SEJJIDI SUAD MUTEKIJA

Posjetite moje blogove: 1. http://kuranjelijek.blogger.ba/; 2. https://sejjidisuadmutekija.blogspot.ba/

27.10.2008.

PRINCIPI TOLERANCIJE U ISLAMU

       Nema sumnje da tolerantan odnos ljudi,u privatnom i javnom zivotu ,prestavlja velicanstvenu i korisnu stvar. Istina ja da tolerancija u zivotu nalazi na mnogo prepreka  i ugrozena je uskogrudnostima i prevrtjivosti.Nije je lako provoditi kao sto to zamisljaju moralisti i drustveni idealista , jer tolerancija  u svom punom znacaji sveobuhvatoj praksi ne ide u koraku i istosmjerom s ljudskim prothjeva posebno ako su oni pocetnicki  i neusmjerni odgojem i neobuhvacenim vaspitanjem cvrscim etickim normama.

       Da bi toleratnost postala strestvom kojim ljudi lako i glatko saobracaju nuzan je prethodni  odgoj i rano uvjerovanje licnosti,te suptilna duhovna i moralna priprema i  prihvatanje niza principa i osnova , s kojim bi covjek prolazio u razlicitim poslovima i pridrzavao ih se u svim svojim odnosima.

        U ovom slucaju trpetljivost postaje neodvojivim dijelom svakidasnjeg ljudskog zivota : psihicki emocionalno i idejno. S obzirom na vaznost tolerancije i plemenitih posljedica koje iz nje proisticu kao i opasnosti nemilih posljedica koje nastaju iz netrpeljivosti i fanatizma, pojedinacnog ili drustvenog, islam posvecuje jako mnogo paznje toleranciji.

        Nauka islama tekstualno postavlja teoretske osnove na kojima ce pocivati i s kojih ce polaziti ljudska tolerancija. Isto tako islam odredjuje niz prakticnih mjera za svakodnevno zivljenje u toleranciji.

         Smatramo korisnim ukazati na nacin i metod kojim islam rjesava pitanje snosljivosti i upoznati se sa teoretskim osnovama koje iznosi, kao i prakticnim mjerama koje predlaze, kako bi tolerancija zagospodarila medju ljudima samostalno i nenametljivo.

         Sest je teoretskih nacela, prema odrednicama islamskog ucenja, od kojih polazi tolerancija.

        Prvi princip : je upoznavanje covjeka o jedinstvenosti ljudske vrste da razlika medju ljudima u boji i jeziku nema nikakva udjela u uzdizanju ili podcjenjivanju bilo kog covjeka, niti ucestvuju u progresu ili zaostalosti kog naroda. Ova razlika nije dokaz razlicosti u ljudskoj prirodi, nego je to samo vid Allahove moci i Njegove velicine, sto se jasno da i vidjeti iz ajeta : ---- " ... i jedan od dokaza Njegovih je stvaranje nebesa i Zemlje i raznovrsnost jezika vasih i boja vasih, to su, pouke za one koji znaju " er Rum, 22 " ).

        Usvajanje ovog prvog principa vodi ka ---- odbacivanju bilo kakvog rasnog i jezickog razlikovanja medju ljudima.

        Drugi princip : jeste upucivanje, da je razlika kod ljudi u vjerovanju i ubjedjenju, prirodna stvar u zivotu covjeka i nema svrhe izbjegavati je.

         Allahova odredba i moc su htjeli da stvori covjeka slobodnim i da svoje uvjerenje sam bira, za razliku od drugih bica. O ovom pitanju Kur'an jasno govori, smatrajuci ga svrsenim cinom. '' Da Gospodar tvoj hoce, na Zemlji bi doista bili svi vjernici Pa zasto onda ti da nagonis ljude da budu vjernici.'' Junus, 99.  

         Slicno stoji i u ajetu:

          '' A da je Gospodar tvoj htio, sve bi ljude sljedbenicima jedne vjere ucinio. Medjutim, oni ce se uvijek u vjeerovanju razilati, osim onih kojima se Gospodar tvoj smiluje...'', Hud, 118---119.

           Saglasavanje sa ovim, drugim principom vodi covjeka ( vjernika ) ka uvjerenju o nemogucnosti okupljanja citavog svijeta oko jednog uvjerenja i objedinjenja u jednoj vjeri.

