SEJIDI ŠEJH SUAD

Dobrodošli na moj blog

21.11.2008.

DANI U SEDMICI

SUBOTA: ~~ Muhammed a.s. je rekao : " Subota je dan nevolja ( dan nesreca ) i nezgoda. Taj dan je zabranjeno: sjecenje noktiju, sisanje, brijanje i sastajanje sa zenom. Muhammed  a.s.  je rekao: " U subotu je Allah DZ. Sanuhu stvorio Ruh."

NEDELJA: ~~ Muhammed a.s. je rekao:" Nedeljom sijte, pravite djamije i kuce jer je to dan gradnje, i sijanja. Allah DZ.Sanuhu, je u nedelju stvorio Maglu i Prostor."

PONEDELJAK: ~~ Muhammed a.s. je rekao: " Ponedeljak je dan trgovine, prodavanja. Pa putujte ponedeljkom," Muhammed a.s. je rekao: " Allah DZ. Sanuhu, je u ponedeljak stvorio Vodu."

UTORAK ~~ Muhammed a.s. je rekao: " U utorak ima jedan zao cas, pa ako bi u tom casu pustio krv, covjek bi umro i zato u utorak ne pustaj te krv." U utorak je preselio Junus  a.s. U utorak je Allah DZ.Sanuhu. spustio sejtana da zavodi narod ( ljudski rod ), odredio je Azraila ( meleka ) da vadi duse. H.Havva imala je prvu menstruaciju. Prva zrtva je bila u utorak ( Habil je ubio Kabila ). U utorak je Allah DZ. Sanuhu stvorio Noc i Tminu.     Muhammed  a.s. je rekao: " U utorak je strogo zabranjeno: sisanje, brijanje, rezanje noktiju i sastajanje sa zenama. " Jer kad bi se zametlo dijete, poginulo bi od krvi ili bi bilo prolivac krvi ( ubica ).

SRIJEDA: ~~ Muhammed  a.s. je rekao: " Sve vazne poslove zapocinjite srijedom, Muhammed  a.s. je rekao: " Nije nista srijedom poceto, a da nije sa uspjehom zavrseno. " Sejhul ~ Islam Burhanuddin r.a. zapocinjao je svaki vaz srijedom ihadisom Muhammeda  a. s. Ovako je isto radio i Ebu Hanife  r. a. Ovaj hadis je prenio od profesora imama Kavanuddina bin Abdur ~ Rasida r.a. Srijeda je dan kada je Allah DZ. Sanuhu stvorio Nur. To je dan blagoslova za vjernike. Od tog nura je Allah DZ. Sanuhu, stvorio Muhammeda  a.s.  Od nura Muhammeda  a.s. je stvorio sve resule i nebijje, abdale i velije, mumine i muslime. Zatim je od Muhammedova nura stvorio sve u kosmosu i sve na svijetu. Allah DZ. Sanuhu je srijedu stvorio Biljni svijet. " Allah je svjetlo nebesa i Zemlje." ~ ( iz sure en ~ Nur )

Cetvrtak: ~~ Muhammed  a.s. je rekao: " To je dan kada se ispunjavaju zelje i dan kada Allah DZ. Sanuhu spusta milost ( merhamet ). Ibrahim a.s. je dosao u Egipat vladaru i bio ljubazno primljen. On mu je poklonio robinju Hadjeru i ona mu je rodila sina Ismaila a.s. Taj dan trba ici kod vladara i starjesina sa molbama i zeljama. U te dane oni postupaju lijepo i strpljivo. Ko pusti krv u cetvrtak, imace vise koristi. Ako zena zatrudni u cetvrtak prije podne, dijete ce biti razumno i sacuvano od svih caranja ( sihira ). U cetvrtak je Allah DZ. Sanuhu stvorio Zivotinjski svijet.

PETAK: ~~ Za petak je Muhammed  a.s. rekao: " Petak je dan hutbe i dan brakova. U petak je Adem  a.s. vjencao h. Havvu, Musa  a.s. je vjencao svoju zenu." Sulejman  a.s. kaze da je pomucu najveceg Allahovog DZ. Sanuhu imena Ismi~Azam (u gajbu ) Asir je prenio u petak Belkisin prijesto za trptaj oka. Prenosilac sljedeceg hadisa Ibni Mesud prenosi: " Ko odreze nokte u petak do podne, Allah DZ. Sanuhu ce mu odstraniti nesrece i bolesti, a dati mu lijek, ta osoba ce biti sacuvana sve do drugog petka od nesrece." H. Alija kaze: Ko pusti suze u petak, sjedice pored Allaha DZ. Sanuhu. Allah DZ.Sanuhu naredi lijevom meleku da zatvori knjigu i ne pise grijehe za tu sedmicu." Allah DZ.Sanuhu u petak je izveo Adema a.s. iz Dzeneta. U petak je bilo stvaranje Dana.

19.11.2008.

ILAHIJA

Ti se čuvaj mumine,

srdžbe , stvari opasne.

I zavist, prema drugom

Allahovom nemaj slugo.

Allah sve nagradjuje

kako ko zaslužuje,

On je najpravevedniji.

On je njamilosniji.

Mi trebamo biti braća,

jesan drugom krvi dati,

samo tako mumine,

vjera će nam procvjetati.

Ako budes zavidan, nerazuman, visina,

Allah će te spustiti, medj´ zemaljske nemanu,

ti ćes se ogriješiti, magla će se navući,

Dunja će prevagnuti i u tvojoj pameti

jedan sekund uzdaha, Dženetskog mirisa,

vrijedniji od hiljada bogatstva Dunjaluka.

Sedždu padni Rahmanu, i nadaj se kabulu,

milost je Allahova od beskraja do beskraja

Pred Allahom svi smo isti,

važno da je nijet čist, da su dobre namjere,

o grijesniče, mumine, tvoja pamet kaplja je,

mora znanja, Istine.

