dusa. Sejr bi Allah- put sa spoznajom o Allahu. 'Alem-i wahde me'a el-kethreh-svijet jednosti sa mnostvom. Mjesto: akhfa. Stanje- beka ( vjecnost ). Vezuje se za Djem'. Zikr: Kahhar. Samed.

      Zikrovi

1. Zikir salikin: 'Alem-i mulk; La ilahe illa Allah.

2. Zikir'askin: 'Alem-i melekut; I lla Allah, Allah, Allah.

3.Zikir wasilin: 'Alem-i dzeburut; Allah, Allah

4. Zikir; 'Alem-i Lahut; Hu, Hu,

    Prvi zikr je nasut. To je, 'alem-i mulk, sfera ( svijet ) Azraila (a. s. ), a to je: La ilahe illa Allh, Muhammed resul Allah.

Drugi zikir je: La ilahe illa Allah. To je zikir 'alem-i melekut, svijet Mikaila ( a. s. ).

Treci zikir je: Allah, Allah. To je 'alemi-i djeberut, svijet Dzebraila ( a. s. ).

Cetvrti zikir je: Hu, Hu. To je 'alem-i Lahut, naziva se jos i alem-i Huwaijje, svijet Israfila ( a.s. )

Iz djela: 'Abd el - Kadir Gejlani: El- Metleb fi meratib el- tarikah.

 

                            Prema imamu Dejlemiji, u hadisu stoji de je sejh u svom narodu kao pejgamber u svom ummetu. Ebu Jezid Bistami je rekao: " Ko nema sejha, njegov sejh je sejtan." U hadisu stoji: " Budi na dunjaluku kao garib ili prolazni putnik, i ubrajaj sebe da si od mrtvih." U hadisu dalje stoji: " Ljudsko srce je Allahovo (dj,s, ) prijestolje. Allah ne gleda na vas izgled i na vas dunjaluk, tj.mal, nego gleda u vasa srca i vasa djela".

                               Za zikir je vazno slijedece: pripremiti srce; istighfar ( traziti oprost grijeha ); poniziti svoj nefs; prouciti FATIHU ; sure IHLAS ; sjetiti se smrti; sjetiti se veze sa sejhom; spominjati ALLAHOVO ime ( zikir ); izricito govoriti da su ti Boziji rizaluk i merhamet potrebni ii da to trazis; da srcem cinis; tj. spominjes Bozija imena.

          U pogledu izvrsenja zikra,potrebno je uvijek imati vezu sa sejhom i po njegovim uputama postupiti.

                     Navesti cu Hatmu " Hadjigana" koja je utvrdjena u gotovo svim tarikatima i obavlja se ovim redom:

               izgovoriti 5 ili 15 ili 25 puta istigfar;  prouciti -7 puta Bismille i Fatihu;  prouciti- 100 puta Salavat -i Serif; prouciti- 79 puta s Bismillom sure Elem nesrahleke; prouciti 1001 puta sa Bismillom sure Ihlas; prouciti - 7 puta Fatihu; prouciti - 400 salavata; i prouciti dovu skruseno i zamoliti Allaha ( dz.s. ) za MILOST I HIDAJET ( uputu ).

                   U TARIKATU ima 11 mesela ( pitanja ) koja se zovu Hasib -i hal onoga koji stupa u tarikat:

            1. Svaki dervis treba da zna da ima slobodnu volju i da tu slobodnu volju moze upotrebiti u raznim ogranicnim mogucnostima kako hoce, ali, kako je Allah ( dz. s. ) dao razum covjeku, on moze da misli i da vidi koji je spasonosan put za njega na dunjaluku i ahiretu. Svako razumije da su opacine, razvratnost i zivotinjske pozude put koji vodi dusevnoj, tjelesnoj i imovnoj propasti.

          2. S obzirom na navedeno, razumljivo je da ce covjek traziti spas dusi i tijelu i da ce ici putem koji vodi Bozijem ( dz. s. )  RIZALUKU ( zadovoljstvu ) a uklanja ga od zivotinjskih pozuda, nagona i tjelesnih uzivanja koja mu prstavlja sejtan i njegov nefs.

          3. Predano i  odano treba Bogu ( dz. s. ) ibadet ciniti, na Njega oslanjati ( tewekkul ), U Njega se uzdati i iz dna duse govoriti: La ilahe illa Allah.

          4. Kako ce murid pristupiti zikru i kako ce u svakom slucaju nastupiti, uputiti ce ga u tome njegov sejh.

          5. Covjek kao razborito bice mora da manifestira svoje zelje i da obavlja svoj rad dostojno i prikladno covjeku, a da oni ni u kom pogledu ne bude oduran i odvratan i slican zivotinji koja ide za svojim plijenom. Posto su izvori opacina i nepogoda strasti, mrznja i ljutnja- glavni koji vode u provaliju i onoga i ovoga svijeta, dervis mora nastojati da u dunjaluckom saobracaju ne ispoljava ni jednom od navedenih.

           6. Sejh prenosi na dervisa obavljanje zikra po njegovom shvatanju, duhovnoj jacini i upucuje ga na " hulus " ( iskrenost ) i vjernost.

            7.Covjekovo srce je cisto kada mu je dusa cista, a dusa ce biti cista kada se drzi ppohvaljenog ljudskog cudoreda ( ahlak hamideh ), i kad otkloni lose vladanje ( ahlak dhemimeh ) u kojem se ispoljavalju zivotinjski nagoni nefsa.

            8.Tako cist i iznutra opran, dervis treba pristupiti zikru koji je u nekim tarikatima tajni ( siri ), u nekim javni ( dzehri ), a u nekim skriveni ( hafijj ).

            9. Sejh ce pristupniku u tarikat davati upute o obavljanju zikra, pored obavljanja serijatskih naredbi.

          10. S takvim osjecajem, odstranjujuci sve osim trazenja Bozijeg ( dz. s. ) zadovoljstva, pristupa se u zikr.

           11. Taj odnos izmedzu sejha i dervisa zove se nisbet. Taj nisbet mora biti postovan s obje strane uz poslusnost dervisa.

               Covjekova dova je svjetlost ( nur ) u njegovom srcu, pa tko hoce neka rasvijetli svoje srce. Na takav nacin svi tarikati javno  ( zahir ) teze takvim rasvijetljenim srcem, a i sustina i cilj su im isti.

                Ocistiti dusu je isto sto i izlijeciti tijelo od neke bolesti, pa kako se mogu upotrebljavati za lijecenje bolesnika osim s nadzorom i paznjom iskusnog lijecnika, isto tako se ne moze obaviti ni ciscenje bez prisutnog dobrog covjeka, iskusanog u ciscenju svoje duse, jer samo odgojeni ljudi mogu drugog odgajati i drugom u odgajanju uzor biti. Odgajatelj treba da ono sto misli i kaze i djelom svojim potvrditi.  U prvom redu, zadaca odgajatelja je da nastoji da uredi nefs odgojnika ( terbije-i nefs ) i da mu dusu ocisti ( taswije i ruh ). Ako u tome uspije, zagarantirano mu je Kur'anom spasenje: Qad efleha men zekkaha.

          Svaki dervis,prije nego stupi u tarikat,mora biti na serijatskom putu, a to znaci da, osim obavljnja serijatskih propisa i odredaba, mora od sebe odbaciti sirk kufur, dzehl, cinjenje velikih grijeha, kibur, pohlepnost i pozudnost za dunjalukom, strast, srdzbu, zavidnost, i tek onda stupiti u tarikat i uputiti se u ibadet.

     Tko odabere da pravim putem stupi u tarikat, imat ce castan i krijeposan zivot, koristan za njega, njegovu rodbinu i sve ljudsko drustvo, imat ce mir u dusi i spokojan zivot.***** ( Iz djela: 'Abd el Qadir ghejlani; Hasb -i hali salik. )

                 

 

 

 

 

 

14.01.2009.

SEST VIDOVA VJERSKOG EKSTREMIZMA

Pored toga sto sam uvjeren da imam plemenite namjere kad se otvara rasprava o tzv. " vjerskom ekstremizmu ", i pored tog sto sam uvjeren u vaznost i delikatnost teme u ovo nase vrijeme, ja ne krijem da sam se u pocetku kolebao da pisem o ovoj temi, pogotovo u ovo vrijeme, bojeci se da se to pogresno ne protumaci ili ne zloupotrijebi.      

Osim toga, danas se " vjerski ekstremizam " nalazi na optuzenickoj klupi i svi jezici i pera sa svih strana su se okrenuli protiv njega, a ja ne zelim da budem na strani jaceg. Vlast je uvijek jaca strana, a njen protivnik, su optuzeni pojedinci ili grupe, je slabija strana kojoj je dovoljno to je toliko nemocna da se brani.     

Ali nakon razmisljanja uvidio sam da se pitanje tice cijelog islamskog svijeta, a ne jedne odredjene zemlje. Vidio sam da sutnja nije rjesenje. Vidio sam da mi moja vjera ne dozvoljava da odbijem poziv koji mi je upucen i da bi to licilo na bjezanje sa bojnog polja. Zato sam se opredijelio za pisanje, oslanjajuci se na Allaha, znajuci da se djela cijene po namjeri i da svakome pripada ono sto odluci.

Ibn Abbas prenosi da je Muhammed a. s. rekao: " Cuvajte se pretjerivanja u vjeri, jer su propali prije vas oni koji su pretjerivali u vjeri ". ( Hadis prenosi Ahmed, al- Nisai, Ibn Madze i al - Hakim ).

Ibn Mesud prenosi hadis koji se nalazi u Muslinovoj zbirci u kome stoji da je Muhammed a. s. rekao : " Propali su oni sto pretjeruju ". to je rekao tri puta, a odnosi se na one koji pretjeruju u vjeri, buduci su oni strogi prema sebi pa je i Allah strog prema njima.

  *** Ekstremizam ; Pretjeranost - suprotno nedotjeranost, Nedosledjenost, Islam trazi, zeli i hoce srednji put.

Ova dva hadisa upotrebljavaju jednu rijec da izraze kraj onih koji pretjeruju, a ta rijec je " propast ".

Kada je rijec o konceptu ekstremizma, onda nikakvo objasnjenje niti odredba nemaju vrijednost ako nisu zasnovani na izvornim islamskim osnovama i utvrdjenim serijatskim tekstovima i pravilima.

On nemoze biti utemeljen na slobodnom misljenju, tvrdnji ili izjavi pojedinaca. Jedini dokazi su Allahove rijeci i rijeci Njegova poslanika. Bez cvrstog serijatskog dokaza mladi koji se optuzuju za ekstremizam nece drzati do fetve ovog ili clanka onog, oni ce energicno odbaciti optuzbu koja im je upucena i optuzice one koji je izricu za krivotvorenje stvari njihovim pravim imenima.

                  DVIJE  NAPOMENE  O  EKSTREMIZMU

Ovdje zelim dati dvije napomene o kojima treba voditi racuna u ovoj temi :

Prva :

Stepen covjekove poboznosti i stepen poboznosti i stepen poboznosti okoline u kojoj covjek zivi, zavisno od jacine ili slabosti poboznosti, ima uticaja na donosenje suda o drugima, ima uticaja na to za jedne kazemo da pretjeruju, za druge da su umjereni, a za trece da su nezainteresovani.

Sigurno je da ce jako pobozan covjek koji zivi u sredini koja se strogo drzi vjere biti osjetljiv na najmanju vjersku nepravilnost ili propust koji vidi u svojoj sredini. On ce se cak cuditi da ima muslimana koji ne klanjaju i da ne poste preko propisne norme...

Na drugoj strani vidjecemo da osoba ciji je stepen poboznosti nizak, a uz to zivi u sredini koja se usudjuje da krsi Allahove zabrane i da negira Njegove odrdbe, smatra i minimalnu poboznost ekstremizmom i pretjerivanjem. Zato, sve sto je veca udaljenost izmedju njega i vjere toliko je vece njegovo cudjenje, odnosno toliko vise optuzuje one koji se drze vjere, one koji djeluju bogobojazno i koji, cessto, kada dodju u dodir sa nekom nepoznatom stvari pitaju da li je haram ili halal.               

 Mnogo je onih koji zive u nasim zemljama sa islamskim imenima a tudjim mozgovima i koji obicno postivanje Bozijih odredaba smatraju vjerskim pretjerivanjem.

Mnogi koje su preplavile strane ideje i obicaji, smatraju one koji se pridrzavaju islamskog ponasanja u jelu, picu, nakitu, i slicnom, krajnjim ekstremistima i osobama koje pretjeruju.

         Druga :

Nije ispravno da optuzujemo covjeka za ekstremizam u vjeri zato sto je odabrao prestrogo fikhsko misljenje, sve dok on vjeruje da je to bolje i pravilnije i dok vidi da je obavezan serijatski da ga se pridrzava, te da ce biti vjerski  odgovoran za njega, bez obzira na to sto drugi to misljenje smatraju neispravnim, jer je on odgovoran samo za ono sto sam vjeruje i sto drzi ispravnim, iako je kroz to prestrog prema sebi.

U stvarnom zivotu ljudi se razlikuju u ovom pitanju : jedni su odabrali lakse i blaze, a drugi teze i strozije. Bilo je i medju ashabima koji su bili blazi, kao Ibn Abbas i strogih, kao Omer r. a.      

Muslimanu je dovoljno u ovom slucaju da misljenje koje prihvati utemelji na jednom od muslimanima priznatih pravnih skola ili da se osloni na ispravan idztihad koji se bazira na osnovnim serijatskim dokazima.

Upravo mnogo toga sto se ne odobrava onima koje nazivamo " ekstremistima" i sto se smatra prestrogim i cjepidlacenjem ima serijatskog osnova u nasem fikhu i nasljedju, upravo mnogo toga su savremeni teoreticari prihvatili, to brane i tome pozivaju. Njima se jedan broj omladine odazvao, trazeci kroz to Allahovu milost i bojeci se Njegove kazne.

Zato ne mozemo osporavati muslimanu ili ga optuzivati za ekstremizam zato sto je strog prema sebi i sto je uzeo ona fikhska misljenja kojima ce, kako on drzi, vise zadovoljiti svoga Gospodara, koja su ispravnija za njegovo uvjerenje i plodosnija za buduci zivot.

Mi nemamo pravo prisiljavati ga da se odrekne svoga misljenja i traziti od njega da se ponasa suprotno svom ubjedjenju. Sve sto mozemo je da ga mudro pozivamo, lijepo razgovaramo i dokazima ga ubjedjijemo, pa ce se mozda opredjeliti za ono sto mi smatramo najboljim putem.

Sta je dakle, ekstremizam, sta su njegovi dokazi i kakvi su njegovi vidovi ? 

                   PRISTRASNOST  U  MISLJENJU

1 ) Prvi znak ekstremizma je pristrasnost u misljenju, i to na takav nacin da se ne dozvoljava drugima da imaju svoje misljenje, zatim krutost u shvacanju do te mjere da to onemogucava jasno vidjenje interesa ljudi, niti ciljeva serijata, niti prilika vremena, nita mu pak, daje mogucnost da vodi dijalog sa drugima, pa da ono za sto se, nakon toga, odluci bude ubjedljivije i ispravnije.  

Ono sto ovdje osporavamo sljedbeniku ovog pravca je ono sto smo osporavali i njegovim protivnicima i tuziocima, a to je pokusaj osporavanja misljenja drugih i njegovo anuliranje.

Mi mu u istinu osporavamo kad on osporava protivna misljenja i druge poglede, pa makar samo on imao pravo a drugi bili u zabludi.

Cudno je da medju ovakvima ima onih koji sebi dozvoljavaju da daju pravna misljenja o naj tezim pitanjima i naj zamrsenijim problemima onako kako ih sami vide, a ne dozvoljavaju savremenim teoreticarima, cija je to struka, pojedincima ili grupama, da daju pravna objasnjenja protivna onome sto oni misle.

Ova krajnja pristrasnost kojom covjek potvrdjuje sebe a negira sve drugo , je ono sto uistinu vidimo kao znak ekstremizma.

Ekstremista kao da ti kaze : Moje je pravo da govorim, a ti treba da slusas. Moje jeda rukovodim, a tvoje je da slijedis. Moje misljenje je istina i ne sadrzi greske, a tvoje je pogresno i neistinito... Medjutim, na ovakav nacin on nikada niskim ne moze naci zajednicku rijec.

2 ) Od vidova vjerskog ekstremizma je : trajno obavezivanje sebe sa tezim, iako postoje olaksice, kao i obavezivanje drugih na to, iako ih ni Allah nije obavezao.

Nema prepreke da covjek bude strog prema sebi u nekim pitanjima i da uzme najteze u nekim slucajevima iz poboznosti ili opreznosti, ali nema potrebe da to bude njegovo stalno pravilo u svakoj situaciji kad ima priliku da se posluzi sa olaksicom, koju on, madjutim, odbija i odbacuje. Muhammed a. s. u tom smislu kaze : " Olaksajte a ne otezajte ! " ili " Radujte a ne udaljavajte ! ", te :" Allah voli da se koristi olaksica kao sto mrzi da se grijesi ". A Allah o tome veli : " Bog vam zeli olaksati a ne zeli vam otezati... ( 2 : 185 ).

Poznat je u ovom pogledu hadis u kome stoji : " Muhammed a. s. nikad nije bio u situaciji da bira izmedju dvije stvari a da se nije opredjelio za laksu, ako nije bila grijeh ".

Prihvata se da musliman bude strog prema sebi i da postupa po cvrstim odlukama, ostavljajuci povlastice i olaksanja, ali ono sto se od njega ne prihvata je da obavezuje druge ljude na to. Jedno od naj izrazenijih svojstava Poslanika je da : ... dozvoljava im lijepe stvari, a zabranjuje ruzne, i dize s njih njihove terete i okove koji su bili na njima" ... ( 7: 157 ).

Muhammed a. s.  je bio covjek koji je najduze klanjao kada je klanjao sam, cak i kada je klanjao nocu toliko je dugo stajao na kijamu da su mu stopala oticala, dok je skracivao kada je klanjao s ljudima u svojstvu imama, pazeci na okolnosti i na razlicite sposonosti kada je u pitanju ljudska izdrzljivost. Zato je u tom pogledu rekao : " Ako jedan od vas predvodi svijet u namazu neka skrati,  jer medju njima ima nemocnih, bolesnih i starih, a ako klanja sam neka dulji koliko hoce ". ( Prenosi Buhar ).

Muhammed a. s. je prigovorio muazu kada je oduljio namaz u svojstvu imama : " Zar grijesis, Muazu ". Ponovio je tri puta.