         Treci princip : ima za cilj objasniti covjeku da je svaki pokusaj, s njegove strane, da iskorjeni vjerske razlike, svojim licnim sredstvima, propao pokusaj. Svaki ovakav trud i vrijeme, na ovom putu, unaprijed su izgubljeni.

           Allahova volja i moc su htjeli da nastave egzistirati razilazenja u misljenjima i vjerovanjima do kraja opstanka ovoga svijeta, potvrdjujuci ranije receno u ajetu''... Medjutim, oni ce se uvijek u vjerovanju razilaziti ''. Hud, 118. 

           Sam Stvoritelj svega uzeo je na Sebe obavezu da razrijesi nesuglasja ljudi onog momenta kada stupe pred Njega na '' Dan rjesenja '' i '' Dan polaganja racuna '', o cemu Kur'an kazuje : ... i Gospodar tvoj ce na Sudnjem danu njima presuditi u onome oko cega su se razilazili : '' en - Nahl, 124.

          Prihvatanje treceg principa uvjerava nas u bespredmetnost ulaska u vjerske konflikte, jer su beskorisni.

 

       *** Prevodi kur'anskih ajeta su prema : Kur'an s prevodom, od B. Korkuta. Starjesinstvo I Z za BiH .., Sarajevo , 1984.

                                 

             Cetvrti princip : je saopcavanje covjeku da vjerovanje i pripadnost bilo kojoj vjeri, odnosno ideji, nije stvarno i zdravo ubjedjenje ako ono ne proistice iz potpunog zadovoljstva u kome nema mjesta bilo kakvom pritisku ili prisili.

             U slucaju da neko bude prisiljen na prividno usvajanje nekog vjerovanja, a potom se zeli vratiti svojoj,ranijoj vjeri, po islamskom ucenju to mu se dozvoljava, bez zamjerke i posljedica.

            Da bi se ovaj princip ucvrstio i osnazio objavljeni su ajeti : " U vjeri nema prisiljavanja, pravi put se jasno razlikuje od zablude ". el- Bekare, 256.

          " Da Gospodar tvoj hoce na Zemlji bi doista bili svi vjernici. Pa zasto onda ti da nagonis ljude da budu vjernici. " Junus, 99.

          " Ti doista, ne mozes uputiti na pravi put onoga koga ti zelis da uputis,--- Allah ukazuje na pravi put onome kome On hoce. " el- Kasas, 56.

          Usvajanje ovog, cetvrtog principa vodi ukidanju prisiljavanja drugih da udju u vjeru ili ubjedjenje izvan svoga, i priprema put postivanju volje drugih, te prihvatanje koegzistencije s njima onakvim kakvi jesu.

           Peti princip : je upoznavanje covjeka s cinjenicom da ljudi pored razlika u vjerovanjima, jezicima i boji, te brojnosti plemena i naroda kojim pripadaju, po svojoj prirodi,cine jednu vrstu i vuku jedno porijeklo. Po prirodi teze ostvarenju jednog cilja.

          Jedinstvo porijekla i zajednicka priroda, trebaju biti najveci faktor medjuljudskog upoznavanja i ispomoci i najvazniji cinilac u ujedinjenju napora svih ljudi u nosenju tereta visih zahtjeva dobrobiti covjecanstva kojemu ono, u cjelini, stremi.

         Ocevidno je da ovaj zajednicki rad nije u sukobu sa ostavljanjem slobode svakom narodu da vjeruje ono sto zeli. Taj rad je, ujedno, i najjaci faktor priblizavanja i razumjevanja razliciti naroda.

          U tom smislu Kura'an skrece paznju covjecanstvu, na ovaj princip, pa kaze : 

          " O ljudi, Mi vas od jednog covjeka i jedne zene stvaramo i narode i plemena vas dijelimo da bi ste se upoznali. Najugledniji kod Allaha je onaj koji Ga se najvise boji, Allah uistinu sve zna i nije Mu skriveno nista " . el - Hudzurat, 13.

            Prihvatanje ovog petog principa, usmjerava covjeka da prije svega akceptira ono sto ga sjedinjuje s bratom, drugim covjekom, umjesto da se povlaci u sebe i izbjegava druge, uz dokaz razlika koje postoje izmedju njega i njih, i tako odbije madjusobno ispomaganje.