Oslobodi, mumine, dušu svoju težine,

u Allah vjeruj čvrasto, niko još nije zalut´o,

dušu, srce pročisti, na put ka Vječnosti.

Dunja brzo prolazi, svako Dostu prolazi,

vraćamo se svi za tog Dunjaluka prolaznog,

sumjnu, zavist baci ti, Allah će milostivi,

kapije ti otvorit, sa izvora napojit,

tek ćes tada sretan biti i ahbabe ti ljubiti,

Allah nurom obaspe svoje prave robove,

i u Dženet uvede, bez po´jada i muke,

sve one što vjeruju u Istinu jedinu,

Allah veličaju, bez sumnje ga vjeruju.

 

    ILAHIJA      " JA  "

Eh, da nemam ja svoje ja, eh da nemam ja...

Ko sam u stvari ja ? Sta sam u stvari ja ?

U Allaha jednog i jedinog, Gospodara svijetova i

Sudnjeg dana, vjerujem, istinski, iz srca. Onda malo

stanem pa se zapitam : Da li sam ja ~ ja ?

Stid me je svakog dana, svakog sata, svake minute

stid me je onoga sto je moje ja radilo, sto je moje

ja bilo, sto je moje ja govorilo...

Ja najljepse zvuci kad insan kaze : Euzu...  Bismill...

Ja  Allah dz.s., a Allahova milost je neizmjerna...

Eh ,da nemam ja, svoje ja...

Neki kazu : Imam ja, svoje ja...

Eh, da nemam ja, svoje ja... Jadni li su oni sto se

svojim ja ponose i dice, neka im se Svevisnji Allah

Gospodar Svijetova i Sudnjeg dana smiluje...

Jarabbi, Gospodaru moj Svevisnji, oslobodi me moga ja.

Oslobodi me moga ja Gospodaru Sudnjeg dana, pa da

mogu i ja, sa malo manje straha i malo manje stida,

i malo manje srama, na sedzdu Tebi pasti i molbu

Tebi uputiti i reci Ja Allah. Oslobodi me o Milostivi,

a tvoja milost je neizmjerna...

Dopusti o Milostivi da se ja, bez moga ja, kol'ko je kap

u beskrajnom moru, priblizim Tebi, Gospodaru Svijetova...

Eh, da nemam ja, svoje ja... A ti si Gospodaru moj najmilosniji...

        IPTIDAPTAN

1) IPTIDAPTAN JOL SORARSAN SOFO

    JOL MUHAMMED ALI NIN DIR SOFO !

2) JETMIS IKI DIL SORARSAN SOFO

    DIL MUHAMMED ALI NIN DIR SOFO !

3) DORT KITAPTAN SR SORARSAN SOFO

    SR MUHAMMED ALI NIN DIR SOFO !

4) VARM JEZID JOL JEZIDE SOFO

    JOL JEZIDE DALALET JOL SOFO !

prevod ilahije :

        TRAZIM ~~ ISCEM  PUT

1) PITAS SOFO IMAL PRAVI PUT

    PRAVI PUT JE PUT MUHAMMEDA I ALIJE !

2) SEDAMDESET I DVA JEZIKA GOVRIS

    ALI JEZIK MUHAMMEDA I ALIJE NE ZNAS SOFO !

3)  TAJNE CETRI KNJIGE TRAZIS SOFO

     ALI TAJNE MUHAMMEDA I ALIJE NE ZNAS SOFO !

4)  PITAS IMALI JEZIDOV PUT SOFO

     IMA, ALI PUT JEZIDA JE KRIVI PUT SOFO !

*** SOFO ; SOFI ; SOFIJA :  suhi teoretski poboznjak suprotno SUFIJI.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

19.11.2008.

MURADI BISMILE

 1)  Ko Bismile bude mnogo ucio moze njime moliti Allaha da mu se ostvari zelja svake vrste a narocito njime moze moliti da mu dadne nafaku na zgodan nacin i njime ce mu Allah povecati ugled i na nebu i na zemlji

 2)  Ko bude ucio Bismille pred spavanje 21. puta Allah ce ga spasiti...... od zlih ljudi i djina, od kradje, od vatre, od iznenadne smrti i od svake nesrece.

 3)  Kad se dolazi na sud ili pred zulumcara treba prouciti 50. puta Bismilleta, pa ce to biti uzrok da oni prema njemu budu blagi i ponizni, nece mu nikakva zla uciniti.

 4)  Ko prouci Bismillu nad bolesnikom 7 dana po 100 puta neprekidno ili vise od 7 dana to moze biti uzrok da tom bolesniku prodje bolest.

 5)  Ko prouci Bismille  113 puta za vrijeme dok je Imam na minberi u petak i zajedno sa Imamom dok Imam bude ucio dovu minberi da zamoli Allaha za svoju potrebu Allah ce mu primiti molbu.

 6)  Ko ujutro u nedelju pred izlazak sunca prouci Bismillu  330 puta a zatim  100 puta salavat na Muhammeda a.s. , Allah ce mu dati nafaku odakle se i nada i nenada.

 7)  Ko bi jed ucno neizvjesno vrijeme ucio Bismille  787. puta za neku vaznu stvar ili za svoju zelju i potrebu i radi spasenja od neprijatelja ili radi zarade i uspjeha, zelja ce mu se ispuniti.

 8)  Radi kise treba uciti Bismillu nekoliko dana po  70. puta isto uciti Bismilu 787. puta  7. dana neprekidno u samoci posteci svaki dan, to neprekid uciti Allah ce mu ostvariti murad.

 9)  Ko bi ucio Bismillu  40. jutara iza sabah namaza  2500. puta cisto vjerujuci u dobrote i snagu Bismilleta, Allah ce mu dai neko svoje vise znanje i tajnu. Isto tako ko bude ucio Bismillu  1000. puta na dan, Allah ce mu ispuniti sve po na lak nacin, na ovom i na onom svijetu.