Strog odnos prema ljudima ogleda se u tome da ih pozivamo na odgovornost za sunnete i nafile kao da su farzovi i za mekruhe kao da su harami. Ne smijemo obavezivati ljude osim s onim na sto ih je Allah obavezao, a ono sto prelazi preko toga ( suneti i nafile ) je stvar vlastitog izbora, ako hoce mogu da cine, ako hoce mogu da ostave. Dosta nam je u ovom pogledu hadis Talhe ibn Abdullaha koji  se nalazi u " Sahihu " a odnosi se na jednog beduina koji je pitao Poslanika za farzove, a Poslanik mu je naveo pet namaza, zekat i post u toku ramazana, na sto je beduin upitao : " ima li jos nesto osim toga " ? Poslanik je odgovorio : " Ne, osim ono sto je dobrovoljno. Krenuvsi, beduin rece: " Tako mi Boga, ja na ovo necu nista dodati niti ista umanjiti ". Na to je Poslanik rekao: " Ko zeli da vidi covjeka koji ce biti stanovnik dzeneta, neka pogleda u ovog ".

Zato kazem, dosta nam je da musliman u ovom vremenu obavlja samo farzove i izbjegava velike grijehe da bi ga smatrali pripadnikom islama, naravno uz priznanja Allaha i Poslanika. Iako musliman cini neke sitne grijehe on ima dovoljno dobrih djela, poput pet namaza, dzume - namaza, posta mjeseca Ramazana i drugih, koja brisu ove grijehe, jer " zaista dobra djela unistavaju ruzna " ( 11 : 114 ), ili " ako se vi budete klonili velikih grijeha koji su vama zabranjeni, Mi cemo pokriti vasa rdjava djela i uvesti cemo vas u plemenito mjesto ( 4 : 31 ) Kur'an.

                         STROGOST  GDJE  JOJ  NIJE  MJESTO

3) Strogost koja se ne prihvata je ona koja nije na pravom mjestu i u pravo vrijeme, kao ona koja se javlja u neislamskim zemljama ili ona koja se  ispoljava prema onima koji su tek presli na islam, ili, pak, pri cinu pokajanja ( teube ). U svim ovim slucajevima mora se voditi racuna da se ne bude strog u sporednim i spornim pitanjima. Tu seeee prvenstveno mora posvetiti paznja primarnim i fundamentalnim pitanjima prije sporednih i drugorazrednih. tu se, na prvom mjestu, mora voditi racuna o ispravnom uvjerenju, i kad to bude na potrebnom nivou onda se moze ici dalje, onda se mogu objasnjavati temelji islama, zatim moralno eticke vrline, i tek onda drugorazredna i sporedna pitanja.

Imao sam prriliku da se u Zap. Evropi sretnem sa jednom grupom mladica, inace pripadnika jedne islamska zajednice, koji su vodili zucne rasprave u jednom islamskom centru oko toga sto muslimani, kad subotom i nedeljeom slusaju predavanja, sjede na stolicama, a ne na hasuri ili serdzadi, kao sto sjede klanjajuci u djamiji, te oko toga sto se prilikom sjedenjaaaaa ne okrecu prema kibli, kako to cine u namazu, zatim oko toga sto nose pantalone a ne nose bijele galabije, sto jedu za stolovima a ne na zemlji itd.

Ovakav nacin razmisljanja i ponasanja, i to u srcu Zap. Evrope, veoma me rasrdio, pa sam rekao: Prece vam je da u ovom drustvu, koje se okrenulo materiji, pozivate vjeri u Boga i Njegovom stovanju, da upozoravate na postojanje drugog svijeta, da upucujete visokim vjerskim vrijednostima i skrecete paznju na zla u kojima danas plivaju materijalno razvijena drustva, a sto se tice obicaja i dopunskih stvari koje vjera preporucuje, njihovo vrijeme je nakon sto se obavezujuce i fundamentalne norme ucvrste i stabilizuju.

U drugom islamskom centru vidio sam kako su digli buku i prasinu zato sto je u dzamiji bio prikazan dokumetarni ili edukativni film. Cuo sam ih kako govore :" pretvorisedzamiju u kino - salu" ! Izgleda da su ovi zaboravili da je dzamija ustanovljena dasluzi ovosvjetskim i onosvjetskim interesima muslimana, te da je dzamija u Poslanikovo doba bila mjesto propovjedanja vjere, drzavni kabinet i stub drustvene aktivnosti. Nadam se da nikom nije nepoznato ono sto prenosi Buharija i drugi sakupljaci tradicije da je Poslanik dozvolio Etiopljanima da se igraju " igre bajoneta " usred njegove casne dzamije i da je dozvolio hazreti Aisi da posmatra tu igru.

                                    SUROVOST  I  GRUBOST

4) Surovost u kontaktiranju sa drugima, grubost u ponasanju i krutosti u saobracanju sa ljudima, suprotno Allahovim i Poslanikovim uputama, takodje su znaci i vidovi ekstremizma.

Allah nam naredjuje da Njemu pozivamo mudro a ne glupo, lijepom a ne grubom rjecju i da raspravljamo na naj ljepsi nacin : " Pozivaj putu tvoga Gospodara mudroscu i lijepim savjetom. I raspravljaj s njima kako je najljepse " . ( 16 : 125 ).

Allah opisuje Poslanika rijecima : " dosao vam je Poslanik izmedj vas, njemu je tesko sto vi grijesite a tezi da krenete ( pravim putem ) i prema pravovjernicima je milosrdan i milostiv. " ( 9 : 128 ) KUR'AN

Kao sto mu se obraca objasnjavajuci mu njegov odnos prema njegovim : " Zbog milosti Bozije ti si im blag, a da si bio grub i tvrda srca, oni bi se odvojili od tebe " .

KUR,AN samo u dva slucaja odobrava grubost i strogost :

1) U borbi pri suprostavljanju neprijatelju, jer je uspjesna vojna taktika nalaze cvrstinu i zapostavljanje osjecaja blagosti dok se rat ne okonca.

2) U slucaju izvrsenja serijatskih kazni nad onima koji ih zasluzuju, jer nema mjesta emocijama milosti u izvrsenju Allahovih odredbi na Allahovoj zemlji :" Neka vas ne obuzima nprema njima nikakva samilost ( u izvrsavanju odredbe )  Bozije vjere, ako vjerujete Allaha i Sudnji dan " . ( 24 : 2 )

A kad je u pitanju islamski rad, onda nema mjesta krutosti ni grubosti. U jednom hadisu stoji : " Allah voli blagost u svakoj stvari ", u drugom : " Ko preporucuje lijepo, neka to cini lijepim ", a u trecem : " Blagost ne udje ni u jednu stvar a da je ne ukrasi, a grubost ne udje ni u jednu stvar, a da je ne upropasti ".

Islamski rad ne moze nista upropastiti kao grubost ako bude njegov pratilac. Kroz islamski rad se nastoji prodrijeti u covjekov unutarnji svijet i od njega napraviti drugo bice po shvatanjima, osjecajima, lijepim odnosu prema svemu i poznavanjem covjekove prirode koju cesto karakterise tvrdoglavost. Zato islamski rad ne moze bez blagosti, da bi se priblizilo covjekovom razumu i osvojilo njegovo srce.

        KUR'AN nam navodi primjere Ibrahima a, s. ,Suajba a. s. , musa a. s. i drugih podanika koji su strpljivo, mudro i na najljepsi nacin pozivali Istini.

      Imami Gazalija spominje kako je jedan covjek dosao abasidskom halifi Me'munu da mu drzi vaz u kome je ovaj, kroz isticanje naredbi i zabrana, ispoljio dosta grubosti, na sto mu je Me,mun koji je bio veoma ucen, rekao : " budi blag, jer Allah dz. s. je poslao boljeg od tebe onome koji je gori od mene ". Naredivsi mu da postupa blago, svoju tvrdnju je obrazlozio rijecima : " Allah je poslao Musa i Haruna a. s. koji su bolji od tebe, poslao ih je faraonu, koji je gori od mene, a Allahova poruka njima dvojici je glasila : " Govorite mu blagim rijecima. mozda ce se opametiti ili prestrasiti ". (20 : 44 )

                                          SUMNJICENJE  LJUDI

5) Jedan od vidova vjerskog ekstrmizma i njegova popratna pojava je sumnjicenje ljudi, vidjenje drugih crnim ocima, te prikrivanje njihovih dobrih a isticanje losih djela. Polazna osnova kod nosilaca ovih stavova je okrivljavanje, a osnov okrivljavanja je osuda, suprotno pravilima serijata i zakona : Okrivljeni je nevin sve dok se ne dokaze suprotno.

    Islamsko ucenje najstrozije upozorava na stetnost ove pojave, pa tako Allah dz, s. kaze : " O vjernici, klonite se mnogih sumnja, jer su neke sumnje grijeh ", ( 49 : 12 ), a Poslanik upozorava : " Cuvajte se sumnjicenja, jer je sumnjicenje najlaznija pojava ".

Osnov sumnjicenju je samouvjerenost i omalovazavanje drugih, sto je i bilo povod prvog grijeha na svijetu, Iblisivog grijeha.

Dosta nam je upozorenje u ovom pravcu vjerodostojan hadis Muhammeda a. s.  : " Kada cujete covjeka da kaze : " Propadose ljudi ! znajte da je on taj ko ih upropastava ". ( Prenosi Muslim  ).

                              PADANJE  U  PROVALIJU  NEVJERSTVA

6) Vrhunac ekstremizma je kada dodje u pitanje svetost drugih, kada njihovi zivoti i imeci postanu izlozeni skrnavljenju, a to biva onda kada zavlada mracnjastvo " nevjerstva " i optuzivanja naroda da je napustio islam, zapravo da ga, stvarno, nije prihvatio. Ovo prdstavlja krajnji vid vjerskog ekstremizma, gdje se njegov protagonista nalazi na jednoj, a ostali narod na drugoj strani.

  Ovo je ono u sta su zapale Haridzije u pocetku islama, Haridzije koji su bili najpobozniji kad je u pitanju namaz, post i ucenje Kur'ana, medjutim, njihova misao nije bila zdrava.

Zato se na njih mogu odnositi rijeci Poslanika koje glase : " Vi omalozavate svoj namaz uz njihov, svoje klanjanje uz njihovo, svoje ucenje Kur'ana uz njihovo ", kao i rijeci : " Oni su prosli kroz vjeru kao sto strijelica probije metu, " ili njegove rijeci koje se odnose na njihovu vezu sa Kur'anom: " Njihovo ucenje Kur'ana ne prelazi grkljan ", ili njegove rijeci u kojima spominje njihovo karakteristicno svojstvo da oni " ubijaju pripadnike islama a da prizivaju idolopoklonike ".

Ovo njihovo posljednje svojstvo je dalo povoda jednom ucenjaku da kada je pao u ruke Haridzija i kada su ga pitali ko je, odgovori : "Ja sam idolopoklonik koji trazi utociste i koji zeli da cuje Allahov govor ".

Oni su mu  na to odgovorili : Duzni smo da ti pruzimo utociste i da te odvedemo gdje ces biti siguran, a zatim su mu proucili Allahove rijeci; " Ako neko od idolopoklonika zatrazi od tebe utociste, ti mu ( ga ) podaj, dok ne cuje Bozije rijeci, zatim ga opremi na njegovo sigurno mjesto " ( 9 : 6 )

A da im je rekao :" Ja sam musliman ", odsjekli bi mu glavu.

Ovo su neke istaknutije karakteristike i neki jasniji dokazi pretjerivanja i ekstremizma u vjeri.

 

 

                         

          

   

21.11.2008.

DANI U SEDMICI

SUBOTA: ~~ Muhammed a.s. je rekao : " Subota je dan nevolja ( dan nesreca ) i nezgoda. Taj dan je zabranjeno: sjecenje noktiju, sisanje, brijanje i sastajanje sa zenom. Muhammed  a.s.  je rekao: " U subotu je Allah DZ. Sanuhu stvorio Ruh."

NEDELJA: ~~ Muhammed a.s. je rekao:" Nedeljom sijte, pravite djamije i kuce jer je to dan gradnje, i sijanja. Allah DZ.Sanuhu, je u nedelju stvorio Maglu i Prostor."

PONEDELJAK: ~~ Muhammed a.s. je rekao: " Ponedeljak je dan trgovine, prodavanja. Pa putujte ponedeljkom," Muhammed a.s. je rekao: " Allah DZ. Sanuhu, je u ponedeljak stvorio Vodu."

UTORAK ~~ Muhammed a.s. je rekao: " U utorak ima jedan zao cas, pa ako bi u tom casu pustio krv, covjek bi umro i zato u utorak ne pustaj te krv." U utorak je preselio Junus  a.s. U utorak je Allah DZ.Sanuhu. spustio sejtana da zavodi narod ( ljudski rod ), odredio je Azraila ( meleka ) da vadi duse. H.Havva imala je prvu menstruaciju. Prva zrtva je bila u utorak ( Habil je ubio Kabila ). U utorak je Allah DZ. Sanuhu stvorio Noc i Tminu.     Muhammed  a.s. je rekao: " U utorak je strogo zabranjeno: sisanje, brijanje, rezanje noktiju i sastajanje sa zenama. " Jer kad bi se zametlo dijete, poginulo bi od krvi ili bi bilo prolivac krvi ( ubica ).

SRIJEDA: ~~ Muhammed  a.s. je rekao: " Sve vazne poslove zapocinjite srijedom, Muhammed  a.s. je rekao: " Nije nista srijedom poceto, a da nije sa uspjehom zavrseno. " Sejhul ~ Islam Burhanuddin r.a. zapocinjao je svaki vaz srijedom ihadisom Muhammeda  a. s. Ovako je isto radio i Ebu Hanife  r. a. Ovaj hadis je prenio od profesora imama Kavanuddina bin Abdur ~ Rasida r.a. Srijeda je dan kada je Allah DZ. Sanuhu stvorio Nur. To je dan blagoslova za vjernike. Od tog nura je Allah DZ. Sanuhu, stvorio Muhammeda  a.s.  Od nura Muhammeda  a.s. je stvorio sve resule i nebijje, abdale i velije, mumine i muslime. Zatim je od Muhammedova nura stvorio sve u kosmosu i sve na svijetu. Allah DZ. Sanuhu je srijedu stvorio Biljni svijet. " Allah je svjetlo nebesa i Zemlje." ~ ( iz sure en ~ Nur )

Cetvrtak: ~~ Muhammed  a.s. je rekao: " To je dan kada se ispunjavaju zelje i dan kada Allah DZ. Sanuhu spusta milost ( merhamet ). Ibrahim a.s. je dosao u Egipat vladaru i bio ljubazno primljen. On mu je poklonio robinju Hadjeru i ona mu je rodila sina Ismaila a.s. Taj dan trba ici kod vladara i starjesina sa molbama i zeljama. U te dane oni postupaju lijepo i strpljivo. Ko pusti krv u cetvrtak, imace vise koristi. Ako zena zatrudni u cetvrtak prije podne, dijete ce biti razumno i sacuvano od svih caranja ( sihira ). U cetvrtak je Allah DZ. Sanuhu stvorio Zivotinjski svijet.

PETAK: ~~ Za petak je Muhammed  a.s. rekao: " Petak je dan hutbe i dan brakova. U petak je Adem  a.s. vjencao h. Havvu, Musa  a.s. je vjencao svoju zenu." Sulejman  a.s. kaze da je pomucu najveceg Allahovog DZ. Sanuhu imena Ismi~Azam (u gajbu ) Asir je prenio u petak Belkisin prijesto za trptaj oka. Prenosilac sljedeceg hadisa Ibni Mesud prenosi: " Ko odreze nokte u petak do podne, Allah DZ. Sanuhu ce mu odstraniti nesrece i bolesti, a dati mu lijek, ta osoba ce biti sacuvana sve do drugog petka od nesrece." H. Alija kaze: Ko pusti suze u petak, sjedice pored Allaha DZ. Sanuhu. Allah DZ.Sanuhu naredi lijevom meleku da zatvori knjigu i ne pise grijehe za tu sedmicu." Allah DZ.Sanuhu u petak je izveo Adema a.s. iz Dzeneta. U petak je bilo stvaranje Dana.

19.11.2008.

ILAHIJA

Ti se čuvaj mumine,

srdžbe , stvari opasne.

I zavist, prema drugom

Allahovom nemaj slugo.

Allah sve nagradjuje

kako ko zaslužuje,

On je najpravevedniji.

On je njamilosniji.

Mi trebamo biti braća,

jesan drugom krvi dati,

samo tako mumine,

vjera će nam procvjetati.

Ako budes zavidan, nerazuman, visina,

Allah će te spustiti, medj´ zemaljske nemanu,

ti ćes se ogriješiti, magla će se navući,

Dunja će prevagnuti i u tvojoj pameti

jedan sekund uzdaha, Dženetskog mirisa,

vrijedniji od hiljada bogatstva Dunjaluka.

Sedždu padni Rahmanu, i nadaj se kabulu,

milost je Allahova od beskraja do beskraja

Pred Allahom svi smo isti,

važno da je nijet čist, da su dobre namjere,

o grijesniče, mumine, tvoja pamet kaplja je,

mora znanja, Istine.

Oslobodi, mumine, dušu svoju težine,

u Allah vjeruj čvrasto, niko još nije zalut´o,

dušu, srce pročisti, na put ka Vječnosti.

Dunja brzo prolazi, svako Dostu prolazi,

vraćamo se svi za tog Dunjaluka prolaznog,

sumjnu, zavist baci ti, Allah će milostivi,

kapije ti otvorit, sa izvora napojit,

tek ćes tada sretan biti i ahbabe ti ljubiti,

Allah nurom obaspe svoje prave robove,

i u Dženet uvede, bez po´jada i muke,

sve one što vjeruju u Istinu jedinu,

Allah veličaju, bez sumnje ga vjeruju.

 

    ILAHIJA      " JA  "

Eh, da nemam ja svoje ja, eh da nemam ja...

Ko sam u stvari ja ? Sta sam u stvari ja ?

U Allaha jednog i jedinog, Gospodara svijetova i

Sudnjeg dana, vjerujem, istinski, iz srca. Onda malo

stanem pa se zapitam : Da li sam ja ~ ja ?

Stid me je svakog dana, svakog sata, svake minute

stid me je onoga sto je moje ja radilo, sto je moje

ja bilo, sto je moje ja govorilo...

Ja najljepse zvuci kad insan kaze : Euzu...  Bismill...

Ja  Allah dz.s., a Allahova milost je neizmjerna...

Eh ,da nemam ja, svoje ja...

Neki kazu : Imam ja, svoje ja...

Eh, da nemam ja, svoje ja... Jadni li su oni sto se

svojim ja ponose i dice, neka im se Svevisnji Allah

Gospodar Svijetova i Sudnjeg dana smiluje...

Jarabbi, Gospodaru moj Svevisnji, oslobodi me moga ja.

Oslobodi me moga ja Gospodaru Sudnjeg dana, pa da

mogu i ja, sa malo manje straha i malo manje stida,

i malo manje srama, na sedzdu Tebi pasti i molbu

Tebi uputiti i reci Ja Allah. Oslobodi me o Milostivi,

a tvoja milost je neizmjerna...