          Sesti je princip : je upucivanje covjeka na to da je nemoguce obezbjediti parmanentan i aktivan uspjeh plodonosne saradnje ljudi u ostvarivanju visokih ciljeva covjecanstva, osim u atmosferi sigurnosti, mira i uzajamnog povjerenja. LJudi ne mogu dozivjeti svoj puni procvat osim ako njihovi odnosi budu u znaku ljubavi, otvorenosti i uvazavanja. O uzajamnom miru govori ajet :

          " Ako oni budu skloni miru budi i ti sklon ipouzdaj se u Allaha, jer On, uistinu,sve cuje i sve zna ". el- Anfal, 61.

          O drugom dijelu ovog principa, a to je uvazavanje i medjusobna saradnja, Kur'an veli : Allah vam ne zabranjuje da cinite dobro i da budete pravedni prema onima koji zbog vjere ne ratuju protiv vas i koji vas iz zavicaja ne izgone-- Allah zaista voli one koji su pravicni." el- Muntehine, 8.

        Primjetno je da se ovaj ajet nije zadovoljio samo sa " pravednoscu ", koja je pravo svih, nego joj pridodaje jos i dobrocinstvo i postovanje koji osnazuju pravicnost.

       Sazivljavanje sa ovim sestim principom vodi pripremi zdrave klime koja bodri na saradnju sa ostalima, u atmosferi uzajamnog povjerenja, sigurnosti i harmonije, a sve u cilju opcem dobru.

       Ovo su osnovna nacela cije kalemljenje i prihvatanje u narodu cini ljude potpuno spremnim u prakticiranju snosljivosti u svim sverama zivota, bez vecih teskoca obaveza, kontinuirano i bez prekida, s obzirom na cinjenicu da je tolerancija vjerska duznost i moralna obaveza muslimana bez koje nema zdravog imana i vjere.

        Sto se tice prakticnih mjera, koje islam odredjuje radi sirenja trpeljivosti medju ljudima, u najsirijim razmjerama i pruzanja dubljih korjena njihovim dusama, te davanju svakidasnjem zivotu pecata velikodusnosti, ove mjere su mnogobrojne raznovrsne. Medju njima se isticu i slijedece:

        1. Dozvoljava se muslimanima da:

        __ stanuju u susjedstvu drugih ( nemuslimana )

        __ sjede s njima na skupovima,

        __ da se goste na gozbama,

        __ posjecuju jedni druge kad su zdravi ili bolesni,

        __ da uzimaju ucesca pri veseljima i tuzi ili sucuti, u nevolji jedni drugih i drugim slicnim bratskim manifestacijama.

        U vezi ugoscavanja jedni drugih Kur'an veli :

       " Od sada vam se dozvoljava sva lijepa jela onih kojima je data Knjiga ** i vasa jela su njima dozvoljena. " el- Maide, 5.

         Ostale situacije uzajamnog prisnog zivota muslimana i drugih potvrdili su praksa Muhammeda, a, s. i postupci narednih generacija muslimana.

          ** Pod ovim se ne misle jela koja su muslimanu seriatom zabranjena__ haram, kao svinjsko meso i mast, te alkohol ( prim pisca ). 

        2. dozvoljeno je muslimanu da stupaju u rodbinske veze s drugima. U ovom slucaju muz ~~ musliman i zena ~~ nemuslimanka, KITABIJA, duzni su postivati vjeru jedni drugih, sto znaci da im vjera nije prepreka u dobrim odnosima. Ne treba se onda cuditi da nalazimo slucajeva gdje je majka ostala nemuslimanka, a djeca muslimani.

        U ovom braku muslimana i nemuslimanke, baziranom na toleranciji i ne pristrasnosti, govoreci drugi dio ajeta sure el- Maide " ... i cestite vjernice su vam dozvoljene, i cestite kceri onih kojima je data Knjiga prije vas, kad im vjecne darove dadete s namjerom da se njima ozenite, a ne da ih za prileznice uzimate.. "  

         3. Muslimanima je dozvoljeno da posebnom oporukom ostave imetak u nasljedstvo svojim,nemuslimanskim rodjacima, muz supruzi ili djeca majci. Na jednu od ovih situacija se odnose i ove kur'anske rijeci : " Kada neko od vas bude na samrti, ako ostavlja imetak, propisuje vam se kao obaveza za one koji se Allaha boje, da pravedno ucini oporuku roditeljima i bliznjima.. " el- Bekare, 180. 