10)  Ko bi bio zatvoren u tamnicu ili bi imao neku veliku brigu, neka uci svaki dan po  1000. puta Bismillu, spasice se i otklniti tu brigu.

11)  Ko ima slabo pamcenje i razum treba uciti Bismillu 1000. puta na kisnu vodu i tu vodu piti   7. dana u vrijeme izlaska sunca pa ce dobiti dobro pamcenje i razum.

12) Napisati Bismillu  30. puta pa objesiti negdje na zid radi bereketa u imovini i zaradi, u tu prostoriju nece uci ni djin ni sejtan.

    

17.11.2008.

SJECANJE NA UMRLE IBADETOM ~ 3 ~ DIO SEHID ; MAZLUM ; MAKTUB.

            Obzirom da se cesto prva dva pojma medjusobno zamjenjuju, pokusacu dati kratko objasnjenje, kako bi uocili razliku izmedju njih.

             Ko je sehid u pravom smislu rijeci, zna samo Allah DJ.Sanuhu. Nekoliko serijatskih objasnjenja o statusu sehida, su slijedeca:

              1) Sehid je ko pogine za din i islam za istinu u islamskoj vojsci,

               2) Ko pogine u odbrani svoje imovine halalom stecene,

               3) Ko pogine u odbrani casti i morala svoje i svoje porodice te

               4) Nadalje utopljenik itd.

            

             Znamo da je ovo isuvise malo za objasnjenje preseljenja covjeka na Allahovom putu ( vise vidi u "Izboru Poslanikovih hadisa" od J. Memica pod indeksom "sehidi" ), ali sasvim dovoljno da se ukaze na razliku izmedju statusa sehida i mazluma.

             Ima nasilnih smrti za koje se u narodu misli da je covjek sehid, ali i ne mora biti. Svaka nasilna smrt je "zulum", a onaj kome je ucinjena naziva se "mazlum". Dakle, mazlum je svaki onaj kome je ucinjen zulum. Tako ubijeni od strane razbojnika, saobracajnoj nesreci, zrtva rata ( bombardovanje i sl. ) zrtve progona kaznenih jedinica, politicki progoni, internacije, vojnici u gradjanskim politicko drzavnim vojskama, jer su vojnici silom zakona, uopce nevine osobe kojima je ucinjen zulum. To su statusi bliski sehidskoj deredji, ali ipak ubijeni nisu sehidi.

             Treci navedeni pojam je "maktub". To je osudjenik na smrt po sili zakona. Prije kopanja on se oprema kao da je umro prirodnom smrcu. Opremiti se po serijatu mora kao i svaki drugi umrli i samoubica. To je, mislimo samoubistvo, veliki grijeh, ali u djenazi muslimana nema diskriminacije. Kod krscana je slucaj da se samoubice kopaju, sahranjuju, bez obreda, negdje u kraju groblja. Islamski serijat smatra, da niko normalan, nece na sebe podici ruku, na zivot, dar Uzvisenog Allaha Dz.Sanuhu, koji mu je poklonjen. Ko to ipak ucini smatra se neurancunljivim, a takva osoba ne podljeze odgovornosti, pa ni kazni, pa je i djenaza kao kod normalne osobe.

              Serijat pravno ovako postavlja stvar, a u istini mi ne znamo kako je izmedju Gospodara i covjeka, Rabba i roba.

              " Fidahija" je covjek koji svjesno idem u smrt, a nije samoubica u klasnicnom smislu. Prakticno to je kamikaza. Islamsko vojno pravo ne predvidja vojnika kamikazu nego borca sehida koji gine u borbi s namjerom pobjede. Ipak su se desavali takvi slucajevi. Fidija ne moze biti po zadatku nego u slucaju potrebe samo dobrovoljac kada ovisno o jedno dobro ocjenjenoj pogibiji borca ovisi ishod bitke, spas velikog broja ljudi npr. od pokolja, pada citave pokrajine, spasa velikog broja vojske i sl. " Fidahija" stoji izmedju samoubice i sehida. Ako se na to odlucio zaista "lillah fillah" ( u ime Allaha ), za spas muslimana, jetima, islamske vojske i sl., te ako je procjena uspjeha sigurna, a efekat pobjede jedini i od sigurne koristi, fidahija ima status sehida. Ako predhodni elementi nisu zastupljeni, te ako to cini da prekrati sebi muke, npr. teski ranjenik koji vidi da nema izlaza i po svom misljenju, onda je kao samoubica. Drzeci se hadisa " inemel eamali binijat~ djela se sude po namjeri. Ovo razgranicenje je izmedju roba i Allaha DZ.Sanuhu., Gospodara Rabba, a prednje opisano je po hadisu "Nahnu nahkkumu bizzahiri" sto znaci po zahiru ( vanjstini ) se sudi.

              U sklopu ovih razmatranja osvrnuti cemo se i na klanjanje Djenaze namaza.

               To je najjednostavniji namaz. Do rata se rijetko klanjao, ljudi ga malo poznaju, a mnogi i koji znaju ne obavljaju, jer je fardi kifaje. Danas, svjedoci smo svi mi, klanja ga ista hrpa starijih djematlija, dok ostali stoje sastrane, pa cesto cak i glasno pricaju o ovosvjetskim bespolicama, i ne misleci da su mozda vec sutra oni na redu za mjesto na mejtasu.

                 Jednostavnost ovog namaza ogleda se u cinjenici da nema namaskih ruknova, pa ni sedjde, a klanja se u obuci, stojeci. Objasniti cemo ga bas zbog cinjenice, a i istine da ga velika velicina ne zna ispravno klanjati.