Dopusti o Milostivi da se ja, bez moga ja, kol'ko je kap

u beskrajnom moru, priblizim Tebi, Gospodaru Svijetova...

Eh, da nemam ja, svoje ja... A ti si Gospodaru moj najmilosniji...

        IPTIDAPTAN

1) IPTIDAPTAN JOL SORARSAN SOFO

    JOL MUHAMMED ALI NIN DIR SOFO !

2) JETMIS IKI DIL SORARSAN SOFO

    DIL MUHAMMED ALI NIN DIR SOFO !

3) DORT KITAPTAN SR SORARSAN SOFO

    SR MUHAMMED ALI NIN DIR SOFO !

4) VARM JEZID JOL JEZIDE SOFO

    JOL JEZIDE DALALET JOL SOFO !

prevod ilahije :

        TRAZIM ~~ ISCEM  PUT

1) PITAS SOFO IMAL PRAVI PUT

    PRAVI PUT JE PUT MUHAMMEDA I ALIJE !

2) SEDAMDESET I DVA JEZIKA GOVRIS

    ALI JEZIK MUHAMMEDA I ALIJE NE ZNAS SOFO !

3)  TAJNE CETRI KNJIGE TRAZIS SOFO

     ALI TAJNE MUHAMMEDA I ALIJE NE ZNAS SOFO !

4)  PITAS IMALI JEZIDOV PUT SOFO

     IMA, ALI PUT JEZIDA JE KRIVI PUT SOFO !

*** SOFO ; SOFI ; SOFIJA :  suhi teoretski poboznjak suprotno SUFIJI.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

19.11.2008.

MURADI BISMILE

 1)  Ko Bismile bude mnogo ucio moze njime moliti Allaha da mu se ostvari zelja svake vrste a narocito njime moze moliti da mu dadne nafaku na zgodan nacin i njime ce mu Allah povecati ugled i na nebu i na zemlji

 2)  Ko bude ucio Bismille pred spavanje 21. puta Allah ce ga spasiti...... od zlih ljudi i djina, od kradje, od vatre, od iznenadne smrti i od svake nesrece.

 3)  Kad se dolazi na sud ili pred zulumcara treba prouciti 50. puta Bismilleta, pa ce to biti uzrok da oni prema njemu budu blagi i ponizni, nece mu nikakva zla uciniti.

 4)  Ko prouci Bismillu nad bolesnikom 7 dana po 100 puta neprekidno ili vise od 7 dana to moze biti uzrok da tom bolesniku prodje bolest.

 5)  Ko prouci Bismille  113 puta za vrijeme dok je Imam na minberi u petak i zajedno sa Imamom dok Imam bude ucio dovu minberi da zamoli Allaha za svoju potrebu Allah ce mu primiti molbu.

 6)  Ko ujutro u nedelju pred izlazak sunca prouci Bismillu  330 puta a zatim  100 puta salavat na Muhammeda a.s. , Allah ce mu dati nafaku odakle se i nada i nenada.

 7)  Ko bi jed ucno neizvjesno vrijeme ucio Bismille  787. puta za neku vaznu stvar ili za svoju zelju i potrebu i radi spasenja od neprijatelja ili radi zarade i uspjeha, zelja ce mu se ispuniti.

 8)  Radi kise treba uciti Bismillu nekoliko dana po  70. puta isto uciti Bismilu 787. puta  7. dana neprekidno u samoci posteci svaki dan, to neprekid uciti Allah ce mu ostvariti murad.

 9)  Ko bi ucio Bismillu  40. jutara iza sabah namaza  2500. puta cisto vjerujuci u dobrote i snagu Bismilleta, Allah ce mu dai neko svoje vise znanje i tajnu. Isto tako ko bude ucio Bismillu  1000. puta na dan, Allah ce mu ispuniti sve po na lak nacin, na ovom i na onom svijetu.

10)  Ko bi bio zatvoren u tamnicu ili bi imao neku veliku brigu, neka uci svaki dan po  1000. puta Bismillu, spasice se i otklniti tu brigu.

11)  Ko ima slabo pamcenje i razum treba uciti Bismillu 1000. puta na kisnu vodu i tu vodu piti   7. dana u vrijeme izlaska sunca pa ce dobiti dobro pamcenje i razum.

12) Napisati Bismillu  30. puta pa objesiti negdje na zid radi bereketa u imovini i zaradi, u tu prostoriju nece uci ni djin ni sejtan.

    

17.11.2008.

SJECANJE NA UMRLE IBADETOM ~ 3 ~ DIO SEHID ; MAZLUM ; MAKTUB.

            Obzirom da se cesto prva dva pojma medjusobno zamjenjuju, pokusacu dati kratko objasnjenje, kako bi uocili razliku izmedju njih.

             Ko je sehid u pravom smislu rijeci, zna samo Allah DJ.Sanuhu. Nekoliko serijatskih objasnjenja o statusu sehida, su slijedeca:

              1) Sehid je ko pogine za din i islam za istinu u islamskoj vojsci,

               2) Ko pogine u odbrani svoje imovine halalom stecene,

               3) Ko pogine u odbrani casti i morala svoje i svoje porodice te

               4) Nadalje utopljenik itd.

            

             Znamo da je ovo isuvise malo za objasnjenje preseljenja covjeka na Allahovom putu ( vise vidi u "Izboru Poslanikovih hadisa" od J. Memica pod indeksom "sehidi" ), ali sasvim dovoljno da se ukaze na razliku izmedju statusa sehida i mazluma.

             Ima nasilnih smrti za koje se u narodu misli da je covjek sehid, ali i ne mora biti. Svaka nasilna smrt je "zulum", a onaj kome je ucinjena naziva se "mazlum". Dakle, mazlum je svaki onaj kome je ucinjen zulum. Tako ubijeni od strane razbojnika, saobracajnoj nesreci, zrtva rata ( bombardovanje i sl. ) zrtve progona kaznenih jedinica, politicki progoni, internacije, vojnici u gradjanskim politicko drzavnim vojskama, jer su vojnici silom zakona, uopce nevine osobe kojima je ucinjen zulum. To su statusi bliski sehidskoj deredji, ali ipak ubijeni nisu sehidi.

             Treci navedeni pojam je "maktub". To je osudjenik na smrt po sili zakona. Prije kopanja on se oprema kao da je umro prirodnom smrcu. Opremiti se po serijatu mora kao i svaki drugi umrli i samoubica. To je, mislimo samoubistvo, veliki grijeh, ali u djenazi muslimana nema diskriminacije. Kod krscana je slucaj da se samoubice kopaju, sahranjuju, bez obreda, negdje u kraju groblja. Islamski serijat smatra, da niko normalan, nece na sebe podici ruku, na zivot, dar Uzvisenog Allaha Dz.Sanuhu, koji mu je poklonjen. Ko to ipak ucini smatra se neurancunljivim, a takva osoba ne podljeze odgovornosti, pa ni kazni, pa je i djenaza kao kod normalne osobe.

              Serijat pravno ovako postavlja stvar, a u istini mi ne znamo kako je izmedju Gospodara i covjeka, Rabba i roba.

              " Fidahija" je covjek koji svjesno idem u smrt, a nije samoubica u klasnicnom smislu. Prakticno to je kamikaza. Islamsko vojno pravo ne predvidja vojnika kamikazu nego borca sehida koji gine u borbi s namjerom pobjede. Ipak su se desavali takvi slucajevi. Fidija ne moze biti po zadatku nego u slucaju potrebe samo dobrovoljac kada ovisno o jedno dobro ocjenjenoj pogibiji borca ovisi ishod bitke, spas velikog broja ljudi npr. od pokolja, pada citave pokrajine, spasa velikog broja vojske i sl. " Fidahija" stoji izmedju samoubice i sehida. Ako se na to odlucio zaista "lillah fillah" ( u ime Allaha ), za spas muslimana, jetima, islamske vojske i sl., te ako je procjena uspjeha sigurna, a efekat pobjede jedini i od sigurne koristi, fidahija ima status sehida. Ako predhodni elementi nisu zastupljeni, te ako to cini da prekrati sebi muke, npr. teski ranjenik koji vidi da nema izlaza i po svom misljenju, onda je kao samoubica. Drzeci se hadisa " inemel eamali binijat~ djela se sude po namjeri. Ovo razgranicenje je izmedju roba i Allaha DZ.Sanuhu., Gospodara Rabba, a prednje opisano je po hadisu "Nahnu nahkkumu bizzahiri" sto znaci po zahiru ( vanjstini ) se sudi.

              U sklopu ovih razmatranja osvrnuti cemo se i na klanjanje Djenaze namaza.

               To je najjednostavniji namaz. Do rata se rijetko klanjao, ljudi ga malo poznaju, a mnogi i koji znaju ne obavljaju, jer je fardi kifaje. Danas, svjedoci smo svi mi, klanja ga ista hrpa starijih djematlija, dok ostali stoje sastrane, pa cesto cak i glasno pricaju o ovosvjetskim bespolicama, i ne misleci da su mozda vec sutra oni na redu za mjesto na mejtasu.

                 Jednostavnost ovog namaza ogleda se u cinjenici da nema namaskih ruknova, pa ni sedjde, a klanja se u obuci, stojeci. Objasniti cemo ga bas zbog cinjenice, a i istine da ga velika velicina ne zna ispravno klanjati.

                 Mejt se postavi pred djamiju na zato odredjenom mjestu, mejtasu, nekada ored iskopanog mezara, okrenut desnom stranom prema Kibli; u visini prsa stane imam i cini nijjet u sebi ili naglas pred poredanim djematom u neparnom broju redova. Nijet se cini na arapskom ili bosanskom jeziku.

                   Ruke se nakon nijeta dizu samo na prvi tekbir, vezu se i zatim se uci Subhaneke( sa Vedjele senauka ). Na drugi tekbir, ne dizuci ruke, uce se Salavati, koje se inace u namazu uce na kadeitehiri ( sjedenju ). Na treci tebir ( ne dizu se ruke ), uci se djenazetska dova ( koju ni ja na zalost ne znam ) ili kunut dova ( dova sa treceg rekjata vitre ). Nakon predatog selama, desno i lijevo, uci se Fatiha.

                     Ukoliko neko od klanjaca ne zna uciti pobrojano, dovoljno je ( slusao sam od znalaca ), da ucestvuje u namazu donoseci samo glasno cetri tekbira za imamom djenaze namaza.

            Za razmisljanje je koliko je ovo vazno znati radnicima na radu u tudjim zemljama, izbjeglicama ili muslimanima u neislamskim drzavama.

                  

 

 

               

15.11.2008.

SJECANJE NA UMRLE IBADETOM ~ 2 ~ DIO : JETMIS BIN TEVHID.

           Jetmis bin tevhid je nafila,dodatni dobrovoljni ibadet, ustaljen davno, vremenom potisnut, ali se ipak zadrzao i do danasnjih dana. Ranije je ova nafila mnogo vise obavljana u narodu, posebno cesto ucile su ga stare bule a ucio se i u naksibendijskim tekijama. I danas se povremeno uprilici, najcesce u Sarajevu, a i drugdje, ali cesto u izmjenjenoj, pogresnoj formi. Naime naj cesce bule uce na veliki tespih od 1000 zrna esmu La illahe illallah. Prelaskom cijelog tespiha, prakticno je svaki ucesnik proucio po 1000 puta ovu Esmu. Ovo bi se prije mogao nazvat Bin tevhid, ( bin ~ hiljada ).

           Jetmis bin tevhid znaci prouciti 70.000 puta Lailahe~il~lallah. Da bi zaista bio proucen kako treba i brojcano tacno, ucaci su ozbiljni, stariji ljudi, a tevhid vodi neko ko ima "izun", dozvolu. To nije neka sluzbena dozvola, nego odabir pouzdane, pobozne licnosti mutekije, pa radi toga vrlo cesto i ucenje i povjeravano tekijama. Voditelj utvrdjuje tacan broj ucesnika tevhida, ucaca, i provjerava broj zrna u tespihu, posebno ako se prvi put uci na taj tesbih. Naime, nakon svakih 100 zrna tesbih moze imati granicnik i tada se kod ucenja on preskace. Ukoliko je 99 zrna do granicnika tada se i na granicnik kao na stoto zrno uci Esma. Da bi se proucilo 1000 puta Lailahe~illallah treba 18~19 minuta, sto znaci da bi pojedincu trebalo 21 do 22 sata da prouci tevhid. Normalno to se moze uciniti, ali u nekoliko navrata, dana. U djematu se to obavi jednokratno i mnogo brze. Vodic, zikra, tevhida uzima u halku 7, 14, ili 35 ucaca, i proracuna tacno koliko puta treba tesbih okrenuti. Tako na pr. ako sa njim ima ukupno 7 ucaca prouciti ce 10 tespiha, jer ako pomnozimo 7 ucaca x 1000 zrna x 10 tesbiha, to je tacno 70.000 puta proucena doticna Esma. Sa 10 ucaca okrenuti ce se tesbih 7 puta, a sa 35 ucaca 2 puta, sto je dosta rijedak slucaj. Za ucenje tevhida sa 7 ucaca treba nesto vise od 3 sata a sa 35 ucaca tek 45 minuta. U uvodnom dijelu tevhida uci se 33 ili 100 Istigfara a na koncu Asere Amenerresulu ako je hatma umrlom, a moze i drugo Asere. Nadalje se prouci Ihlas i dalje i na kraju dova. U tekijama se uci u sastavu tekijskog tevhida, zikra. Jetmis bin tevhid se uci obicno umrlom, zavjetno na neki murad, zelju ili kao dodatni ibadet, nafila. Izgovaranje je brzo, ritmicki, a ne melodijsko, horski jedno glasno, tako da se glas voditelja istice. Ovako izgovaranje nije usul nego prakticna stvar, ukoliko bi neki od ucaca se zabunio u protoku zrna ili ispustio tesbih,koncentrisuci se na ritam, on nece poremetiti broj, koji mora biti tacan. Programirati i uvesti ovaj Tevhid povremeno u jednoj sredini, ( mahali, djamiji ) u vrijeme kad nema drugih izuzetnih programa ( mukabela, mevluda ), znatno bi doprinijelo obogacenju vjerskog zivota u sredini i poboljsanju funkcije same djamije.

                          SADAKA  ZA  UMRLOG  ILI  FIDJA   ( OTKUP )

           

              Vremenom se u nasim krajevima uobicajila institucija FIDJA, sadake za umrlog. Kako ovaj fadilet kao ni druga nafila nisu strogi, obavezujuci propis, nisu za ovo ni uradjene fikhske propozicije kod nas, pa su se u vremenu i krajevima razvili razliciti oblici fidje. Ipak jedan oblik ove nafile zadrzao se najduze u Sarajevu. To je sadaka, otkup za propuste umrlog u dunjaluckom zivotu, ili kako su u narodu poznata kao "Velika i mala cageta". Ime je dobilo po tome sto je odredjeni novac, sadaka zamotavao u papir, cage, i davao se onom koji je bio potreban sadaku.

                Mala cageta, fidije, daju se prvih 7 dana od ukopa umrlog,racunaju od dana ukopa. Daje se 7 dana po 7 cageta. Vrijednost jednog cageta ( novac u cagetu ) je kao prosjecna sadaka i fitra te godine u minulom Ramazanu. Fidja se daje osobama kojim se  daje i sadekalfitr ( vitra ), onim kojim je potrebna pomoc. Treba paziti da je osoba cestita, pobozna i kojoj treba pomoci. Dnevno se daje 7 sadaka za raznih 7 osoba. Moze se i svih 7 sadaka dati jednoj osobi za jedan dan, ali za drugi dan drugoj, treci trecoj osobi itd., 7 dana uzastopice. Ponudjenoj osobi treba reci u kakvu se svrhu cage daje, jer ovaj moze i odbiti da primi sadaku.

                  Ova fidija se ne daje na pr. za svjetlo, vodu ili opravku djamije, jer ta zajednicka dobra koriste i osobe koje nisu potrbne sadaku, pa i nemaju pravo uzimati sadaku. Znaci trba je dati, kako se danas kaze, socijalno ugrozenim licima.Ne treba da zbunjuje izbor na slicnost"vitre" ocjenjivala prema psenici i hurmama. Sirok je pojam socijalne nevolje jer su danas cijene struje, vode, kirije i drugih daca takve da, mozda su isto takav belaj kao nekad u nekom vremanu glad i slicno.

                   Velika cageta daju se do godinu dana poslije smrti umrlog.

                    To je cesto iziskivala praksa, obzirom da treba vremena da se srede imovinsko pravne stvari iza umrlog. Da se prouci vasijet, oporuka, dogovore nasljednici oko mogucnosti davanja fidje i slicno. Prethodno nasljednici ili vasi muhtar, treba da prema serijatskim propisima izmire dugove umrlog prema ljudima.Takodjer u nasem drustvu i drustvene obaveze, krediti, zirantske garancije, komunalije, clanarine do smrti, pa tek onda pristupiti odredjivanju fidji ili velikih cageta. Broj fidji ovisi o imovinskom stanju umrlog, njegovoj oporuci, nasljednika i zakljucka za sta treba dati fidju, otkupninu za umrlog.

                    I ove se fidje daju osobama kojima se daje i sadakaifitr, s tim sto se sada moze jednoj osobi dati i veci broj cageta nego u prvom slucaju.

                    Zapostavlja se, pa i izgubila institucija vasijetname, a ranije se je u njima odredjivalo tacno za sta i koliko se treba fidja dati. Ustaljene su i mogu se shvatiti kao propis slijedece fidje:

               1) Iskati salat ( fidja za propusteni namaz )                   50 cageta

               2) Kefareti savm ( fidja za propusteni post )                  60 cageta

               3) Hukjuki ibadullah ( obaveza prema ljudima )           10 cageta

               4) Kefareti jemin ( krive zakletve )                                10 cageta

               5) Hukuki behaim ( obaveza prema zivotinjama )          5  cageta

               6) Hukuki djiran ( obaveze prema komsijama )              5 cageta

               7)Hukuki validejn ( obaveza prema roditeljima )           10 cageta

               8) Hukuki zevdjejn ( obaveza prema bracnom drugu )  10 cageta

               9) Ostali vadjibi ( nepoznati i intimni nesvjesni grijesi i propusti )

                                                                                                      20 cageta.

                Izvrsitelji testamenta ili oni koji se brinu o djenazi, ako nije ostavio testament, sami ce poznavajuci umrlog odredit za koji od pobrojanih propusta treba dati fidju. Na pr. za umrlog koji nije bio ozenjen, ne treba davati Hukjuki zevdjejn.

              O iskati salatu odnosno, o ovim otkupima opsirnije je napisao H. Mehmed ef. Handjic u EL Hidaji godina VI broj 5 strana 109~116 pod naslovom "O iskati salatu".

                                          KURBAN  UMRLOM

              Ovaj oblik sadake jos uvijek se je zadrzao kod naseg svijeta. Mozda i zato sto je ovo jednostavan, materijaliziran oblik ( pa posto je nasem covjeku lakse djamiju izgraditi nego u njoj klanjati ) nije se sasvim izgubio kod savremenog muslimanskog svijeta.