          4. Dozvoljava se muslimanima da dio svog prikupljenog zekata trose i na nemuslimansku sirotinju. Isto tako im se dozvoljava da " ... one cija srca treba pridobiti " ukljuce u troskove zekata. To su oni koji suosjecaju s muslimanima ili brane legitimna prava muslimana. U vezi ovoga u Kur'anu stoji :

         " Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onim koji ga sakupljaju, i onima cija srca treba pridobiti.. " et - Tevba, 60.

          5. Muslimanima se dozvoljava trgovina sa drugima, svim onim sto je za muslimane dozvoljeno. U ovom nema razlike u unutrasnjoj i spoljnoj trgovini.

           Trgovacke veze islamskog sa neislamskim svijetom postojale su tokom citavog srednjeg vijeka. Njima su se podjednako koristili, u muslimanskim zemljama i oko njih, kako muslimani tako krscani i Jevreji.

         Razlika u vjeri nije imala negativnih posljedica na ove odnose, jer su oni bili bazirani na medjusobnoj koristi za sve i zadobro svih. Kur'an o ovim blagodatima veli :

           " Svima njima, i jednim i drugim, dajemo darove Gospodara tvoga a darovi Gospodara tvoga nisu nikome zabranjeni. " el - Isra' , 20.

           Islam je i dalje otisao od toga i dozvolio nemuslimanima u islamskim zemljama ~~ da medjusobno trguju i onim sto je muslimanima zabranjeno ~~ haram, a drugim dozvoljeno.

           6. Medju mjere prakticne snosljivosti spada i zahtjev da se muslimani sa nemuslimanima lijepo ophode rijecju, i djelom, te ispunjenjem datih obecanja i sacinjenih ugovora. Od muslimana se zahtjeva da i druge izjednace sa sobom u pravima i obavezama. Pravo za muslimana jednako je i zanemuslimana, a tako i duznosti. Svaki pristup i neprijateljstvo~~ u islamskoj zemlji ~~ su zabranjeni kao za muslimana tako i za druge. Prestupnik se kaznjava makar bio i musliman. Bazu za ovakav postupak kod cijenjenja prava, drzanja do pravednosti sa drugima i lijepog postupka s njim, muslimani imaju u seriatskoj maksimi " Nase je njihovo, a njihovo je nase. "

           Ovo je samo zbir prakticnih mjera putem kojih islam nastoji primjeniti princip tolerancije u mnogim zivotnnim prostorima. Svaka od ovih mjera, kao svakodnevno iskustvo, treba ostviti pohvalnog traga na jedinku i drustvo. One su kontinuirani napor i borba protiv pristrasnosti i mrznje.

           Ove prakticne mjere islama predstavljaju svakodnevni i permanentni samo odgoj i vaspitanje i teze podizanju covjeka na nivo " lijepo vaspitne iplemenite licnosti ", koja uistinu vjeruje u tolerantnost i sklad, te zeli siriti harmoniju i ljubav medju svima.

            Prikljucenjem ovih praktcnih mjera teoretskim postavkama koje proklamuju, od najstarijih vremena, medju pojedincima i zajednicama. Islam je, u ovom domenu, dao ljudskom drustvu cjelishodan i uravnotezen smjer, kojim mogu krenuti istrazivaci i mislioci i od njega preuzeti ono sto smatraju vrijednim, a i dodati mu ono sto misle da ga moze upotpuniti i prosiriti.

                                             

                                                                            sejjid sejh suad

SEJJIDI SUAD MUTEKIJA
<< 10/2008 >>
nedponutosricetpetsub
01020304
05060708091011
12131415161718
19202122232425
262728293031

KONTAKT
Javite nam se putem E-mail adrese: sokak57@gmail.com ili putem privatne poruke.

Sadrzaj postova :
1. Ilmihal za svakog muslimana i muslimanku
2. Hudba hazreti Alije
3. Islamska uljudnost
4. Prinsipi tolerancije u islamu
5. Podsjednik u kurbanu
6. Sjecanje na umrle ibadetom 1,2,3 dio
7. Muradi bismile
8. Ilahije
9. Dani u sedmici
10. Sest vidova vjerskog ekstremizma

Sadrzaj postova :
11. Zikr I Irsad 1.i 2. dio
12. Asure.
13. Rifaiski Tarikat u Sarajevu
14. Kijam zikr u Naksibendijskim tekijama
15. Bektasijski Tarikat u Sarajevu
16. Sve Mehdije do danas ili od Kerbele do danas 1. i 2. dio
17. Kako je u nasoj Bosni ?


BROJAČ POSJETA
90958

Powered by Blogger.ba