                 Mejt se postavi pred djamiju na zato odredjenom mjestu, mejtasu, nekada ored iskopanog mezara, okrenut desnom stranom prema Kibli; u visini prsa stane imam i cini nijjet u sebi ili naglas pred poredanim djematom u neparnom broju redova. Nijet se cini na arapskom ili bosanskom jeziku.

                   Ruke se nakon nijeta dizu samo na prvi tekbir, vezu se i zatim se uci Subhaneke( sa Vedjele senauka ). Na drugi tekbir, ne dizuci ruke, uce se Salavati, koje se inace u namazu uce na kadeitehiri ( sjedenju ). Na treci tebir ( ne dizu se ruke ), uci se djenazetska dova ( koju ni ja na zalost ne znam ) ili kunut dova ( dova sa treceg rekjata vitre ). Nakon predatog selama, desno i lijevo, uci se Fatiha.

                     Ukoliko neko od klanjaca ne zna uciti pobrojano, dovoljno je ( slusao sam od znalaca ), da ucestvuje u namazu donoseci samo glasno cetri tekbira za imamom djenaze namaza.

            Za razmisljanje je koliko je ovo vazno znati radnicima na radu u tudjim zemljama, izbjeglicama ili muslimanima u neislamskim drzavama.

                  

 

 

               

15.11.2008.

SJECANJE NA UMRLE IBADETOM ~ 2 ~ DIO : JETMIS BIN TEVHID.

           Jetmis bin tevhid je nafila,dodatni dobrovoljni ibadet, ustaljen davno, vremenom potisnut, ali se ipak zadrzao i do danasnjih dana. Ranije je ova nafila mnogo vise obavljana u narodu, posebno cesto ucile su ga stare bule a ucio se i u naksibendijskim tekijama. I danas se povremeno uprilici, najcesce u Sarajevu, a i drugdje, ali cesto u izmjenjenoj, pogresnoj formi. Naime naj cesce bule uce na veliki tespih od 1000 zrna esmu La illahe illallah. Prelaskom cijelog tespiha, prakticno je svaki ucesnik proucio po 1000 puta ovu Esmu. Ovo bi se prije mogao nazvat Bin tevhid, ( bin ~ hiljada ).

           Jetmis bin tevhid znaci prouciti 70.000 puta Lailahe~il~lallah. Da bi zaista bio proucen kako treba i brojcano tacno, ucaci su ozbiljni, stariji ljudi, a tevhid vodi neko ko ima "izun", dozvolu. To nije neka sluzbena dozvola, nego odabir pouzdane, pobozne licnosti mutekije, pa radi toga vrlo cesto i ucenje i povjeravano tekijama. Voditelj utvrdjuje tacan broj ucesnika tevhida, ucaca, i provjerava broj zrna u tespihu, posebno ako se prvi put uci na taj tesbih. Naime, nakon svakih 100 zrna tesbih moze imati granicnik i tada se kod ucenja on preskace. Ukoliko je 99 zrna do granicnika tada se i na granicnik kao na stoto zrno uci Esma. Da bi se proucilo 1000 puta Lailahe~illallah treba 18~19 minuta, sto znaci da bi pojedincu trebalo 21 do 22 sata da prouci tevhid. Normalno to se moze uciniti, ali u nekoliko navrata, dana. U djematu se to obavi jednokratno i mnogo brze. Vodic, zikra, tevhida uzima u halku 7, 14, ili 35 ucaca, i proracuna tacno koliko puta treba tesbih okrenuti. Tako na pr. ako sa njim ima ukupno 7 ucaca prouciti ce 10 tespiha, jer ako pomnozimo 7 ucaca x 1000 zrna x 10 tesbiha, to je tacno 70.000 puta proucena doticna Esma. Sa 10 ucaca okrenuti ce se tesbih 7 puta, a sa 35 ucaca 2 puta, sto je dosta rijedak slucaj. Za ucenje tevhida sa 7 ucaca treba nesto vise od 3 sata a sa 35 ucaca tek 45 minuta. U uvodnom dijelu tevhida uci se 33 ili 100 Istigfara a na koncu Asere Amenerresulu ako je hatma umrlom, a moze i drugo Asere. Nadalje se prouci Ihlas i dalje i na kraju dova. U tekijama se uci u sastavu tekijskog tevhida, zikra. Jetmis bin tevhid se uci obicno umrlom, zavjetno na neki murad, zelju ili kao dodatni ibadet, nafila. Izgovaranje je brzo, ritmicki, a ne melodijsko, horski jedno glasno, tako da se glas voditelja istice. Ovako izgovaranje nije usul nego prakticna stvar, ukoliko bi neki od ucaca se zabunio u protoku zrna ili ispustio tesbih,koncentrisuci se na ritam, on nece poremetiti broj, koji mora biti tacan. Programirati i uvesti ovaj Tevhid povremeno u jednoj sredini, ( mahali, djamiji ) u vrijeme kad nema drugih izuzetnih programa ( mukabela, mevluda ), znatno bi doprinijelo obogacenju vjerskog zivota u sredini i poboljsanju funkcije same djamije.

                          SADAKA  ZA  UMRLOG  ILI  FIDJA   ( OTKUP )

           

              Vremenom se u nasim krajevima uobicajila institucija FIDJA, sadake za umrlog. Kako ovaj fadilet kao ni druga nafila nisu strogi, obavezujuci propis, nisu za ovo ni uradjene fikhske propozicije kod nas, pa su se u vremenu i krajevima razvili razliciti oblici fidje. Ipak jedan oblik ove nafile zadrzao se najduze u Sarajevu. To je sadaka, otkup za propuste umrlog u dunjaluckom zivotu, ili kako su u narodu poznata kao "Velika i mala cageta". Ime je dobilo po tome sto je odredjeni novac, sadaka zamotavao u papir, cage, i davao se onom koji je bio potreban sadaku.