               Ova nafila, osim da kurban treba cio podijeliti, nije detaljno objasnjena. Medjutim sljedeca se zna:

               a) Kurban umrlom moze biti po oporuci ili bez oporuke. Nadalje moze biti od sredstava umrlog ili nekog drugog koji po svojoj zelji kolje kurban.

                b) Ako umrli usmeno ili pismeno ostavio da mu se kolje kurban i naravno ostavio sredstva kurban se cio podijeli, tako da "kuca ni izvrsioci oporuke ne uzima nista za sebe.

                c) Ako se nasljednici dogovore da iz zaostavstine zakolju makar prvi Bajram po smrti kurban i tada se svo meso podijeli, kao i kurbanska koza.

                 Ovo ovisno o srdstvima moze biti ili samo za prvi Bajram ili stalno, slucaj nekih vakifa hair sahibija.

                 d) Ako se kurban umrlom kolje sredstvima porodice, nijet se cini kao kod klanja umrlom, a za ukucane se ostavlja 1/3 kurbanskog mesa.

                  Nekada se u imucnijim kucama klao kurban za umrlog odmah, po obavljenoj djenazi. Kurbansko meso se u cjelosti dijelilo, iako se kurban nabavio od sredstava porodice. Dijelio se je osobama kojima se dijeli i sadaka fitr. Ukoliko se u kuci umrlog zadese putnici iz daleka koji ce neko vrijeme tu ostati i hraniti se, tada se kurbansko meso moze trositi i u kuci na hranu musafira.

                                          KURBAN  NEZR

                Kurban nezr kolje se na iskljucivo tesku situaciju onoga koji se odluci na ovaj vid sadake. To je obicno teska bolest u kuci, neopravdano zatvoren ( uhapsen ) neko iz porodice, zelja da se iz zarobljenistva vrati vojnk i slicno tome.

                Kurban se zakolje u ime Allaha DJ.S., poklanja se Hz. Pejgamberu Muhammedu A.S., nanijeti se na odredjeni murad, zelju, a meso se kao i koza u potpunosti podijeli kao u gore navedenim slucajevima. Normalno da nijet ne mogu biti nekakvi dunjalucko~spekulantski, a iz vlastitog iskustva znam da je ovaj vid sadake izvanredno efektivan.

                Podvlacim, iz vlastitog iskustva, navest cu par recenica jos jedan vid sadake a to je:

                          SADAKA  OD  KOJE  SE  SEVAB  POKLANJA
                                
                          SEJH  EBU  GAJZ  HASASU  IZ  TUNISA

                 Motiv sadake su vec navedene zelje, potrebe ( hadjet ), a tehnika je slijedeca: od svake vrijednosti banknota izdvoji se jedan broj novcanica. Novac se ukupan postavi na sto, pomjesa rukom i zavezanih ociju zagrebe se novcanice i ostave na posebno mjesto, ne brojeci ih. Ne broji se ni preostali novac nego se pomjesa sa redovnim novcem koji se svakodnevno trosi.

                 Na taj nacin ne znamo koliki je iznos izdvojenog novca za sadaku. Kada "murad bude na mjestu", zelja ispunjena, tada se opet ne brojeci, izdvojena sadaka podijeli, kako se kod nas kaze "na mahal mjesto" odnosno da se onome za koga stvarno znamo da je izuzetno siromasan.

                 Prije samog izdvajanja novca za sadaku nijet se ucini da se sadaka izdvaja i da ce se podijeliti u ime Allaha DJ. Sanuhu za konkretan murad, hadjet, potrebu, a da se odricemo hajra od sadake u korist Sejh Ebu Gajza Hasasa k.s. iz Tunisa.

                 Obzirom da je i predratna, ratna, a posebno danasnja poslije ratna situacija, izuzetno teska, puna belaja i nevolja, smatrao sam svojom vjerskom duznoscu da kroz ovo ljude upoznam sa ova posljednja dva opisana nacina sadake, kako bi Gospodar svjetova preko njih pomogao ljudima koji ga se javno ni tajno nisu odrekli.

                  Kako sam vec naglasio o efikasnosti ovih vrsta sadake, imao sam priliku i ja i moji prijatelji, da se vise puta uvjerimo.

                                        HADZ  ZA  UMRLOG

                 

                    Obavljanje hadza preko drugog lica naziva se BEDELI HADZ. Bedela moze da salje zivi za sebe ako nemoze obaviti hadz a moze i za umrlog. Bedel hadz se salje za umrlog po oporuci umrlog koji za to odredio i sredstva, ili po dogovoru nasljednika, a iz sredstava umrlog prije podjele imetka tj. dok je jos imovina  na umrlom. U nase vrijeme koje je donijelo porast standarda ima slucajeva da djeca umrlog salju bedela od svojih sredstava iz pijeteta prema roditelju. Ta slobodna volja nije losa, a posebno ako je vezana ipak za dozu takvaluka ( poboznosti ). Ovo napominjem jer ta slobodna volja moze nekad biti i laka kao slucaj tri brata ( radnici u Njemackoj ), sa lakocom su udruzili sredstva za slanje bedela za umrlog oca koji se zna nije bas vidljivi djematlija.

                    Idealno bi bilo kada neko za sebe sam obavi  hadz, pa kasnije ako je jacih mogucnosti sam obavi bedeli hadz za umrlog oca ili majku. Ali Allah DJ. Sanuhu najbilje zna nijete po kojima sudi, nagradjuje i kaznjava.

                   

 

                                

     

               

                   

 

 

 

 

 

 

 

12.11.2008.

SJECANJE NA UMRLE IBADETOM ~ 1 ~ DIO

                                            

                                            UCENJE  UMRLOM

Znano  je da po fikhu, treba ispuniti 4 farza da bi djenaza bila valjana.

         To su gusul, klanjanje djenaze namaza, i ukop umrlog. Medjutim pored ovoga se u nasim krajevima praktikuje i obicaj "ucenje umrlom ". Sastoji se od ucenja Tevhida, Kur'ani Serifa (hatma ili pojedine sure), posjete kaburu umrlog, pominjanje umrlog po dobru i sl. Sve su to na odredjeni nacin Dove, molbe Allahu DJ.S, za umrlog.

           Od mjesta do mjesta razliciti su nacini ucenja po sadrzaju i nacinu ucenja, pa umjesto da budu na neki nacin ustanovljeni kao prgramski, oni su, kako rekosmo, postali "obicajni" za doticnu sredinu.

            Tako se negdje uce, a negdje ne uce tevhidi, Kur'anske hatme, a u posljednje vrijeme se uce cak i Mevludi sto se ranije nije moglo ni zamisliti u nasim krajevima, kao znak na uspomenu umrlom. U Saudi Arabiji se ne uci nista osim navedenih farzova jer se sve ostalo smatra bidatom. Misljenje uleme da je covjek duzan za zivota cinit ibadet i pripremati se za smrt, odnosno da se ucenje Kur'ani Serifa ne prodaje za novac, je ispravno, ali malo uvazavano kod nas.

U vrijeme jednoumlja "savremenog" savremenog nacina zivota i podjele rada koje je donijelo djahilijet u nase porodice, ovakvo kazivanje objektivno umanjuje vjerska ispoljavanja i siromasi i onako skuceni vjerski zivot.

            U ovom vremenu razumljivo je. ali i neprihvatljivo insistiranje uleme na odvijanju vjerskih manifestacija samo u djamijipo, nazovi, logici da je vjerski zivot krscana samo u crkvi.

             Istina da je izgradnja djamija u proteklom vremenu vjerski zivot prividno ojacao, alito nije uvecalo nase djemate.

              Angazovanjem strucnih lica za hatme i tehvide i uopce skupno ucenje ima svoje uporiste u vasijetnama, oporukama.Mnoge hairsahibije su ostavljale oporuke i novcana srdstva za izvrsenje ovih oporuka. Medjutim, objektivne prilike ( nacionalizacija, eksproprijacija ) umanjile su mogucnosti realizacije oporuke, pa je u ovo, izuzetno tesko vrijeme, ispunjenje vjerskih usluga trebalo tumaciti tek kao nekakav doprinos I Z i golo odrzavanje vjere, a ne ponasati se kao da je vrijeme "asri seadeta", sretnog doba islama.

             Ako bi moto ovih razmatranja bio "da je bolji i los red nego dobar nered", onda cemo ovdje opisati "ucenje umrlom" po SARAJEVSKOM ADETU UPOTREBE, desetljecima DOBRO OCUVANIM OBICAJIMA GRADSKE SREDINE.

             a) TEVHID,

              Uci se na dan ukopa umrlog, sedmi, cetrdeseti dan, te nakon pola i cijele godine od obavljanja djenaze. Prvi tevhid se uci kada se "djenaza ponese" ispred kuce ili ispred djamije i uce ga iskljucivo zene, predvodjene "bulom.

               Ostaji tevhidi mogu biti zenski, muski, pa i mjesoviti, u kuci ili djamiji predvodjeni strucnim licem, bulom ili hodjom.

              b) UCENJE KUR'AN  A. S.

               Mozemo ga podijeliti na ucenje cijele hatme i ucenje pojedinih sura.

                Istina je da je najbolje da covjek za zivota sam sebi prouci bar jednom cio Kur'an, ucini hatmu, ali to danas nije vec cest slucaj. U Sarajevu je bio obicaj da covjek ima uvjek zapoceu hatmu, znaci da cijelog zivota uci Kur'an. Sunet je dnevno prouciti jedan "hizb", odjeljak, 1/4 Djuza. U slucaju smrti  rodbina prouci preostale djuzove i poklone sevab od tako proucenog Kur'ani Serifa umrlom odmah po obavljenoj djenazi.

                U Sarajevu se kaze"da je lijepo prouciti bar jednu hatmu sebi tako daimas kad preselis, umres".

                 U nekim, istina bogatim ,porodicama na dan ukopa pozove se veci broj, ako ne trideset, ucaca, koji za sat, dva prouce cijeli Kur'an, ucine dovu i poklone umrlom. Ponekad se to cini i za sedminu i cetrdesetnicu.

                 Za ove termine mogu se u porodici i medju prijateljima podijeliti djuzovi i prouciti ih, a za dovu angazovati hodju, kojem se plati provedeno vrijeme, a ne ucenje Kur'ana, a sto se ne zove "plata", nego "hedija.

                  U nase vrijeme angazuju se ucenici Medrese, a dova se uci u Medresi, kuci, djamiji ili na mezaru umrlog.

                  Do koje je mjere bila jaka vjera u Allahovu Milost i u Kur'an A.S. dosta ljudi, a posebno zena, koje ne znaju ucuti arapsko pismo, ucili su kao ibadet hatmu umrlom; tzv." Bismille hatmu" i "Ihlas hatmu".

                   Prva se uci tako da se za svaki red u Kur'anu A.S. prouci" Bismilla", a kod druge sura "Ihlas" (Kulhuvallahu). Znam zenu koja mi je priznala da nije sigurna u ucenju Kur'ana, pa umrlom muzu uci "Ihlas hatmu", a Kur'ansku hatmu, kaze, <dala sam hodji da prouci>.

                   I nakon ovoga, kako ne osuditi racionalnu ulemu koja nije zapazila nastojanje ljudi u narodu da na ovakav nacin produhove svoj i vjerski zivot svoje porodice.

                  c) UCENJE  POJEDINIH  SURA  IZ  KUR'ANA A.S.

                   Surei FATIHA. Uci se uz lastitojprisjecanje, razgovor o umrlom, uz rahmet na umrlog, iza obavljenog namaza, vijesti da je neko poznat umro i sl.

                  JASINI SERIF se uci obavezno uoci petka, iza aksama ili ikindije. Cesto uz sanjanje umrlog ili inace po vlastitoj zelji.

                   Surei MULK  TEBAREKE iz 29. djuza. Uci se cetrdeset dana svaki dan poslije aksam namaza. Lijepo je uciti i Jasin, ali je sure Tebareke sure kabura i ako se nema vremena oboje daje se prednost ovome,jer se Jasin moze i kasnije prouciti.

                    Sure AMME se takodjer uci cetrdeset dana iza ikindije namaza ali moze ali moze i poslije aksama iz 30 djuza. Prva polovina sure uci se brze a druga sporije. Prva govori o kaburskim teskocama a druga o ljepotama i olaksicama.

                    Sure JASIN. TEBAREKE. I AMME treba izmedju aksama i jacije prouciti i pedeset i drugu noc, jer se smatra vremenom pocetka rastocavanja ljudskog organizma.na

                     Ovo bi bila, uslovno receno, obavezna ucenja, ali se mogu i drugim prigodama uciti (Mubarek veceri, Bajrami, sni, posjeti mezaru zijaret kaburu). Podvlacimo da je ovo  najbolje uciti licno (osobno) naravno ko zna uciti. Medjutim mogu se angazovati i strucna lica, hodje, bule, jer zasto zbog idealnosti nekom ignorisati vjerovanje, pijetet i osjecanje, ako taj ne moze, a zagovornik ga ne zna dovesti do vrhunca i ideala, nego ga samo teoretski obrazuje i opterecuje sto ovaj mozda i objektivno ne moze.

                                  ZIJARETI ( POSJETE ) MEZARIMA

             Posjecivanje mezara, grobova, blizih bio je odvajkada obicaj kod skoro svih naroda, obicaj rasprostranjen u svim krajevima i kod pripadnika svih konfesija.

             Posjecivanje mezara kod muslimana osnovano je na nekoliko Hadisi Serifa. Jedan od njih je: " Zuril kubure tezkjuru bihel ahirete..." Drugi hadisi serif glasi: " Bio sam vam zabranio posjecivanje mezara, ali posjecujte ih! " Prvi navedeni dio ovog Hadisi Serifa znaci: " Posjecuj grobove umrlih i sjecaj se buduceg svijeta..."

              Medjutim, i ovdje postoji da kazemo citav dijapazon ponasanja Od negiranja potrebe posjecivanja mezara, kod Vehabija, koji kako kazu ne drze do " kulta mrtvih " do krajnje ne islamskih obicaja provodjenih na greblju ( naricanja, upotrebe alkohola, koriscenje kasetofona i sl. ) kao rezultat podrazavanja obicajima drugih konfesija, ukljucivo i ateizam kao vid savremene konfesije. Jasno je da se ovakva ponasanja vise, manje granice i sa sirkom. Nazalost, do danas nemamo napisan nekakav da kazemo PRAKTIKUM ponasanja za obicnog covjeka, kako svojim ponasanjem pri posjeti groblju ne bi vjerski zastranio, a ipak bi svoju zelju da posjeti grob roditelja, djeteta supruge, zadovoljio. Fikh je hak (pravno serijatska istina) i kao pravni akt ne predvidja pojavne stvari. Pojavne stvari koje su se vremenom i raznim krajevima javljale fikh nije predvidio, a racionalna ulema je samo pokusavala suzbijati, a ne osmisljeno usmjeravati koristeci kao odgojno sredstvo, ili, kako Sirri Baba kaze u ilahiji: > Svoga nefsa(prohtjev - htjenje) poturci<--- tj. islamiziraj i zelju i volju, pa i zal, ljubav, cjelovitost zivljenja, u mjeri slamskog zivljenja.

              Hazreti Muhammed S.A.V.S. kaze u djelu jednog svog Hadisi Serifa: "Innemel eamalu bin nijat.....", u prevodu "Djela se prosudjuju prema nakani...", pa cemo i mi pokusatida, na osnovama prvocitiranog Hadisi Serifa, kitaba pozutjelih listova i kazivanja stare uleme, damo neke smjernice za posjecivanje mezra, radi kakvog--- takvog vjerskog rada u ponasanju posjetioca, jer bolji je i los red nego dobar nered.

               Posjetilac, prije svega kao vjernik, mora se u podsvjesti osloboditi tvrdnji pojedinaca iz redova uleme, o nekorisnosti same posjete umrlom. Nasuprot, vjerujuci cvrsto u Allaha DJ.S. Njegovu moc, Njegovu milost, zagrobni zivot, vjerujuci da je umrli promjenio svijet ( dunjaluk za ahiret ), moramo vjerovati i da nasa posjeta, ucenja i dova za umrlog ( a i za nas same ), poklon su i InsaAllah jedna pomoc umrlom.

               Na zijaret se ide sa abdestom, uz vise raspolozivog vremena, pristojno odjeven ozbijan iskrusen. Pri ulazu u grobje nazove se Selam: "Esselamu alejkum ja ehlel kabur. Ve alejkumusselam ja ehled dunja". Zatim proucimo Fatihu svim umrlim odnosno ukopanim. Moze se, i ne mora prouciti dova pri ulazu u groblje (vidi zbirku dova H.Hfz. S. Fazlica stranica 24, 25). Zatim sjednemo ili cucnemo pored groba sa lijeve strane u visini prsa, srca ukopanog, tako da smo okrenuti prema kibli. Ako ima vise posjetioca, sjedaju lijevo i desno od onog koji je emir (predvodnik posjete).

                Nije grijeh, ali je nepristojno, sjediti vise glave umrlog. Na mezaru se ne jede, ne pije, ne sali, ne vode se beskorisni razgovori, ne pjeva se ali ne kuka, narice ili glasno place. Cvijece se moze donijeti, ali je ljepse cvijece ili zelenilo ili nisko zimzeleno rastinje. Visoko drvece ne treba saditi jer korjenov sistem razara mezar kao i postavljene nisane.

                 Same posjete mozemo podijeliti na posjete vezane za sjecanja, blagdane ili neke vaznije dogadjdje u porodici umrlog i na usoutne, kratke posjete.

                   U prvu vrstu moze mo ubrojiti posjete prvi dan Ramazanskog bajrama, ujutro nakon Bajram namaza. Nadalje dan prije Kurban Bajrama, zatim 7, 40, i pedeset i drugi dan, te pola godine, godinu i svaku godisnjicu po ukopu, obavljenoj djenazi umrlog. Takodjer i prilikom postavljanja nisana, odlaskom u vojsku, preseljenja u drugo mjesto, povratak nakon dugog vremena, snivanja umrlog ili po svojoj odluci.

                   Ovom prilikom ucimo sljedece Kur'anske sure: Jasin, Mulk~Tebareke, Amme, asere Lillahi..., 5 puta Elem nesrahleke, 11 puta Ihlas ( Kulhuvallahu ), Felek, Nas, Fatiha i Elif Lam Mim. Nakon ovog proucimo dovu ili samo Fatihu. Uci jedan od prisutnih ili njih vise pojedinacno. Cesto se angazuje "strucno lice", imam, mualim, ucenik medrese obzirom da u velikom broju slucajeva prisutni posjetioci ne znaju Kur'anske sure.