                Mala cageta, fidije, daju se prvih 7 dana od ukopa umrlog,racunaju od dana ukopa. Daje se 7 dana po 7 cageta. Vrijednost jednog cageta ( novac u cagetu ) je kao prosjecna sadaka i fitra te godine u minulom Ramazanu. Fidja se daje osobama kojim se  daje i sadekalfitr ( vitra ), onim kojim je potrebna pomoc. Treba paziti da je osoba cestita, pobozna i kojoj treba pomoci. Dnevno se daje 7 sadaka za raznih 7 osoba. Moze se i svih 7 sadaka dati jednoj osobi za jedan dan, ali za drugi dan drugoj, treci trecoj osobi itd., 7 dana uzastopice. Ponudjenoj osobi treba reci u kakvu se svrhu cage daje, jer ovaj moze i odbiti da primi sadaku.

                  Ova fidija se ne daje na pr. za svjetlo, vodu ili opravku djamije, jer ta zajednicka dobra koriste i osobe koje nisu potrbne sadaku, pa i nemaju pravo uzimati sadaku. Znaci trba je dati, kako se danas kaze, socijalno ugrozenim licima.Ne treba da zbunjuje izbor na slicnost"vitre" ocjenjivala prema psenici i hurmama. Sirok je pojam socijalne nevolje jer su danas cijene struje, vode, kirije i drugih daca takve da, mozda su isto takav belaj kao nekad u nekom vremanu glad i slicno.

                   Velika cageta daju se do godinu dana poslije smrti umrlog.

                    To je cesto iziskivala praksa, obzirom da treba vremena da se srede imovinsko pravne stvari iza umrlog. Da se prouci vasijet, oporuka, dogovore nasljednici oko mogucnosti davanja fidje i slicno. Prethodno nasljednici ili vasi muhtar, treba da prema serijatskim propisima izmire dugove umrlog prema ljudima.Takodjer u nasem drustvu i drustvene obaveze, krediti, zirantske garancije, komunalije, clanarine do smrti, pa tek onda pristupiti odredjivanju fidji ili velikih cageta. Broj fidji ovisi o imovinskom stanju umrlog, njegovoj oporuci, nasljednika i zakljucka za sta treba dati fidju, otkupninu za umrlog.

                    I ove se fidje daju osobama kojima se daje i sadakaifitr, s tim sto se sada moze jednoj osobi dati i veci broj cageta nego u prvom slucaju.

                    Zapostavlja se, pa i izgubila institucija vasijetname, a ranije se je u njima odredjivalo tacno za sta i koliko se treba fidja dati. Ustaljene su i mogu se shvatiti kao propis slijedece fidje:

               1) Iskati salat ( fidja za propusteni namaz )                   50 cageta

               2) Kefareti savm ( fidja za propusteni post )                  60 cageta

               3) Hukjuki ibadullah ( obaveza prema ljudima )           10 cageta

               4) Kefareti jemin ( krive zakletve )                                10 cageta

               5) Hukuki behaim ( obaveza prema zivotinjama )          5  cageta

               6) Hukuki djiran ( obaveze prema komsijama )              5 cageta

               7)Hukuki validejn ( obaveza prema roditeljima )           10 cageta

               8) Hukuki zevdjejn ( obaveza prema bracnom drugu )  10 cageta

               9) Ostali vadjibi ( nepoznati i intimni nesvjesni grijesi i propusti )

                                                                                                      20 cageta.

                Izvrsitelji testamenta ili oni koji se brinu o djenazi, ako nije ostavio testament, sami ce poznavajuci umrlog odredit za koji od pobrojanih propusta treba dati fidju. Na pr. za umrlog koji nije bio ozenjen, ne treba davati Hukjuki zevdjejn.

              O iskati salatu odnosno, o ovim otkupima opsirnije je napisao H. Mehmed ef. Handjic u EL Hidaji godina VI broj 5 strana 109~116 pod naslovom "O iskati salatu".

                                          KURBAN  UMRLOM

              Ovaj oblik sadake jos uvijek se je zadrzao kod naseg svijeta. Mozda i zato sto je ovo jednostavan, materijaliziran oblik ( pa posto je nasem covjeku lakse djamiju izgraditi nego u njoj klanjati ) nije se sasvim izgubio kod savremenog muslimanskog svijeta.

               Ova nafila, osim da kurban treba cio podijeliti, nije detaljno objasnjena. Medjutim sljedeca se zna:

               a) Kurban umrlom moze biti po oporuci ili bez oporuke. Nadalje moze biti od sredstava umrlog ili nekog drugog koji po svojoj zelji kolje kurban.

                b) Ako umrli usmeno ili pismeno ostavio da mu se kolje kurban i naravno ostavio sredstva kurban se cio podijeli, tako da "kuca ni izvrsioci oporuke ne uzima nista za sebe.

                c) Ako se nasljednici dogovore da iz zaostavstine zakolju makar prvi Bajram po smrti kurban i tada se svo meso podijeli, kao i kurbanska koza.

                 Ovo ovisno o srdstvima moze biti ili samo za prvi Bajram ili stalno, slucaj nekih vakifa hair sahibija.

                 d) Ako se kurban umrlom kolje sredstvima porodice, nijet se cini kao kod klanja umrlom, a za ukucane se ostavlja 1/3 kurbanskog mesa.

                  Nekada se u imucnijim kucama klao kurban za umrlog odmah, po obavljenoj djenazi. Kurbansko meso se u cjelosti dijelilo, iako se kurban nabavio od sredstava porodice. Dijelio se je osobama kojima se dijeli i sadaka fitr. Ukoliko se u kuci umrlog zadese putnici iz daleka koji ce neko vrijeme tu ostati i hraniti se, tada se kurbansko meso moze trositi i u kuci na hranu musafira.

                                          KURBAN  NEZR

                Kurban nezr kolje se na iskljucivo tesku situaciju onoga koji se odluci na ovaj vid sadake. To je obicno teska bolest u kuci, neopravdano zatvoren ( uhapsen ) neko iz porodice, zelja da se iz zarobljenistva vrati vojnk i slicno tome.

                Kurban se zakolje u ime Allaha DJ.S., poklanja se Hz. Pejgamberu Muhammedu A.S., nanijeti se na odredjeni murad, zelju, a meso se kao i koza u potpunosti podijeli kao u gore navedenim slucajevima. Normalno da nijet ne mogu biti nekakvi dunjalucko~spekulantski, a iz vlastitog iskustva znam da je ovaj vid sadake izvanredno efektivan.

                Podvlacim, iz vlastitog iskustva, navest cu par recenica jos jedan vid sadake a to je:

                          SADAKA  OD  KOJE  SE  SEVAB  POKLANJA
                                
                          SEJH  EBU  GAJZ  HASASU  IZ  TUNISA

                 Motiv sadake su vec navedene zelje, potrebe ( hadjet ), a tehnika je slijedeca: od svake vrijednosti banknota izdvoji se jedan broj novcanica. Novac se ukupan postavi na sto, pomjesa rukom i zavezanih ociju zagrebe se novcanice i ostave na posebno mjesto, ne brojeci ih. Ne broji se ni preostali novac nego se pomjesa sa redovnim novcem koji se svakodnevno trosi.

                 Na taj nacin ne znamo koliki je iznos izdvojenog novca za sadaku. Kada "murad bude na mjestu", zelja ispunjena, tada se opet ne brojeci, izdvojena sadaka podijeli, kako se kod nas kaze "na mahal mjesto" odnosno da se onome za koga stvarno znamo da je izuzetno siromasan.

                 Prije samog izdvajanja novca za sadaku nijet se ucini da se sadaka izdvaja i da ce se podijeliti u ime Allaha DJ. Sanuhu za konkretan murad, hadjet, potrebu, a da se odricemo hajra od sadake u korist Sejh Ebu Gajza Hasasa k.s. iz Tunisa.

                 Obzirom da je i predratna, ratna, a posebno danasnja poslije ratna situacija, izuzetno teska, puna belaja i nevolja, smatrao sam svojom vjerskom duznoscu da kroz ovo ljude upoznam sa ova posljednja dva opisana nacina sadake, kako bi Gospodar svjetova preko njih pomogao ljudima koji ga se javno ni tajno nisu odrekli.

                  Kako sam vec naglasio o efikasnosti ovih vrsta sadake, imao sam priliku i ja i moji prijatelji, da se vise puta uvjerimo.

                                        HADZ  ZA  UMRLOG

                 

                    Obavljanje hadza preko drugog lica naziva se BEDELI HADZ. Bedela moze da salje zivi za sebe ako nemoze obaviti hadz a moze i za umrlog. Bedel hadz se salje za umrlog po oporuci umrlog koji za to odredio i sredstva, ili po dogovoru nasljednika, a iz sredstava umrlog prije podjele imetka tj. dok je jos imovina  na umrlom. U nase vrijeme koje je donijelo porast standarda ima slucajeva da djeca umrlog salju bedela od svojih sredstava iz pijeteta prema roditelju. Ta slobodna volja nije losa, a posebno ako je vezana ipak za dozu takvaluka ( poboznosti ). Ovo napominjem jer ta slobodna volja moze nekad biti i laka kao slucaj tri brata ( radnici u Njemackoj ), sa lakocom su udruzili sredstva za slanje bedela za umrlog oca koji se zna nije bas vidljivi djematlija.

                    Idealno bi bilo kada neko za sebe sam obavi  hadz, pa kasnije ako je jacih mogucnosti sam obavi bedeli hadz za umrlog oca ili majku. Ali Allah DJ. Sanuhu najbilje zna nijete po kojima sudi, nagradjuje i kaznjava.

                   

 

                                

     

               

                   

 

 

 

 

 

 

 

12.11.2008.

SJECANJE NA UMRLE IBADETOM ~ 1 ~ DIO

                                            

                                            UCENJE  UMRLOM

Znano  je da po fikhu, treba ispuniti 4 farza da bi djenaza bila valjana.

         To su gusul, klanjanje djenaze namaza, i ukop umrlog. Medjutim pored ovoga se u nasim krajevima praktikuje i obicaj "ucenje umrlom ". Sastoji se od ucenja Tevhida, Kur'ani Serifa (hatma ili pojedine sure), posjete kaburu umrlog, pominjanje umrlog po dobru i sl. Sve su to na odredjeni nacin Dove, molbe Allahu DJ.S, za umrlog.

           Od mjesta do mjesta razliciti su nacini ucenja po sadrzaju i nacinu ucenja, pa umjesto da budu na neki nacin ustanovljeni kao prgramski, oni su, kako rekosmo, postali "obicajni" za doticnu sredinu.

            Tako se negdje uce, a negdje ne uce tevhidi, Kur'anske hatme, a u posljednje vrijeme se uce cak i Mevludi sto se ranije nije moglo ni zamisliti u nasim krajevima, kao znak na uspomenu umrlom. U Saudi Arabiji se ne uci nista osim navedenih farzova jer se sve ostalo smatra bidatom. Misljenje uleme da je covjek duzan za zivota cinit ibadet i pripremati se za smrt, odnosno da se ucenje Kur'ani Serifa ne prodaje za novac, je ispravno, ali malo uvazavano kod nas.

U vrijeme jednoumlja "savremenog" savremenog nacina zivota i podjele rada koje je donijelo djahilijet u nase porodice, ovakvo kazivanje objektivno umanjuje vjerska ispoljavanja i siromasi i onako skuceni vjerski zivot.