                     U drugu kategoriju svrstavaju se usputne posjete, posjete pri ispracaju neke druge djenaze, uvida u stanje mezara i usputnog prolaza pored greblja nekim drugim poslom. Ovom prilikom pored navedenog pristupa mezaru prouciti samo Fatihu, asere Lillahi... te kratke sure Elem nesrahleke, Ihlase, Felek, Nas, Fatihu, Elif Lam Mim i Fatihu. Ucenje se moze proizvoljno skratiti, ali i Jasinom prosiriti.

                      Po zavrsenoj posjeti obavezno se prouci, kako smo vec naveli, sure Fatiha sa nijetom: "Muminine vel muminati, muslimine ve muslimati, ve kjaffe ehli iman an masriki vel magribi:, sto znaci : " Svim muminima i muminkama, muslimanima i muslimankama od istoka do zapada ", poklanjam hajr od proucene Fatihe. U " Fikhu ul ibadatu" se navodi da dova nije kabul ako se na kraju ova Fatiha ne prouci i sevab od proucenog ovako ne pokloni.

                       Posjete umrlim ne vrse se nocu, po velikom nevremenu odnosno kada je to i prakticno nemoguce, ratno stanje, policijski sat itd.

                       Istina ima slucajeva da se ponekad nocu obavlja zijaret iskljucivo poznatim Velijullahima. U tom slucaju ne ide se sam nego obicno u vecem ili manjem drustvu ljudi koji izuzetno cijene doticnog velikana.

                      CETRDESETODNEVNI  ZIJARET  KABUR

                       

                        Pijetet prema umrlom ranije se mnogo cesce manifestovalo svakodnevnom posjetom kroz 40 dana, od dana ukopa, mezaru umrlog. Bila je to tradicija, obicaj, ali i nafila, dova za umrlog. Spolja gledano bila je to zahvalnost i postovanje za umrlog clana obitelji, prijatelja. Vremeno se kao i mnogo sosta vrijednog, gubi iz naseg vjerskog zivota, zahvaljujuci tempu i izmjenjenom nacinu zivota, urbanizaciji, ali i propustima nase uleme koja se zahvaljujuci gore navedenom i sama izmjenila. Medjutim, jos uvijek do toga drzi GRADSKA SREDINA, MIGRACIONI ELEMENAT TO NIJE SA SOBOM DONIO, ALI NI PRIHVATIO OD STAROSJEDIOCA.

                        Kako rekosmo, kod ovog nacina zijareta na mezar se ide svakodnevno u toku dana ( ne nocu ). Obicno ide neko ko je blizak umrlom od roda iskljucivo muskarac. Danas se vrlo cesto praktikuje da "zijaret kabur" obavlja mahalski imam, muezzin, odnosno neko ko je to radio i ko to dobro zna, jer cesto u savremenoj porodici se ne moze naci NIJEDAN CLAN PORODICE KOJI BI TO KAKO TREBA OBAVIO. Cinjenica je da za posljednjih 40~50 godina laicizam i ateizacija toliko usla u nase porodice da ljudi danas, osim selama kod pozdravljanja, ne znaju cak ni rodjenom ocu da klanjaju djenazu. No da se vratimo nasoj temi.

                          Pri ulasku u groblje i pristupa mezaru prouce se ove Kur'anske sure: Fatiha, Jasin, Mulk~Tebareke i sura Amme. Posljednje dvije sure se ne moraju ni uciti ako se redovno kod kuce iza  aksamskog namaza uci Tebareke, ali ako se posjeta vrsi iza ikindijskog namaza, onda treba i navedene sure pri zijaretu prouciti.

                          Ako je obavljac zijareta sprijecen da dodje kod mezara, moze ovo dan~dva uciti kod kuce. Nakon drugog dana mora nastaviti posjecivanje mezara ili, ako je u nemogucnosti da to ucini, treba poslati zamjenu. Praktikuje se dogovor vise rodjaka ili prijatelja umrlog, koji naprave medju soban raspored ( ovisno o vlastitom slobodnom vremenu ) svakodnevne posjete kaburu umrlog.

                           Cetrdeseti dan, obicno iza ikindijskog namaza, zakljucuje se posjecivanje kabura. Ovo se obavi obicno uz vise prijatelja i rodbine, te se uz pomenuta 3 veca sureta prouci i "mala hatma" od Ihlasa nadelje i napokon dova. Ovo se prouci bez obzira da li je u proteklih 40 dana proucena Kur'anska hatma ili nije, za ucenje dove obicno se angazuje stucno lice ( hodja ).

                           Ovo je bilo moguce ranije u nasim gradovima, a danas u manjim mjestima i selu. Urbanizacijom groblja u velikim gradovima dnas je ovo skoro neizvodivo, pa je i ovo jedan od razloga gubljenja ovog vida zijareta, odnosno jednog od vidova vjerske manifestacije.

                            Cinjenica je da se mnogi nakon duzeg zivota u gradu kopaju u rodnom mjestu, pa i to onemogucava zijaret kabur od strane gradske rodbine. Cesto se radi ovoga praktikuje sljedece: svakodnevno se kod kuce uci Jasin Serif, poslije ikindije namaza sure Amme a iza aksamskog namaza Tebareke, da bi se 40~i dan posjetio mezar umrlog i obavilo se sve naprijed opisano uz zavrsnu dovu.

                            Kada moze nikako, onda moze i ovako, jer bolje je i ovako nego nikako, ili kako kaze arapska poslovica: " Mala judrekju kjulluhu". Sto se ne moze u cjelosti ostvariti, ne treba u cjelosti ni odbaciti.

                              ZIJARETI  TURBETA  I  ZNACAJNIH  KABURA

                           

                              Pored posjete mezara rodbine i prijatejla kod muslimana je razvijen i kult posjecivanja mezara i turbeta ljudi koji su za zivota iskazali posebne odlike u svom ponasanju, u odredjenim slucajevima, u narodu nazvane "kerameti",a takve ljude narod jednostavno naziva" Dobri".

                              Poznato je da u islamskom ucenju nema zvanicno kulta"svetaca", ( ekumenizacije ) kao kod krscana. Niko, pa ni Halifa ni Sejhulislam nemoze bilo koga proglasiti svecem. Medjutim, i kod mslmana se u narodu javlja slucaj da narod sam nekoga proglasi uslovno recno"svetim" odnosno kako rekosmo "Dobrim". Prirodno na osnovu ponasanja doticnog u svakodnevnom zivotu i ucenjenih mu djela. Siroka je lepeza nacina zivota i ponasanja pa i preseljenja, smrti takvih dobrih ljudi. Tek da nabrojimo neke od njih, u narodu poznate kao keramet sahibije, fakire, poznate mutekije, sejhove, mazlume, hajr sahibije, ucenjake, fakire sejahine ( putnike ) itd itd., i zena poznatih kao badjijanije.

                           Takvih posebnih mezara samo u Sarajevu je bilo do prije pedesetak godina sigurno vise od dvadest, ali je nesretna urbanizacija, koja nije ni htjela ni vodila racuna o starinama Grada, izbrisala svaki trag vecini njih. U Bosni su poznat lokaliteti u kojim su pokopani takvi "Dobri", kao Zivcici ~ Vukelici kod Fojnice, Oglavak prije Fojnice, Kula u Zvorniku, Divic kod Zvornika, Turbe iza Travnika i jos mnoga kojim se je kako rekosmo trag namjerno brisao.

                            Iako nas Pejgamber Muhamed S.A.V.S. nije preporucivao, vise zabranjivao dizanje turbeta i ukrasavanje grobova, ipak je gradnja turbeta mauzoleja u islamskom svijetu cesta. Radi ilustracje reci da za Tadj Mahal svaki srednjoskolac na Zapadu zna, mada je to samo grobnica voljene zene  jednog indijskog mogula.

                             Svakako je meretornije u pomenute ljude spomenuti turbe Hz. Mevlane u Konji, poznatog u citavom kulturnom svijetu.

                              Narod je po smrti ovih velikana obiljezavao gradjevinom mjesta njihovog zadnjeg pocivalista iako oni to nisu u svom zivotu ni trazili ni oporucivali. Razumljivo je to, jer svako uvjerenje, vjera i ideologija traze konkretan manifest, vanjsku formu ( al ~ nasut ) i vanjsko ispovaljanje.

                               Nasa bosanska turbeta su cesto ogledalo ljudi koji u njima leze, mahom skromne gradnje za razliku od raskosih zdanja pojedinih vladara, gradjenih drzavnim novcem.

                                Ulazak u turbe indentican je ulasku u groblje, sa proucenom Fatihom pred ulazom, sjedamo sa lijeve strane kabur sahibije u visini srca nekada ispod nogu, nikada iznad glave. Ovo je simbolika postivanja licnosti umrlog, koji je za vjernika ziv na ahiretski nacin.

                                 Ucimo po zelji, ovisno o slobodnom vremenu, kao i na mezaru svakog drugog umrlog. Mozemo ali i ne moramo klanjati 2 rekjata nafile, slicno kao kod prve posjete neke djamije ( tehijjetul~mesdjid ).

                                 Fenomen posjete turbeta su muradi, dove za ispunjenje odredjene zelje, narocito, cesto ili odredjen broj dana u turbe, provodeci vrijeme u ibadetu i dovama za doticnu zelju. Istina da nasa ulema, koja danas vise~manje gleda racionalno na stvari, gleda na to kao fanaticno ponasanje posjetioca. Raconalnost se ogleda u  prakticnom dijelu ponasanja posjetioca, pripremi za put, odredjivanje vremena, trazenju saputnika ukoliko ne ide sam, uopce ulozenom trudu. Ali zato nesporan ugodjaj dozivljavanja samog turbeta u drustvu sa covjekom koji je bio na siratil mustekimu, u drustvu Onih o kojima Uzviseni Gospodar svjetova govori u 5. i 6. ajetu sure El Fatiha. Takva posebna koncentracija jaca itekako unutarnju snagu svakog vjernika, njegov iman. Tesko da se ovo moze dozivjeti kod klanjanja namaza samostalno, a vjerujem ni u nasim djamijskim safovima od, ako bude, desetak klanjaca.

                   I ovako grubo, radikalno ojasnjenje, smatramo da je bolje od ponasanja racionalista, kritizera, koji ne poznajuci instituciju zijareta turbetima, negiraju bilo sta vezano za turbe.

                   Doskra su mnoge vjerske manifestacije finansirane novcem posjetilaca turbeta u nasim krajevima.

                    Istina je da ima i dosta legendi, poucnih hikjaja, ispredenih prica oko pojedinih kabur sahibija, sto treba pronalaziti, pa sve price o "Dobrim" niti ad hoc prihvatiti, ali ni ignorirati kao plod maste ili fanatizam.

                    Napomenimo da posjetioci obicno sa sobom donese svijece u turbe. Nekada je to bila potreba, a danas je to tradicja nasih adeta iz proslosti. Dobronamjerni turbedari poklanjaju svijece na selu kao pomoc ljudima a znam dvojicu koji su u vrijeme redukcije struje od prodatih svijeca opravili turbe.

                    Jos jedan fenomen povezan za turbe su DOVISTA. Kroz dugi niz godina narod je uobicajio da, obicno jednom godisnje, se sastaje na odredjenim mjestima, uz turbe ili mezar "DOBROG", na skupnu dovu.

                     Najpoznatija nasa dovista su Ajvatovica kod prusca, Karici kod Varesa, Divic kod Zvornika, Blagaj na Buni. To su stoljecima stare kulturne tekovine bosanskih muslimana.

                     Misljenja nekih istoricara su da su dovista ostatak bogumilske tradicije u nekim nasim krajevima. Naime i bogomili su se godisnje jednom okupljali na brijegovima. To su bili narodni skupovi kojim su prisustvovali njihovi didovi i gosti, vjerske i svjetovne starjesine. Prepostavljamo da su bogumili prelaskom na islam tu svoju tradiciju produzili kroz okupljanja na dovistima. I zaista dovista pored vjerskog programa su sinteza narodnog okupljanja, skupova, teferica pa donekle i prigodnog vasara. Mnogima je okupljanje znatno vaznije dok je odrediste sekudarno.

                    Na kraju ponovo ukazujemo na permanentan udar na ovaj vid vjerskih manifestacija, pored diktiranog urbanizma, gubljenje uopce kao rezultat iseljavanja muslimana iz pojedinih krajeva, ali i sto nam najteze pada od strane tzv racionalne uleme.

                     Posebno u vremenu nakon ~1~ svjetskog rata ova ulema atakuje na turbeta omalozavajuci na svaki nacin posjetioce istih. Navodeci tvrdnje da se mrtvi mole za neki murad ( Estagfirullah! ), da im se klanjaju, a sve legende i hikjaje ocjenjuju kao opasnost od fanatizma u vjeri i sl. To je nekada toliko forsirano kao da nije kod nas( i kod same uleme ) bio sto i jedan preci problem koji je trebalo razrijesiti. Ovo se proteze sve do danasnjeg vremena, a pocetak datira od sireg prihvacanja vehabijskih razmisljanja kod nas. Poslije 2 svjetskog rata ulema nemajuci metodicko didaktickog znanja za osmisljavanje sadrzaja vlastitog rada, ne mogavsi se u doba jednoumlja, konstruktivno nositi sa kljucnim problemima, svoj sadrzaj nalazi u kritici i kritizerstvu, svega sto je smjela, pa i u ataku turbeta,  mezara i dovista. Istina, i ovo je fenomen covjeka i vremena.

                      I dok Madjari zavidno odrzavaju djul Babino turbe u Budimpesti, kod nas se jedno za drugim ruse Saban Dedino, Momka Sehida i Djebar Dedino turbe.

                     Sto se tice tvrdnji pojedinaca da se u turbetu posjetioc, ukoliko klanja nafilu okrece prema kuburi, tvrdimo da je kabur umrlog postavljen tako u prostoriji da se moze klanjati ili ispred kubure ili sa strane kubure, tako da i ova zlonamjerna tvrdnja u potpunosti otpada kao nekakav argument.

                     Na kraju kako ljudi iz naroda shvataju i prakticno nasa turbeta, ispricacemo vam slijedecu izjavu jednog katolika.

                      Putujuci sa komsijom muslimanom i naisavsi pored turbeta musliman se zaustavi da prouci Fatihu kabur sahibiji. Nakon toga ovaj mu katolik rece: "Blago vama muslimanima, vasi sveti su tu, vasi ljudi, a nasi sveci su negdje tamo daleko gdje ih je papa odredio. 

 

05.11.2008.

PODSJETNIK O KURBANU

                                     Bismillahir rahmanir rahim

                                                UVODNA RIJEC

Nacelne, opcenitepostavke kurbanu prilicno sepoznaju, obicno se i ponove pred Kurban Bajram uz hutbe prigodne vazove. Tada se najcesce citiraju prigodni ajeti iz Kur'ani kerima i  hadisi Allahovog Poslanika ( s.a.v.s. ).Inace kurban je vadjib koji je prilicno dobro prihvacen u vjerskom zivotu naseg naroda.Interesantno je to da je ono siroko  prihvacen i kod onog naseg svijeta koji inace zanemaruje druge obaveze koje su farz ( npr. namaz ). No jedna stvar koja je prisutna je ta da zbog nedostatka PRAKTICNIH, DETALJNIH, I KONKRETNIH  upustava vlada prilicno veliko sarenilo obicaja kada su u pitanju vrijeme, mjesto i nacin klanja. dijeljenja,itd., od dozvoljenih koji nisu u suprotnosti sa vjerskim propisima, do serijatski nedozvoljenih pojava.

                                     OPECENITO  O  KURBANU

          USLOVI   KURBANA

Klanje kurbana nije farz nego je vadjib. Sljedvestveno tome, kao sto ce se iz daljnjeg i vidjeti postoje uslovi za obavlja nje ove obaveze kao i to kada  je on obaveza a kada spada obaveza za izvrsenje ovog vadjiba. Osnovni uslov je materijalna mogucnost. Ovdje treba biti veoma porezan pri odredjivanju toga da li je neko u mogucnosti ili ne. Onaj ko ne kolje kurban zbog trenutne nemogucnosti, a u toku godine je trosio novac  na luksuze  i visak standarda, ne spada u kategoriju onih koji su oslobodjeni obaveza klanja kurbana.

          Za kurban se moze zaklati : ovca, govedo, deva, koza te druge domace zivotinje prezivari.Ovca mora biti starija od sest mjeseci, a govedo od 2 godine. Jedino govedo se se racuna kao 7 brava ( ovaca ), pa se sedam ( ili manje ) osoba moze udruziti za jedno govedo kao kurbana, pri cemu se za svaku od njih uzima da je zaklala kurbana.

           Kurban mora biti cio, zdrav, da nema fizickih mana i ostecenja ili da nije vidljivo bolestan.

            Kurban se kolje u vrijeme Hadjskog ili Kurban Bajrama i to od zavrsetka Bajram namaza, prvi dan Bajrama tj. 10. Zul Hidjeta,do treceg dana Bajrama 12. Zul Hidjdjeta do ikindije namaza. Samo je ovaj kurban, za razliku od svih drugih klanja koje narod naziva kurbanom, kao kurban za sadaku, neku zelju, za neku svecanost, hadjet i slicno Ove nafile jesu kurbani ( kurban znaci zrtva ), ali pravi je samo kurban onaj koji se zakolje na kurban bajram.

             Lijepo bi bilo da onaj koji kolje kurbana bude pod abdestom. Najbolje bi bilo da je ta osoba  i vlasnik tj onaj ciji se kurban i kolje ali to nije obavezno, te samu tehniku klanja moze obaviti i drugo lice.

             KLANJE   KURBANA

Onaj koji kolje trebao bi biti pod abdestom. Kurban se vodi do mjesta klanja sa bar 3 tekbira :

           << ALLAHU EKBER, ALLAHU EKBER;

             LA ILLAHE ILLELLAHU VALLAHU EKBER;

                ALLHU EKBER VE LILLAHIL HAMD ! >>

Iz postovanja bi bilo lijepo ovnu na tome putu prebaciti preko glave peskir ili slicno umjesto poveza ociju. Ovan se potom polozi na zemlju lijevom stranom tijela okrenuvsi ga prema Kibli. Pri tome mu se veze donja zadnja noga ( tj. onakoja je na zemlji ),medju prednje dvije tako da mu gornja zadnja noga ostane slobodna. Ovaj polozaj je anatomski naj pravilniji jer trzanjem te slobodne noge, kao kompenzaciji bolu, ovan prije izbaci krv i ugine.

Pred samo klanje prouci se dova, kako se to u narodu kaze << na noz >>:          

                        E'uzu bi-llahi mine-ssejtani-niradjim !                                

                          Bismi-llahi-rrahmani-rrahim!

                                      Allahuekber !