            U ovom vremenu razumljivo je. ali i neprihvatljivo insistiranje uleme na odvijanju vjerskih manifestacija samo u djamijipo, nazovi, logici da je vjerski zivot krscana samo u crkvi.

             Istina da je izgradnja djamija u proteklom vremenu vjerski zivot prividno ojacao, alito nije uvecalo nase djemate.

              Angazovanjem strucnih lica za hatme i tehvide i uopce skupno ucenje ima svoje uporiste u vasijetnama, oporukama.Mnoge hairsahibije su ostavljale oporuke i novcana srdstva za izvrsenje ovih oporuka. Medjutim, objektivne prilike ( nacionalizacija, eksproprijacija ) umanjile su mogucnosti realizacije oporuke, pa je u ovo, izuzetno tesko vrijeme, ispunjenje vjerskih usluga trebalo tumaciti tek kao nekakav doprinos I Z i golo odrzavanje vjere, a ne ponasati se kao da je vrijeme "asri seadeta", sretnog doba islama.

             Ako bi moto ovih razmatranja bio "da je bolji i los red nego dobar nered", onda cemo ovdje opisati "ucenje umrlom" po SARAJEVSKOM ADETU UPOTREBE, desetljecima DOBRO OCUVANIM OBICAJIMA GRADSKE SREDINE.

             a) TEVHID,

              Uci se na dan ukopa umrlog, sedmi, cetrdeseti dan, te nakon pola i cijele godine od obavljanja djenaze. Prvi tevhid se uci kada se "djenaza ponese" ispred kuce ili ispred djamije i uce ga iskljucivo zene, predvodjene "bulom.

               Ostaji tevhidi mogu biti zenski, muski, pa i mjesoviti, u kuci ili djamiji predvodjeni strucnim licem, bulom ili hodjom.

              b) UCENJE KUR'AN  A. S.

               Mozemo ga podijeliti na ucenje cijele hatme i ucenje pojedinih sura.

                Istina je da je najbolje da covjek za zivota sam sebi prouci bar jednom cio Kur'an, ucini hatmu, ali to danas nije vec cest slucaj. U Sarajevu je bio obicaj da covjek ima uvjek zapoceu hatmu, znaci da cijelog zivota uci Kur'an. Sunet je dnevno prouciti jedan "hizb", odjeljak, 1/4 Djuza. U slucaju smrti  rodbina prouci preostale djuzove i poklone sevab od tako proucenog Kur'ani Serifa umrlom odmah po obavljenoj djenazi.

                U Sarajevu se kaze"da je lijepo prouciti bar jednu hatmu sebi tako daimas kad preselis, umres".

                 U nekim, istina bogatim ,porodicama na dan ukopa pozove se veci broj, ako ne trideset, ucaca, koji za sat, dva prouce cijeli Kur'an, ucine dovu i poklone umrlom. Ponekad se to cini i za sedminu i cetrdesetnicu.

                 Za ove termine mogu se u porodici i medju prijateljima podijeliti djuzovi i prouciti ih, a za dovu angazovati hodju, kojem se plati provedeno vrijeme, a ne ucenje Kur'ana, a sto se ne zove "plata", nego "hedija.

                  U nase vrijeme angazuju se ucenici Medrese, a dova se uci u Medresi, kuci, djamiji ili na mezaru umrlog.

                  Do koje je mjere bila jaka vjera u Allahovu Milost i u Kur'an A.S. dosta ljudi, a posebno zena, koje ne znaju ucuti arapsko pismo, ucili su kao ibadet hatmu umrlom; tzv." Bismille hatmu" i "Ihlas hatmu".

                   Prva se uci tako da se za svaki red u Kur'anu A.S. prouci" Bismilla", a kod druge sura "Ihlas" (Kulhuvallahu). Znam zenu koja mi je priznala da nije sigurna u ucenju Kur'ana, pa umrlom muzu uci "Ihlas hatmu", a Kur'ansku hatmu, kaze, <dala sam hodji da prouci>.

                   I nakon ovoga, kako ne osuditi racionalnu ulemu koja nije zapazila nastojanje ljudi u narodu da na ovakav nacin produhove svoj i vjerski zivot svoje porodice.

                  c) UCENJE  POJEDINIH  SURA  IZ  KUR'ANA A.S.

                   Surei FATIHA. Uci se uz lastitojprisjecanje, razgovor o umrlom, uz rahmet na umrlog, iza obavljenog namaza, vijesti da je neko poznat umro i sl.

                  JASINI SERIF se uci obavezno uoci petka, iza aksama ili ikindije. Cesto uz sanjanje umrlog ili inace po vlastitoj zelji.

                   Surei MULK  TEBAREKE iz 29. djuza. Uci se cetrdeset dana svaki dan poslije aksam namaza. Lijepo je uciti i Jasin, ali je sure Tebareke sure kabura i ako se nema vremena oboje daje se prednost ovome,jer se Jasin moze i kasnije prouciti.

                    Sure AMME se takodjer uci cetrdeset dana iza ikindije namaza ali moze ali moze i poslije aksama iz 30 djuza. Prva polovina sure uci se brze a druga sporije. Prva govori o kaburskim teskocama a druga o ljepotama i olaksicama.

                    Sure JASIN. TEBAREKE. I AMME treba izmedju aksama i jacije prouciti i pedeset i drugu noc, jer se smatra vremenom pocetka rastocavanja ljudskog organizma.na

                     Ovo bi bila, uslovno receno, obavezna ucenja, ali se mogu i drugim prigodama uciti (Mubarek veceri, Bajrami, sni, posjeti mezaru zijaret kaburu). Podvlacimo da je ovo  najbolje uciti licno (osobno) naravno ko zna uciti. Medjutim mogu se angazovati i strucna lica, hodje, bule, jer zasto zbog idealnosti nekom ignorisati vjerovanje, pijetet i osjecanje, ako taj ne moze, a zagovornik ga ne zna dovesti do vrhunca i ideala, nego ga samo teoretski obrazuje i opterecuje sto ovaj mozda i objektivno ne moze.