            << Vedjdjehtu vedjhije lillezi fetaressemavati vel erda hanifen ve ma ene minel musrikin. Bismi-llahi,Allahu ekber. Allahume haza minke ve leke. Inne salati ve nusuki mehjaje ve memati li-llahi rabbi-l -alemin. La serike leh ve bi zalike umirtu ve ene evvelu-l-muslimin. Allahumme tekabbel minni...... ( ime i ocevo ime onoga kome se kolje kurban ) kema tekabbelte min Ibrahime halilike ve Muhammedin alejhi-ssalatu ve-sselam !. >>

 Iza ovoga se prouci jos jedan tekbir kao prilikom dovodjenja kurbana i ovan se prekolje jednim potezom ostrog noza izgovarajuci glasno ili poluglasno ( ne u sebi ):

                           << BISMILLAHI, ALLAHU EKBER ! >>

Posto se ovan zakolje, prouce se jos tri tekbira, ovaj put mogu i u sebi, i sure Kevser- ( inaeatajna ). Obrada ovna se ne zapocinje prije nego se uvjeri da je zivotinja umrla i prestala isticati krv. Kurban se ne smije ubiti na neki drugi nacin osim klanjem, jer kao takav ne bi bio primljen, pogotovu tehnikom <<pikovanja>> sada rasirenoj u savremenoj industriji mesa gdje se ubodima mozdine vrsi usmricivanje stoke

Umjesto spomenute dove takodjer bi se mogla prouciti sura Kevser :

                            << BISMILLAHI RRAHMANI RRAHIM

                                  INNA E'ATAJNAKE-L-KEVSER.

                                  FESSALI LI RABBIKE VENHAR.

                                  INNE SANIEKE HUVE-L-EBTER.>>

                                                                                                                  

             KURBAN    NAMAZ

          Pored ovoga postoji  i nafila namaz poznat kao Kurban namaz. Radi se o nafili ; al nasut (neobaveznoj ali dozvoljenoj i lijapoj stvari ). Vjerovatno je ovo pianje rijeseno od prijasnje uleme fetvom. Namaz se sastoji o dva rekata, i klanja se od momenta klanja dok je ovan jos ziv i dok ne ugine. Iskustvo je pokazalo da se vrijeme klanja i vrijeme umiranja kurbana upravo nekako poklapaju.

          Umjesto nijeta prouce se tri tekbira i dizanjem ruku uz Allahu Ekber pocinje prvi rekat. Kao i u svakom drugom namazu uce se Subhaneke, Euzu-Bismila, Fatiha i ajet : KUL INNE SALATI VE NUSUKI VE MAHJAJE VE MEMATI LI-LLAHI RABBI-L-ALEMIN. LA SERIKE LEHU VE BI ZALIKE UMIRTU VE ENE EVVELU-L MUSLIMIN !

          Ruknovi su kao i kod ostalih namaza a na drugom rekatu poslije Fatihe se uci sure Kevser. Nakon predaje selama se opet uce tri tekbira. Takodjer se i na obadva rekata moze uciti sure Kevser.

         Obicno zene klanjaju posebno ako je njihov  kurban. One mogu i nijet ciniti ako im je izvodjac klanja nepouzdan u dovi. 

           PODJELA   KURBANSKOG   MESA

      Podjela, tj. utrosak mesa od kurbana ponekad poprima nepotrebnu polemiku. Hadis Muhammeda ( savs ) nam lijepo porucuje da meso podijelimo na tri dijela : 1/3 siromasnim; 1/3 rodbini i priteljima ( u sta po mom misljenju spadaju i komsije ) i 1/3 zadrzimo u svojoj kuci. Sa malo truda i osmisljetnosti ovo je relativno lahko rijesiti. Kucama sa vise clanova porodice, siromasnim odrediti veci dio, a onima koji su klali kurban bez obzira sto imaju treba kao gestu poslati manje.                                                                                                                             Djeljenje je svojevrstan <<ispit >> svakoga od nas, gdje mi pokazujemo koliko u stvarnosti poznajemo situacije nasih najblizih koji nas okruzuju ,rodbine, prijatelja i komsija. A poznato nam je iz mektebskih dana da smo kao muslimani  duzni da vodimo brigu i o njima.  

        Urbanizam i potrebe I.Z. su odnijele klanje i podjelu kurbanskog mesa  u medresu a i slicne prostore i namjene, daleko od ociju onoga za koga se kolje. To je uredu sto se tice koristi i sevaba. Ali bi ipak trebalo nastojati zadrzati tradiciju klanja kurbana po avlijama i bascama, prije svega iz vaspitnih razloga. Posebno za porodice sa djecom bi bilo vema pozeljno da kolju na <<tradicionaln>> nacin, te da najmladje angazuju ovisno o dobu na sitnim poslovima oko klanja i djelenja kurbana.

         Ovdje bih jos da napomenem da se kurbanska kozica ne smije prodati, jer takav nema kurbana, te da se kasapin ili mesar koji ucestvuje ili pomaze klanju ne smije platiti kurbanskim mesom, sto ne znaci da mu se ne smije dati kurban kao i svakome drugom.

         KURBAN  ZA  UMRLOG                  

         Kurban se moze klati i za umrle osobe. Neke su hajrat sahibije u fakufnama za hajrate koje ostavljali oporucivali da im se kolje kurban iz njihovog vakufa. Tako se i u Sarajevu svake godine kolju kurbani Gazi-Husrev begu.Ovi kurbani koji se obicno pazljivo biraju znaju biti po nekoliko dana u haremu Begove djamije, gdje bi se svijet divio njihovoj ljepoti.

         Kod ovog kurbana, postupak je isti kao kod redovnog klanja s tim sto se uci <<akika>> dova.

        Ako se kurban za umrolog po oporuci umrlog iz njegovih sredstava, ilibez oporuke po odluci nasljednika a iz njegovih sredstava takav kurban se cijeli djeli ii onaj koji izvrsava oporuku odnosno odluku nasljednika ne uzima dio kurbana sebi, odnosno kuci koja umrlom kolje kurban.

       Ako pak neko kolje kurban umrlom a od svojih licnih sredstava takav kurban podlijeze podjeli 1/3: 1/3: 1/3 kao da ga je klao i za sebe.

      O klanju kurbana na hadjdju ovdje necemo govoriti. Ovo pitanje tretiraju upustva o obavljanju hadjdja.

                                   VANBAJRAMSKI   KURBAN

        AKIKA   DOVA:

       Postupak je isti kao i kod prvog opisa s tim sto se umjesto pomenute dove uci sljedeca dova:

                               Euzu bi-llahi mine-ssejtani-rradjim                   

                                      Bismillahi-rrahmani-rrahim 

 Allahumme hazihi 'akikatu (fulani-bni  fulanin) demuha bi demihi ve lahmuha bi lahmihi ve ' azmihi ve djilduha bi djildihi ve sa'ruha bi sa'rihi fidaen (li-bni fulani-bni fulanin tj. ime i ocevo ime onome kome je kurban namjenjen) mine-nnar.

Subhane Rabbike Rabbi-l- 'izeti 'amma jesifune ve selamun 'ale-l-murseline velhamdu li-LLahi Rabbi-l-'alemin,...

Ranije je receno da je kurban samo ono sto se zakolje u vrijeme Kurban Bajrama. Medjutim postoji klanje <<kurbana>> i van Bajrama. To se u narodu zove kurban mada ima karakter sadake, te cemo ih i mi ovdje nazivati kurbanima sto nadamo se nece izazvati zabunu kod citaoca. To su kurbani hadjet tj. iz potrebe,namjenski zatim kurban nezr, te neki drugi nastali kao obicaj ( temelji kuce, radjanje djeteta, teski teret i sl ).

        HADJET   KURBAN

Osnovica za hadjet kurban je preporuka Muhammeda (savs) da se prilikom nadijevanja imena djetetu sedmi dan po njegovom rodjenju zakolje kurban Hadjet kurban se kolje iskljucivo na neku tesku situaciju onoga koji se odluci na ovaj vid sadake.. To je obicno teska bolest u kuci, neopravdano uhapseni clan porodice, zelja da se neko vrati iz zarobljenistva i slicno. Kurban se kolje u ime Allaha dj.'s. i pokloni Muhammedu a.s. i nanijeti na odredjeni murad (zelju).Pri klanju se uci <<akika>> dova a kolje se kao i redovni kurban. U akika dovi pri pomeni imena pomene i nijet tj.- zelja, meso i koza se u potpunosti podijele siromasnim odnosno onima koji podpadaju pod kategoriju primalaca zekata i sadakai-fitra.

Nepotrebno je napominjati da hadjet kurban ne moze imati nijet zelje protivne Allahovim dj.s. propisima.

                                        OSTALI  VAN  BAJRAMSKI  KURBANI

Postoji i tvz. zavjetni-nezr Kurban koji se kolje naakon nekog rjesenja. Ali tu ne smije biti odustajanja. Npr. neko se zavjetuje da se cim dobije posao zaklati kurbana. Varke ne smije biti, i zavjetni kurban je vrsta akika kurbana. U slucaju opravdane nemogucnosti izvrsenja zavjeta, zavjetovani podljeze obavezi kefareta.

U van Bajramske kurbane spada i klanje kurbana umrlom, neposredno iza ili uz djenazu, neku veliku opsnost.

Takodjer su uobicajni i kurbani kod pocetka pravljenja ili useljenja u kucu, sunecenja djeteta, odlazak ili dolazak iz vojske ili rata, zavrsetak skolovanja, vojnu pbjedu ili bilo koji drugi vazni zivotni dogodjaj.

Obicajni kurbani se mogu djeliti cjeli, ali mogu da podlijezu odnosu 1/3; 1/3; 1/3, kao i <<redovni>> kurbani ili pak da se utrose na goste vec prema namjeni i imovnom stanju onog koji kolje.

Svi ovi hadjet kurbani se ne mogu racunati kao zekat, sadakai-fitra ili opsta sadaka jer su namjenski i ima odredjeni nijet za njih a oni nisu obavezni nego su nafila, dok su nam zekat i sadakai-fitr farz.

                                   MESO  ZA  SVAKODNEVNE  POTREBE

Mnogo je polemike oko pitanja sta je halal a sta nije halal meso. Obicno se kazuju istine ali kojih u uslovima u kojim citaoci ovog teksta zive realno nema. Uzmimo samo konzerve naprimjer, neke koje smo dobijali u ratu nosile su oznaku halala dok to istinski znaju samo oni koji rade u toj tvornici. Cak i u dobrim uvjetima proizvodnje halal mesa tesko je kontrolisati svijest kasapa koji rutinski obavljaju svoj posao.

Ja sam ovdje poredao u tri tacke kako bi se po meni jedan musliman trebao ponasati u danasnjim uslovima:

       a)   idealno bi bilo da se koristi meso koje je zaklano na serijatski popisan nacin ( kao klanje kurbana ) te da mi to licno koljemo ili da dobro poznajemo onoga koji kolje, a da je taj osvjedoceni musliman.

       b)  Ako to nije u stanju,onda da uzima meso u prodavnici za koju se zna da prodaju halal meso, te da kupuj mene prizvode na kojima pise da su halal.

       c)   Ako i to nemoze postici, onda da gleda da je zivotinja zaklana, da nema krvi u mesu i svakako da je dozvoljena. Ovo je situacija sa kojom se najcesce susrecemo, a odobrio je kada nema mogucnosti za a) ili b) Seltut rektor Univerziteta El-Azhar u Kairu.

Ja bih preporucio da mi kod takvog mesa i svakog drugog za koje nismo sigurni da li je zaklano na nama propisan nacin, sami prilikom rezanja ili cak otvaranja konzerve proucimo

                                BISMILLAHI  ALLAHU  EKBER.

                           

                            MESO  IZ  LOVA  I  RIBOLOVA

<< Pitaju te sta im se dozvolja. Reci: 'Dozvoljavaju vam se lijepa jela i ono sto vam ulove zivotinje koje ste lovu poducili, onako kako je Allah vas naucio. Jedite ono sto vam one uhvate i spomenite Allahovo ime pri tome, i bojte se Allaha, jer Allah, zaista, brzo svodi racune.>>     Kur'an : V ( 4 )

Lov je dozvoljen ali ne i pohvaljena stvar. Dozvoljen je ako je iz potrebe, odnosno ako je to zanimanje kao sto je stanovnicima tajgi, tundri, prerija. Takodjer je dozvoljen ako je to dopuna prihoda i ishrane siromasnom poljoprivredniku te za odbranu od zvjeri i stetocina kada one prijete i nanose stetu ljudima. Sportski lov je nepohvaljena, skoro nepozeljan za muslimana. Da ja ne bih o tome govorio evo sta nam kaze <<kitab>> rahmetli Ahmed Zarifi-babe:

 Poslusaj mene, o dijete! Nemoj da bi bio lovac.

 Cuvaj se, da te lovacke cari ne zavedu.

  Ako zelis dobar nasljednik postati,

 nemoj ni radi cega zivo stvorenje usmrtiti.

  Mozda ce od ulovljenog ostati

  njegova zenka ili mladunce,

   Ko Hakka razumije, u lov nece ici.

   U proslosti su velikani kazali:

   Lovac ce corav ili hrom ostati

Sto se tice mesa ulovljene divljaci moze se jesti meso prezivara biljojeda i pernatih zivotinja pod uslovom da su zaklane, a ne usmrcene oruzjem za lov. Usmrcena zivotinja se smatra lesom i to je meso haram. Zato se divljac ranjava sacmom a potom zakolje. Takodjer se ne moze jesti meso ako je lovacki pas nagrizao ili odsjekao dio tijela zivotinje, i to se smatra lesom.

Divljac przivar dvopapkar se moze zaklati u kurban ako je uhvacena ziva , potpuno neostecena i zdrava, te da joj ne nedostaje niti jedan dio tijela (uhvacena nekom mrezom ili sl.) te da je onaj koji je zeli za kurbana uhvatio vlastitom snagom i umjecem. Ako je prodaje nekom drugom njena cijena trebala bi biti slicna cijeni iste takve domace zivotinje.

Ribolov je u potpunosti dozvoljen. Sve vodene i morske zivotinje su dozvoljene za jelo. Riba je jedino meso koje se ne kolje a halal je. Umjesto klanja ona ima nastup ugibanja na vazduhu. Ako je riba sama uginula u vodi, ili je uginula u vodi prilikom lova u mrezi ili na udici prije nego je izvadjena na vazduh smatra se lesom i ne moze se jesti. 

                           BOLESTI  OVACA

Bolesti su veoma rijetke i pojava je novijeg datuma. Nikad se nije culo ranije za epidemiju samih ovaca a posebno oboljenja ljudi. Tako recimo Istambul po novinarskoj evidenciji zakolje oko pola miliona ovnova za bajram sigurno vecim dijelom bez veternarske kontrole, pa se nije culo za zarazu i oboljenja. Najcesce bolest su metiljavost i ovciji brlj u glavi sto nije opasno za ljude. Crni prist je veoma rijedak, to je bolest  goveda, a poznaje se po tome sto u momentu klanja krv se automatski grusa na crnu boju. Najnovije je iz uvoza dosla slinavka. Radi ciste savjesti nije lose vrsiti veterinarski prekled zive stoke i mesa.

Zanimljivo je koliko je ovca cista zivotinja da je u ranije vrijeme dok nije bilo dobre sanitetske sluzbe pratilo se odakle pije vodu konj i ovca slobodno je bilo da bez bojazni pije i vojska.

     NEKE  MANJE  POZNATE  CRTICE  I  PROPISI  O  KURBANU

Kurbanska kozica se ne moze prodati i taj novac zadrzati. Moze se pokloniti siromasnom da on proda, dati humanitarne svrhe ili zadrzati za licnu uputrebu. Ko nema materijalne mogucnosti, kao i pod dugom, nije duzan klati krban. Takodjer nije duzan ni onaj ko bi tim izdatkom znatno otezao podmirivanje kucnih potreba iza Bajrama. Za ovo je bitna licna postena procjena vlastite mogucnosti.

Ko je dao novac na zajam i nema sredstva za kurban- nije duzan zajmiti novac za kurban. Moze se duzniku traziti povrat dijela sredstava za tu namjenu.

Ko ima mogucnost da zakolje kurban, a ne kolje edepsuz je i grijesan. Takav isti je i onaj koji u dane Bajrama zaista nema mogucnosti, a u toku godine upraznjava svoju kucnu potrosnju viskom standarda i zbog toga se zatekao u nemogucnosti. Narodnim jezikom receno: <<ima za more, kafane, kola cejfove i besposlice a nema za kurbana.>>

U nekim krajevima svijet kolje uoci Bajrama. To nije kurban. Taj obicaj su uveli bogati i humani ljudi u prijaqsnja vremena, da sirotinja ujutro na Bajram ne bi iscekivala da li ce i hoce li ko donijeti kurban. Oni su tu sadaku zaklanu uoci Bajrama djelili odmah ujutro kako bi se mogao pripremit Bajramski rucak.

Sa vremenom je to izgubilo prvotnu namjeru i poprimilo cisto klasni karakter da su<<begovske>> porodice klale samo prije Bajrama, sto je u potpunosti suprotno islamu.

Kurbani nisu skupi ako se u kucnom budjetu predvidi i taj rashod, te se citave godine ostavljaju << pare na stranu >> za to. Na ovaj nacin se svo ovo vrijeme misli i zivi sa kurbanom.

Prije je bio obicaj da se prvi kurban koji se kolje u zivotu cijeli podijeli i da bude po mogucnosti crn. Takodjer je tradicija da se koze od prvog kurbana, prvog kurbana u braku, kurban za nadjevanje imena djetetu - ucine i sacuvaju za uspomenu kao serdjade ili zidni ukras.

Na kraju bih svima preporucio da se potrude, shodno sunetu Allahovog Poslanika ( savs ), da nauce da i dalje svoje kurbane sobom kolju i obradjuju. Ovo bi trebali da nauce uz nekog iskusnog poznavaoca ovih propisa i tehnike.

Molim Allaha dj.s. da nas uputi u propise dini islama i da nam pomogne da ih se ispravno pridrzavamo.

sastavio: S.S.

recezent: HAMDIJA ef. BEGIC

                                                                                                                   

27.10.2008.

PRINCIPI TOLERANCIJE U ISLAMU

       Nema sumnje da tolerantan odnos ljudi,u privatnom i javnom zivotu ,prestavlja velicanstvenu i korisnu stvar. Istina ja da tolerancija u zivotu nalazi na mnogo prepreka  i ugrozena je uskogrudnostima i prevrtjivosti.Nije je lako provoditi kao sto to zamisljaju moralisti i drustveni idealista , jer tolerancija  u svom punom znacaji sveobuhvatoj praksi ne ide u koraku i istosmjerom s ljudskim prothjeva posebno ako su oni pocetnicki  i neusmjerni odgojem i neobuhvacenim vaspitanjem cvrscim etickim normama.

       Da bi toleratnost postala strestvom kojim ljudi lako i glatko saobracaju nuzan je prethodni  odgoj i rano uvjerovanje licnosti,te suptilna duhovna i moralna priprema i  prihvatanje niza principa i osnova , s kojim bi covjek prolazio u razlicitim poslovima i pridrzavao ih se u svim svojim odnosima.

        U ovom slucaju trpetljivost postaje neodvojivim dijelom svakidasnjeg ljudskog zivota : psihicki emocionalno i idejno. S obzirom na vaznost tolerancije i plemenitih posljedica koje iz nje proisticu kao i opasnosti nemilih posljedica koje nastaju iz netrpeljivosti i fanatizma, pojedinacnog ili drustvenog, islam posvecuje jako mnogo paznje toleranciji.

        Nauka islama tekstualno postavlja teoretske osnove na kojima ce pocivati i s kojih ce polaziti ljudska tolerancija. Isto tako islam odredjuje niz prakticnih mjera za svakodnevno zivljenje u toleranciji.

         Smatramo korisnim ukazati na nacin i metod kojim islam rjesava pitanje snosljivosti i upoznati se sa teoretskim osnovama koje iznosi, kao i prakticnim mjerama koje predlaze, kako bi tolerancija zagospodarila medju ljudima samostalno i nenametljivo.

         Sest je teoretskih nacela, prema odrednicama islamskog ucenja, od kojih polazi tolerancija.

        Prvi princip : je upoznavanje covjeka o jedinstvenosti ljudske vrste da razlika medju ljudima u boji i jeziku nema nikakva udjela u uzdizanju ili podcjenjivanju bilo kog covjeka, niti ucestvuju u progresu ili zaostalosti kog naroda. Ova razlika nije dokaz razlicosti u ljudskoj prirodi, nego je to samo vid Allahove moci i Njegove velicine, sto se jasno da i vidjeti iz ajeta : ---- " ... i jedan od dokaza Njegovih je stvaranje nebesa i Zemlje i raznovrsnost jezika vasih i boja vasih, to su, pouke za one koji znaju " er Rum, 22 " ).

        Usvajanje ovog prvog principa vodi ka ---- odbacivanju bilo kakvog rasnog i jezickog razlikovanja medju ljudima.

        Drugi princip : jeste upucivanje, da je razlika kod ljudi u vjerovanju i ubjedjenju, prirodna stvar u zivotu covjeka i nema svrhe izbjegavati je.

         Allahova odredba i moc su htjeli da stvori covjeka slobodnim i da svoje uvjerenje sam bira, za razliku od drugih bica. O ovom pitanju Kur'an jasno govori, smatrajuci ga svrsenim cinom. '' Da Gospodar tvoj hoce, na Zemlji bi doista bili svi vjernici Pa zasto onda ti da nagonis ljude da budu vjernici.'' Junus, 99.  

         Slicno stoji i u ajetu:

          '' A da je Gospodar tvoj htio, sve bi ljude sljedbenicima jedne vjere ucinio. Medjutim, oni ce se uvijek u vjeerovanju razilati, osim onih kojima se Gospodar tvoj smiluje...'', Hud, 118---119.

           Saglasavanje sa ovim, drugim principom vodi covjeka ( vjernika ) ka uvjerenju o nemogucnosti okupljanja citavog svijeta oko jednog uvjerenja i objedinjenja u jednoj vjeri.

         Treci princip : ima za cilj objasniti covjeku da je svaki pokusaj, s njegove strane, da iskorjeni vjerske razlike, svojim licnim sredstvima, propao pokusaj. Svaki ovakav trud i vrijeme, na ovom putu, unaprijed su izgubljeni.

           Allahova volja i moc su htjeli da nastave egzistirati razilazenja u misljenjima i vjerovanjima do kraja opstanka ovoga svijeta, potvrdjujuci ranije receno u ajetu''... Medjutim, oni ce se uvijek u vjerovanju razilaziti ''. Hud, 118. 

           Sam Stvoritelj svega uzeo je na Sebe obavezu da razrijesi nesuglasja ljudi onog momenta kada stupe pred Njega na '' Dan rjesenja '' i '' Dan polaganja racuna '', o cemu Kur'an kazuje : ... i Gospodar tvoj ce na Sudnjem danu njima presuditi u onome oko cega su se razilazili : '' en - Nahl, 124.

          Prihvatanje treceg principa uvjerava nas u bespredmetnost ulaska u vjerske konflikte, jer su beskorisni.

 

       *** Prevodi kur'anskih ajeta su prema : Kur'an s prevodom, od B. Korkuta. Starjesinstvo I Z za BiH .., Sarajevo , 1984.

                                 

             Cetvrti princip : je saopcavanje covjeku da vjerovanje i pripadnost bilo kojoj vjeri, odnosno ideji, nije stvarno i zdravo ubjedjenje ako ono ne proistice iz potpunog zadovoljstva u kome nema mjesta bilo kakvom pritisku ili prisili.

             U slucaju da neko bude prisiljen na prividno usvajanje nekog vjerovanja, a potom se zeli vratiti svojoj,ranijoj vjeri, po islamskom ucenju to mu se dozvoljava, bez zamjerke i posljedica.

            Da bi se ovaj princip ucvrstio i osnazio objavljeni su ajeti : " U vjeri nema prisiljavanja, pravi put se jasno razlikuje od zablude ". el- Bekare, 256.

          " Da Gospodar tvoj hoce na Zemlji bi doista bili svi vjernici. Pa zasto onda ti da nagonis ljude da budu vjernici. " Junus, 99.

          " Ti doista, ne mozes uputiti na pravi put onoga koga ti zelis da uputis,--- Allah ukazuje na pravi put onome kome On hoce. " el- Kasas, 56.

          Usvajanje ovog, cetvrtog principa vodi ukidanju prisiljavanja drugih da udju u vjeru ili ubjedjenje izvan svoga, i priprema put postivanju volje drugih, te prihvatanje koegzistencije s njima onakvim kakvi jesu.

           Peti princip : je upoznavanje covjeka s cinjenicom da ljudi pored razlika u vjerovanjima, jezicima i boji, te brojnosti plemena i naroda kojim pripadaju, po svojoj prirodi,cine jednu vrstu i vuku jedno porijeklo. Po prirodi teze ostvarenju jednog cilja.

          Jedinstvo porijekla i zajednicka priroda, trebaju biti najveci faktor medjuljudskog upoznavanja i ispomoci i najvazniji cinilac u ujedinjenju napora svih ljudi u nosenju tereta visih zahtjeva dobrobiti covjecanstva kojemu ono, u cjelini, stremi.

         Ocevidno je da ovaj zajednicki rad nije u sukobu sa ostavljanjem slobode svakom narodu da vjeruje ono sto zeli. Taj rad je, ujedno, i najjaci faktor priblizavanja i razumjevanja razliciti naroda.

          U tom smislu Kura'an skrece paznju covjecanstvu, na ovaj princip, pa kaze : 

          " O ljudi, Mi vas od jednog covjeka i jedne zene stvaramo i narode i plemena vas dijelimo da bi ste se upoznali. Najugledniji kod Allaha je onaj koji Ga se najvise boji, Allah uistinu sve zna i nije Mu skriveno nista " . el - Hudzurat, 13.

            Prihvatanje ovog petog principa, usmjerava covjeka da prije svega akceptira ono sto ga sjedinjuje s bratom, drugim covjekom, umjesto da se povlaci u sebe i izbjegava druge, uz dokaz razlika koje postoje izmedju njega i njih, i tako odbije madjusobno ispomaganje.

          Sesti je princip : je upucivanje covjeka na to da je nemoguce obezbjediti parmanentan i aktivan uspjeh plodonosne saradnje ljudi u ostvarivanju visokih ciljeva covjecanstva, osim u atmosferi sigurnosti, mira i uzajamnog povjerenja. LJudi ne mogu dozivjeti svoj puni procvat osim ako njihovi odnosi budu u znaku ljubavi, otvorenosti i uvazavanja. O uzajamnom miru govori ajet :

          " Ako oni budu skloni miru budi i ti sklon ipouzdaj se u Allaha, jer On, uistinu,sve cuje i sve zna ". el- Anfal, 61.

          O drugom dijelu ovog principa, a to je uvazavanje i medjusobna saradnja, Kur'an veli : Allah vam ne zabranjuje da cinite dobro i da budete pravedni prema onima koji zbog vjere ne ratuju protiv vas i koji vas iz zavicaja ne izgone-- Allah zaista voli one koji su pravicni." el- Muntehine, 8.

        Primjetno je da se ovaj ajet nije zadovoljio samo sa " pravednoscu ", koja je pravo svih, nego joj pridodaje jos i dobrocinstvo i postovanje koji osnazuju pravicnost.

       Sazivljavanje sa ovim sestim principom vodi pripremi zdrave klime koja bodri na saradnju sa ostalima, u atmosferi uzajamnog povjerenja, sigurnosti i harmonije, a sve u cilju opcem dobru.

       Ovo su osnovna nacela cije kalemljenje i prihvatanje u narodu cini ljude potpuno spremnim u prakticiranju snosljivosti u svim sverama zivota, bez vecih teskoca obaveza, kontinuirano i bez prekida, s obzirom na cinjenicu da je tolerancija vjerska duznost i moralna obaveza muslimana bez koje nema zdravog imana i vjere.

        Sto se tice prakticnih mjera, koje islam odredjuje radi sirenja trpeljivosti medju ljudima, u najsirijim razmjerama i pruzanja dubljih korjena njihovim dusama, te davanju svakidasnjem zivotu pecata velikodusnosti, ove mjere su mnogobrojne raznovrsne. Medju njima se isticu i slijedece:

        1. Dozvoljava se muslimanima da:

        __ stanuju u susjedstvu drugih ( nemuslimana )

        __ sjede s njima na skupovima,

        __ da se goste na gozbama,

        __ posjecuju jedni druge kad su zdravi ili bolesni,

        __ da uzimaju ucesca pri veseljima i tuzi ili sucuti, u nevolji jedni drugih i drugim slicnim bratskim manifestacijama.

        U vezi ugoscavanja jedni drugih Kur'an veli :

       " Od sada vam se dozvoljava sva lijepa jela onih kojima je data Knjiga ** i vasa jela su njima dozvoljena. " el- Maide, 5.

         Ostale situacije uzajamnog prisnog zivota muslimana i drugih potvrdili su praksa Muhammeda, a, s. i postupci narednih generacija muslimana.

          ** Pod ovim se ne misle jela koja su muslimanu seriatom zabranjena__ haram, kao svinjsko meso i mast, te alkohol ( prim pisca ). 

        2. dozvoljeno je muslimanu da stupaju u rodbinske veze s drugima. U ovom slucaju muz ~~ musliman i zena ~~ nemuslimanka, KITABIJA, duzni su postivati vjeru jedni drugih, sto znaci da im vjera nije prepreka u dobrim odnosima. Ne treba se onda cuditi da nalazimo slucajeva gdje je majka ostala nemuslimanka, a djeca muslimani.

        U ovom braku muslimana i nemuslimanke, baziranom na toleranciji i ne pristrasnosti, govoreci drugi dio ajeta sure el- Maide " ... i cestite vjernice su vam dozvoljene, i cestite kceri onih kojima je data Knjiga prije vas, kad im vjecne darove dadete s namjerom da se njima ozenite, a ne da ih za prileznice uzimate.. "  

         3. Muslimanima je dozvoljeno da posebnom oporukom ostave imetak u nasljedstvo svojim,nemuslimanskim rodjacima, muz supruzi ili djeca majci. Na jednu od ovih situacija se odnose i ove kur'anske rijeci : " Kada neko od vas bude na samrti, ako ostavlja imetak, propisuje vam se kao obaveza za one koji se Allaha boje, da pravedno ucini oporuku roditeljima i bliznjima.. " el- Bekare, 180. 

          4. Dozvoljava se muslimanima da dio svog prikupljenog zekata trose i na nemuslimansku sirotinju. Isto tako im se dozvoljava da " ... one cija srca treba pridobiti " ukljuce u troskove zekata. To su oni koji suosjecaju s muslimanima ili brane legitimna prava muslimana. U vezi ovoga u Kur'anu stoji :

         " Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onim koji ga sakupljaju, i onima cija srca treba pridobiti.. " et - Tevba, 60.

          5. Muslimanima se dozvoljava trgovina sa drugima, svim onim sto je za muslimane dozvoljeno. U ovom nema razlike u unutrasnjoj i spoljnoj trgovini.

           Trgovacke veze islamskog sa neislamskim svijetom postojale su tokom citavog srednjeg vijeka. Njima su se podjednako koristili, u muslimanskim zemljama i oko njih, kako muslimani tako krscani i Jevreji.

         Razlika u vjeri nije imala negativnih posljedica na ove odnose, jer su oni bili bazirani na medjusobnoj koristi za sve i zadobro svih. Kur'an o ovim blagodatima veli :

           " Svima njima, i jednim i drugim, dajemo darove Gospodara tvoga a darovi Gospodara tvoga nisu nikome zabranjeni. " el - Isra' , 20.

           Islam je i dalje otisao od toga i dozvolio nemuslimanima u islamskim zemljama ~~ da medjusobno trguju i onim sto je muslimanima zabranjeno ~~ haram, a drugim dozvoljeno.

           6. Medju mjere prakticne snosljivosti spada i zahtjev da se muslimani sa nemuslimanima lijepo ophode rijecju, i djelom, te ispunjenjem datih obecanja i sacinjenih ugovora. Od muslimana se zahtjeva da i druge izjednace sa sobom u pravima i obavezama. Pravo za muslimana jednako je i zanemuslimana, a tako i duznosti. Svaki pristup i neprijateljstvo~~ u islamskoj zemlji ~~ su zabranjeni kao za muslimana tako i za druge. Prestupnik se kaznjava makar bio i musliman. Bazu za ovakav postupak kod cijenjenja prava, drzanja do pravednosti sa drugima i lijepog postupka s njim, muslimani imaju u seriatskoj maksimi " Nase je njihovo, a njihovo je nase. "

           Ovo je samo zbir prakticnih mjera putem kojih islam nastoji primjeniti princip tolerancije u mnogim zivotnnim prostorima. Svaka od ovih mjera, kao svakodnevno iskustvo, treba ostviti pohvalnog traga na jedinku i drustvo. One su kontinuirani napor i borba protiv pristrasnosti i mrznje.

           Ove prakticne mjere islama predstavljaju svakodnevni i permanentni samo odgoj i vaspitanje i teze podizanju covjeka na nivo " lijepo vaspitne iplemenite licnosti ", koja uistinu vjeruje u tolerantnost i sklad, te zeli siriti harmoniju i ljubav medju svima.

            Prikljucenjem ovih praktcnih mjera teoretskim postavkama koje proklamuju, od najstarijih vremena, medju pojedincima i zajednicama. Islam je, u ovom domenu, dao ljudskom drustvu cjelishodan i uravnotezen smjer, kojim mogu krenuti istrazivaci i mislioci i od njega preuzeti ono sto smatraju vrijednim, a i dodati mu ono sto misle da ga moze upotpuniti i prosiriti.

                                             

                                                                            sejjid sejh suad

25.10.2008.

Islamska uljudnost

                                         

Dobar i cestit musliman moze se lako prepoznati. Kraj toga sto pravilno vjeruje (imanski sarti) i sto redovno i u potpunosti izvrsava islamske duznosti (islamski sarti) , on je jos i uljedan i odgojen. Njegov odgoj i uljednost dolazi osobito do izrazaja u njegovom posebnickom i porodicno zivotu, te u njegovom odnosu sa ostalim ljudima, u drustvu i zajednici

                                                       1.

 Zivot  se svakog naroda i zajdnice temelji na porodici, jer je ona kolijevka i izvora ljudskog roda i drustva, kao sto se i sudbina naroda pa i drzava najvecim dijelom pripravlja u njoj. Otuda svaka vjera i svaki pokret ima svoje ucenje o porodici i njenoj vaznosti i ulozi koju ona ima izvrsiti.

I islam kao vjera koja je obavljena i poslana svim ljudima, i koja ima ostati nepromjenjena do Sudnjeg dana, polaze veliku vaznost za porodicu. Posve se sigurno moze reci, da ni jedna vjera, kao nikakav pokretna svijetu, nije porodicu vise uzdigao i odredio joj je i namjenio casniju ulogu i zadacu od islama.

Porodica po islamskom ucenju nije samo veza muza i zene za udovoljavanje spolnih prohtijeva. Ona je kraj najvaznijeg njenog zadaka, radjanja potomstva, ujedno i zajednica za medjudobno cudoredno usavrsavanje i potpomaganje.

Zenidba je vjerom prepurucena svakom muslimanu (muslimanki), ako se pri njemu nalaze svi za to potrebni uvjeti:                                                                                                                                        

<< Zenite se i umnozavajte se; radjaj te se....>>, rekao je Alejhisselam. A ti uvjeti su: moci udovoljavati svim potrebama, koje proilaze iz same zenidbe. Ako se coverjek boji da pociniti blud (ziznaluk), onda je zenidba stroga vjerska duznost.

Pokraj najvaznije duznosti koja postice iz braka, radjana djece i njihova odgoja,muz i zena imaju jos duznosti,koje same po sebi nimalo ne zaostaju za onom prvom.Muz je duzan izdrzavati zenu,pribavljati joj i drugo,sto je potrebno za pristojan i skladan zivot.Lijepo i blago postupati sa zenom je takodjer islamska duznost.U zeni covjek mora gledati svoju pomocnicu i zivotnog druga,a ne roba.Ali se ni u tome ne smije ici tako daleko,da joj bude sve dozvoljeno,i da ona moze raditi sta hoce i kako hoce mimo svog muza.On mora biti i ostati gospodar i starijesina porodice,jer tek ako on to bude,u porodici ce vladati slaganje i mir.>>Ljudi su starijesine nad zenama,jer ih je Bog odlikovao na njima (prema zenama),jer ljudi trose svoj imetak i izdrzavaju porodicu<<(Kur`an).

Zena je duzna postovati svoga muza i priznavati ga starjesinom porodice.Obavezna je takodjer cuvati imetak suprugov,koji joj je kao domacici povjeren.Bez njegova znanja i dozvole ne treba nista davati ni udaljavati iz kuce.Posebno pak duznost joj je paziti ,da u kuci i poridici ne dolazi do svadja i preprirki.>>Valjane zene su pokorne.One cuvaju sebe kao i sve muzevo za njegove odsutnosti<<(Kur'an ). Uredan brak je osim toga i brana protiv mogucih zala kao sto su razvrat, blud i dr.

   Svakako najvaznija duznost bracnih bracnih drugova jeste radjanje i odgajanje djece.Uzviseni islam naredjuje svojim sljedbenicima,da udovoljavaju Bozijoj naredbi, da po stupanju u brak radjaju djecu i da ne izbjegavaju toj duznosti,koja je sama po sebi uzvisena i blagoslovljena. Izbjegavanje ove duznosti iz bilo kojeg razloga  je veoma prezreno, jer se time izravno krse Bozije zapovjedi, i nastoji se izbjeci ono sto je naravno i prirodno.>>I crkinja koja radja, bolja je od nerodkinje ljepotice.( Hadis ).

    Radjanjem djece namece se roditeljima jos jedna duznost,koja je sama po sebi veoma vazna.To je odgoj djece.Po djeci se poznaju i prosudjuju njihovi roditelji. Odgojena djeca su dika i ponos roditeljima.Na njima ser ogleda porodicni i kucni zivot.Vjera i cudoredje roditelja se takodjer odrazava  na djeci.Djeca su dakle slika svojih roditelja, njihova zivota i navika.Imajuci sve ovo u vidu , roditelji su obavezni odgajati svoju djecu.To im i njihova vjera nalaze, i od njih zavisi, hoce li im djeca biti dobri i odgojeni muslimani, jednom rijeci hoce li biti ljudi.

  Uz tjelesni odgoj i njegu djeteta roditelji su duzni posvecivati jednaku paznju i dusevnom odgoju njihovom.Vocka se savija dok je mlada, pa tako i dijete.Dok je mlado treba ga upucivati, jer ono tada najlakse pamti i prima. Posebno opet ono stalno prati sta drugi radi, u prvom redu roditelj, pa i ono to ponavlja. Dakle roditelji moraju biti uzor svojoj djeci. Oni su osim toga i odgovorni pred Bogom za svoju djecu >>Svaki od vas je pastir i cuvar, i svaki ce od vas biti odgovoran za svoje stado. Vodja je pastir i bice odgovoran za svoje stado. Zena je pastirica u kuci svoga muza i bice odgovorna za svoje stado<<( hadis )

    U prvom redu roditelji su duzni poucavati djecu da govore istinu, da budu iskreni, da ne lazu , ne kradu, ne otimaju. Zatim da paze na cistocu i urednost,  da se cuvaju psovke i ruznih rijeci; da ih priviknu na pristojno sjedanje i ponasanje, osobito pred starijim, na red u jelu, hodu itd.Za sve ove slucajeve kao i za izvrsavanje vjerskih duznosti, najbolje ce posluziti djeci primjer roditelja, jer kakvi su oni i djeca ce im biti takva.  

    I kad dijete malo odraste i podje u mekteb i skolu, ne prestaje roditeljsko staranje, nego sa jos povecaje.Nadzor nad  djecijim kretanjem, napredovanjem u nauci, nadzor s kim se dijete druzi, u kakvom se drustvu krece, sto cita i sl., sve su duznosti, na koje je roditelj obavezan. >> Odgoji svoje dijete, jer ces biti pitan, kako si ga odgojio i sta si ga naucio<<,  veli hazreti Omer.

    Obaveze i duznosti djece prema roditeljima su takodjer velike. Covjek po prirodi voli  svoje dobrocinitelje i pomagace, te nastoji da im u im u svakoj prilici pomogne i da im sta na zao ne ucini.Buduci su roditelji djeci najveci dobrocinitelji, --- oni su uzrok da su uopste dosli na ovaj svijet,--- to je i duznost djeci prema njima odnositi se na najbolji nacin.

    Poslusnost djece prema roditeljima je stup  osnov dobrih i cudorednih odnosa u porodici, a po tom i drustvu. Ta poslusnost i pokornost mora biti i u govoru i u djelima. Neudovoljavanje njihovim zeljama i grubo ponasanje prema njima, islam broji u najvece grijehe. >>Nemoj im ( roditeljima ) reci ni >> uf << kao ni surovo ih odbijati << ( Kur'an ). Narocito je dijete duzno pokoravati se materi, jer je ona najvise prepatila i namucila se, dok je dijete odhranila i odgojila. To Alehjisselam lijepo istice rijecima:>> Raj je pod majcinim nogama <<.

    Takodjer odbacivanje roditelja i njihovo zanemarivanje spada medju valike grijehe.Osoba koja to cini prezrena je i kod Boga i kod ljudi. Dobar i cestit musliman nece nikad uciniti. jer se on pridrzaje kur'anskog propisa: .>> I prema roditeljima postupajte lijepo i cinite im dobro <<. Poslusnost i dobrocinstvo roditeljima je takodjer zalog i jamcenje da ce i njegova djeca biti njemu poslusna i da ga nece odbaciti i zanemariti. >> Budite dobri prema svojim roditeljima, pa ce i vasa djeca prema vama << (hadis ).

     Uredan, skladan i cudoredan porodicni zivot muslimana pokazuje, da ih je islam oplemenio i odgojio. A takvi ce i biti, ako odnos izmedju roditelja i djece bude u pravom smislu islamski.

                                                               2.

       Svemogu,ci Bog stvorio je ljude da se medjusobno razlikuju. Jedni su fizicki ( tjelesno ) jaci od drugih; drugi se opet razlikuju umno ( dusevno ) od ostalih. Neki su bogati, drugi siromasni. Jedni se bave obradom zemlje, drugi raznim zanatima i trgovinom, treci su opet nesposobni za svaki rad itd.

   Radi toga su ljudi upuceni jedni na druge potrebni su  pomoci i uputi drugog. I uzviseni islam, koji vodi racuna o svim potrebama ljudi,stavio je medju svoje stroge i obavezne duznosti medjusobno pomaganje muslimana. Muhamed a.s. upucujuci svoje drustvo u vjerske duznosti,potanko ih je uputio kako i u cemu  se sastoji to medjusobno pomaganje.

     Pomaganje je uglavnom dvostruko: tvarno i duhovno. O tvarnom pomaganju ( zekat, razne sadake i dr. ) vec je prije bilo govora. Moralno, dusevno pomaganje je raznoliko, od lijepe rijeci, pa do uklanjanja s puta onoga, sto ce drugome zasmetati ili ga uznemiriti. U jednom se hadisu veli: >> Duznosti muslimana su: kad ga sretnes nazovi mu selam, kad te pozove odazovi mu se, kad od tebe zatrazi savjeta posavjetuj ga kad se razboli obidji ga, a kad umre, onda mu djenazu isprati <<.

     Selam kod muslimana ima osobito znacenje, jer nazivajuci selam covjek zeli svome bratu srecu spas, mir i udobnost. Pomocu njega muslimani se medjusobno upoznaju  i jedan drugom priblizuju. Radi toga muslimani ne smiju svog selama nikada zabacivati niti ga stidjeti; nego su naprotiv duzni uvijek ga siriti i ponositi se njime.

       Odazivati se necijem pozivu je moralna duznost ljudi, a muslimanu  uz to i vjerska. Tim se pokazuje da covjek nije ohol, i da cijeni drugoga. Narocito odazvati se pozivu siromasnijeg i manje uglednog od sebe je pohvaljeno svojstvo, jer se time daje vidna dokaza brastvu i jednakosti muslimana.

      Pouciti , nasvjetovati i uputiti drugoga na nesto sto je dobro i krisno, a sto on ne zna, je odlika pravih muslimana. Ukloniti nesto s puta sto ce drugome zasmetati takodjer je od dobrih djela. >> Ukloniti s puta sto prolaznicima smeta  je milostinja << ( hadis ).   Ako nicim drugim ne mozes pomoci drugoga, mozes lijepom rijeci, jer je i >> Lijepa rijec je milostinja <<. Ali nije samo duznost upucivati i savjetovati nekog u onom sto on ne zna. Isto tako treba odvracati od svake nevaljastine i zablude, jer nije odgovoran samo onaj koji i  to ne sprjecava, a zna da to ne valja.

     Poslije roditelja musliman je duzan pomagati u prvom redu svoje bliznje, rodbinu, zatim komsije, susjede, a onda i druge muslimane. Posjecivati rodbinu, pomagati je, duznost je svakog pravog vjernika. Docim, zanemarivati je i odricati je se, po rijecima Muhameda a.s. je Bogu veoma mrsko svojstvo. Posebno pak mora se biti sa susjedima u lijepim odnosima i biti im na pomoci u svakoj prilici, jer >> komsijski je hak veoma tezak <<.

     Osim toga musliman ima svoje duznosti prema svojoj  vjerskoj zajednici, prema svojoj domovini i prema svojoj drzavi, pa i tim svim duznostima on treba udovoljiti. O opcim poslovima i potrebama i svoje vjerske zajednice mora se brinuti kao i o svojim licnim. >> Ko se ne brine o nasim opstim potrebama i stvarima, taj i ne spada medju nas << --- rekao je Boziji  Poslanik a.s. Ljubav prema domovini je obiljezje svakog cestitog muslimana; stoga je treba uvijek cuvati i braniti njene opste poslove. Prema drzavi, u kojoj muslimani uzivaju sva prava i imaju punu slobodu, ravnopravnost i zastitu, svaki musliman je duzan biti zahvalan i vjeran. Na taj ce nacin muslimani zasluziti da im budu trajne spomenute Bozije blagodati.

      Musliman ce svoje vjerske duznosti kao i obaveze prema poridici zajednici moci u potpunosti ispuniti jedino radom i nastojanjem, da u imucstvenom pogledu ne bude na teret drugim ljudima. Dakle, on je duzan raditi. To od nas zahtijeva i uzviseni islam. >> Najbolja je zarada, koju ste zaradili vlastitim rukama i trudom <<( hadis ). Musliman se ne stidi nikakva posla, samo ako je on dozvoljen i castan. Radom covjek lijeci mnoge mane: ljencarenje, prosjacenje, besposlicarenje i. t. d.

      Samo i u  radu moraju postojati granice. Ne smije se ici tako daleko, pa da se posegne i za nedozvoljenim, nepostenim. Ne smije se radom zaboravaviti ni na ostale duznosti i obaveze. Islam trazi od nas u svemu umjerenost pa i u radu.

     Cestit i odgojen musliman cuva se nevaljalih svojstava i navika: skrtosti, ogovaranja, prenosenja tudjih rijeci, lazi, potvore, ne raduju se tudjoj nesreci, ne svsdja se, ne vrijedja, ne izaziva i. t. d. Pa i odnos prema nemuslimanima mu je islamski. On ga postuje i ne izaziva ga. Ne nanosi mu stete, niti ga ometa u vrsenju njegovih vjerskih obreda. To sve kad je i ovaj prema muslimanu pristojan i tolerantan.

      Jednom rijeci: >> Pravi musliman je onaj od cijeg su jezika i ruke mirni i sigurni drugi ljudi <<

                                                                                         

                                                                                      sejjidsejhsuad

                                            

17.10.2008.

Hutba hazreti Alije

 Za ovu hutbu sam pripremio govor hazreti Alije, r.a., koje je prije 1400 godina izgovorio jezgrovite rijeci, iz kojih je uvijek mozemo crpiti pouku .

 

Nakon zahvale Allahu i salavat ba Muhammedu, s.a.v.s. hazreti Alija je rekao: ˝ Uzvišeni Allah je objavio Kur´an, koji upučije Istini. U njemu je objasnjeno svako dobro i zlo. Prihvatite se dobra, a klonite se zla. Kod Allaha veću čast ima musliman od bilo kojih islamske svetinje. A u islamu se posebna pažnja daje iskrenosti i jedinstvu vjernika, a istinski vjernik je onaj čijeg jezika i ruke su zaštičeni svi ljudi. Budite Allahu iskreni pokorni i ne budite neposlušni. Ako dobro sretnete, prihavtite ga, a od lošeg se udaljite.

Ne zaboravite da ste bili manjina, nemoćni na Zemlji, pa vas je Allah uzdigao (islamom) i moć dao.

O, Allahovi robovi, ne dozvolite da vas ljepota ovog svijeta zavedu, jer je ovaj svijet kuća belaja, a poznat po svojoj prolaznosti i opasan varkama svojim. Onaj ko pusti suzu radi Allaha, Džehennemu će Allah zabraniti njegovo tijelo. O, ljudi, ne budite kao oni koji žele vjećni svijet bez dijela i oni koji  odgadjaju tevbu živeći u pustim nadama i željama.

Ne budite kao oni koji kad govore o svom svijetu izgledaju kao pobožnjaci, a svojom praksom su pohlepni umišljenici. Kad im se dijeli, zasititi se ne mogu, a kad im se uskračuje, nezadovoljni su. Naredjuju dobro, a sami ga ne provode. Zabranjuju drugima, a sami se toga klone.

Vole dobre ljude bez želje, da se na njih ugledaju. Mrze silinike i griješnike, a oni su takvi. Kad dođu do imetka, nered šire; pri bolesti su tužni, a nakon ozdravljenja nezahvalno. Ako ih iskušenje snađe, strpljivosti nemaju. Ponašaju se kao da prijetnja smrti nije njima upućena.

O, vi koji ste zaronili u tmine izmedju kojih je zastor te ne izvlačite pouke, istinu vam govorim. Spasit će se onaj ko upozna sebe. A ko je u brigama i upropašten, upropastio se svojim rukama.

Uzvišeni Allah veli : ' O,vi koji vjerujete , čuvajte sebe i svoju porodicu od vatre '.

O,ljudi,znajte da su oni prije vas uništeni zbog činjenja vellikih grijeha .Odvraćajte od zla kako vas nebi snašlo ono što se dogogdilo onima prije vas.

Djeca i imetak su plodovi ovog svjeta,a iskrenot i dobra djela su plodovi vječnog svijeta.

Mnogo je onih kojima Allah dariva blagota svoju do roka određenog, iako oni griješe prema Njemu.Mnogo je onih koji sezavaraju zato što Allah prikriva njihova loša djela.

I onih koji su zavedeni govorom  lijepim o njima.

O, čovječe,šta te hrabri u grijehu tvom,šta te zavara u pogledu Gospodara tvoga.

Šta uzrukuje da se zadovoljavaš uništenjem sebe? Zar nema ljeka tvojoj bolesti,kao što ga ima drugima?

Kad vidiš nekoga izloženog vrelini,pokrivaš ga sjenom,kad vidiš nekoga pogođen tugom koja nanaosi bol njegovom tijelu,plačeš iz dažaljenja prma njemu.

A šta te,onda,učini ravnodušnim nad tvojom bolešću ? Šta te učini neosjetljivim u tvojim patnjama ?I šta te tješi od pakanjanad dušom tvojom , iako ti je onana najgocijenija

Budi pokoran Allahu i voli sjećanje na Njega.Predoči sebi da bježiš od Njega dok ti se On primiče, On te zove Svom oprostu i svojom dobrodom skriva tvoje pogreške.

Opskrbi se za  svoje putovanje i motri svjetlo svog izbavljanja i pripremi brze jahalice ˝˝.

Molim Allaha da nam u tome pomogne Allah . Amin !

 

                                                                                              Sejjidi Šejh Suad

08.10.2008.

Ilmihal za svakog muslimana i muslimanku

                                    

   Islamsko vjerovanje                                        

1. Vjerujem u Boga.

2. Vjerujem u Božije meleke.

3. Vjerujem u Božije knjige.

4. Vjerujem u Božije poslanike.

5. Vjerujem u sudnji dan .

6. Vjerujem u Božiju odredbu dobra i zla.

                                                   Kelimei - šehadet.

Svih spomenutih šest glavnih točaka islamskog vjerovanja dadu se svesti u glavnom na dvije točke :

1.  vjerovanje da postoji Bog i da osim  Allaha drugog boga nema

2. vjerovanje u poslanstvo Muhammeda alejhisselama. Vjerovanje u poslanstvo Muhammeda alejhisseleama zahtjeva vjerovanje svih gornjih točaka islamskog vjerovanja , jer je on kao Božiji poslanik sve te točke naučavao i sve su one  u Kur ' anu sadržane .

 Prema tome cijelo islamskog vjerovanja je sažeto u kelimei - šehadetu , koji glasi : >> Ešhedu en la ilahe illel lah , ve ešhedu enne Muhameden abduhu ve resuluhu = >> Svjedočim i javno očitujem da nema drugog  boga osim Alaha ; i svjedočim i javno očitujem , da je Muhamed Božiji rob i Božiji poslanik <<.

Iz same ove izreke vidi se da nije samo dužnost  vjerovati, nego  se vreovanje mora javno ispovjedati. Svaki se musliman javno priznaje muslimanom i sa svojom vjerom se uvjek ponosi. U slučaju opasnosti po životu dozvoljava se muslimanu da svoje vjerovanje zatanji. To mu se dozvoljava da učini , ali kada bi u takvim slučajevima otvoreno izjavio svoju vjeru  , makar uz cijenu svog života , on tada nije griješnikom , nego je dapeče onako kako je bolje i jače.

Ovako islamsko vjerovanje kakvo smo mi izložili je vjerovanje pravih muslimana  od vremena.Alejhisselamova pa sve do danas.To su vjerovanje najslijeđivala koljena od svojih predaka ; to je vjerovanje sadržano u Kur'anu i Alejhisselamovu sunetu. To su vjerovanje obrazlagali veliki islamski imami i potkrepljivaliga raznim dokazima.Ovako vjerovanje je vjerovanjeEhlisuneta vel-džemaata.

Svaki je musliman dužan da seovoga vjerovanja drži , a da se kloni svih drugih vjerovanja , jer nikad nije bilo bez krivih vjerovana.Uvjek se ponavljajui nova kriva vjerovanja i nastrani prvaci , koje mnogi predstavljaju kao znanstvena istina.Musliman je dužan pred svim tim biti oprezan i čuvati svoje čisto islamsko vjerovanje kao najglavniju osnovu svoje vjere.  

 

                                                


<< 12/2010 >>
nedponutosricetpetsub
01020304
05060708091011
12131415161718
19202122232425
262728293031

MOJI LINKOVI

18. Sarajevske tekije

Sadrzaj postova :
1. Ilmihal za svakog muslimana i muslimanku
2. Hudba hazreti Alije
3. Islamska uljudnost
4. Prinsipi tolerancije u islamu
5. Podsjednik u kurbanu
6. Sjecanje na umrle ibadetom 1,2,3 dio
7. Muradi bismile
8. Ilahije
9. Dani u sedmici
10. Sest vidova vjerskog ekstremizma

Sadrzaj postova :
11. Zikr I Irsad 1.i 2. dio
12. Asure.
13. Rifaiski Tarikat u Sarajevu
14. Kijam zikr u Naksibendijskim tekijama
15. Bektasijski Tarikat u Sarajevu
16. Sve Mehdije do danas ili od Kerbele do danas 1. i 2. dio
17. Kako je u nasoj Bosni ?


MusicPlaylist
Music Playlist at MixPod.com


MOJI FAVORITI
F.C. Inter
FC BAYERN MÜNCHEN - BAVARCI
DOWA.
Tišina
BAYERN BETTING SERVICE
U šupak kosmosa smo upali.
Hijab.....moj život
*¤*Svjedok vremena...*¤*
الاسلام هو حياتي -Islam je moj zivot
Ne volim januar.
Kod Allaha s.w.t. jedina priznata vjera - Islam
Arsenal Football Club ♥
BintUlBosna
~ ~
LIVERPOOL FC
F.C Barcelona
I FiGhT BaCk
►§ ®ł©Y §◄
A nebo uvijek čeka jer nebo je kraj.
BH KORIDE
Moji ručni radovi
metalka_17
Hodnici mašte.. ♥
više...

BROJAČ POSJETA
35869

Powered by Blogger.ba