                                  ZIJARETI ( POSJETE ) MEZARIMA

             Posjecivanje mezara, grobova, blizih bio je odvajkada obicaj kod skoro svih naroda, obicaj rasprostranjen u svim krajevima i kod pripadnika svih konfesija.

             Posjecivanje mezara kod muslimana osnovano je na nekoliko Hadisi Serifa. Jedan od njih je: " Zuril kubure tezkjuru bihel ahirete..." Drugi hadisi serif glasi: " Bio sam vam zabranio posjecivanje mezara, ali posjecujte ih! " Prvi navedeni dio ovog Hadisi Serifa znaci: " Posjecuj grobove umrlih i sjecaj se buduceg svijeta..."

              Medjutim, i ovdje postoji da kazemo citav dijapazon ponasanja Od negiranja potrebe posjecivanja mezara, kod Vehabija, koji kako kazu ne drze do " kulta mrtvih " do krajnje ne islamskih obicaja provodjenih na greblju ( naricanja, upotrebe alkohola, koriscenje kasetofona i sl. ) kao rezultat podrazavanja obicajima drugih konfesija, ukljucivo i ateizam kao vid savremene konfesije. Jasno je da se ovakva ponasanja vise, manje granice i sa sirkom. Nazalost, do danas nemamo napisan nekakav da kazemo PRAKTIKUM ponasanja za obicnog covjeka, kako svojim ponasanjem pri posjeti groblju ne bi vjerski zastranio, a ipak bi svoju zelju da posjeti grob roditelja, djeteta supruge, zadovoljio. Fikh je hak (pravno serijatska istina) i kao pravni akt ne predvidja pojavne stvari. Pojavne stvari koje su se vremenom i raznim krajevima javljale fikh nije predvidio, a racionalna ulema je samo pokusavala suzbijati, a ne osmisljeno usmjeravati koristeci kao odgojno sredstvo, ili, kako Sirri Baba kaze u ilahiji: > Svoga nefsa(prohtjev - htjenje) poturci<--- tj. islamiziraj i zelju i volju, pa i zal, ljubav, cjelovitost zivljenja, u mjeri slamskog zivljenja.

              Hazreti Muhammed S.A.V.S. kaze u djelu jednog svog Hadisi Serifa: "Innemel eamalu bin nijat.....", u prevodu "Djela se prosudjuju prema nakani...", pa cemo i mi pokusatida, na osnovama prvocitiranog Hadisi Serifa, kitaba pozutjelih listova i kazivanja stare uleme, damo neke smjernice za posjecivanje mezra, radi kakvog--- takvog vjerskog rada u ponasanju posjetioca, jer bolji je i los red nego dobar nered.

               Posjetilac, prije svega kao vjernik, mora se u podsvjesti osloboditi tvrdnji pojedinaca iz redova uleme, o nekorisnosti same posjete umrlom. Nasuprot, vjerujuci cvrsto u Allaha DJ.S. Njegovu moc, Njegovu milost, zagrobni zivot, vjerujuci da je umrli promjenio svijet ( dunjaluk za ahiret ), moramo vjerovati i da nasa posjeta, ucenja i dova za umrlog ( a i za nas same ), poklon su i InsaAllah jedna pomoc umrlom.

               Na zijaret se ide sa abdestom, uz vise raspolozivog vremena, pristojno odjeven ozbijan iskrusen. Pri ulazu u grobje nazove se Selam: "Esselamu alejkum ja ehlel kabur. Ve alejkumusselam ja ehled dunja". Zatim proucimo Fatihu svim umrlim odnosno ukopanim. Moze se, i ne mora prouciti dova pri ulazu u groblje (vidi zbirku dova H.Hfz. S. Fazlica stranica 24, 25). Zatim sjednemo ili cucnemo pored groba sa lijeve strane u visini prsa, srca ukopanog, tako da smo okrenuti prema kibli. Ako ima vise posjetioca, sjedaju lijevo i desno od onog koji je emir (predvodnik posjete).

                Nije grijeh, ali je nepristojno, sjediti vise glave umrlog. Na mezaru se ne jede, ne pije, ne sali, ne vode se beskorisni razgovori, ne pjeva se ali ne kuka, narice ili glasno place. Cvijece se moze donijeti, ali je ljepse cvijece ili zelenilo ili nisko zimzeleno rastinje. Visoko drvece ne treba saditi jer korjenov sistem razara mezar kao i postavljene nisane.

                 Same posjete mozemo podijeliti na posjete vezane za sjecanja, blagdane ili neke vaznije dogadjdje u porodici umrlog i na usoutne, kratke posjete.

                   U prvu vrstu moze mo ubrojiti posjete prvi dan Ramazanskog bajrama, ujutro nakon Bajram namaza. Nadalje dan prije Kurban Bajrama, zatim 7, 40, i pedeset i drugi dan, te pola godine, godinu i svaku godisnjicu po ukopu, obavljenoj djenazi umrlog. Takodjer i prilikom postavljanja nisana, odlaskom u vojsku, preseljenja u drugo mjesto, povratak nakon dugog vremena, snivanja umrlog ili po svojoj odluci.

                   Ovom prilikom ucimo sljedece Kur'anske sure: Jasin, Mulk~Tebareke, Amme, asere Lillahi..., 5 puta Elem nesrahleke, 11 puta Ihlas ( Kulhuvallahu ), Felek, Nas, Fatiha i Elif Lam Mim. Nakon ovog proucimo dovu ili samo Fatihu. Uci jedan od prisutnih ili njih vise pojedinacno. Cesto se angazuje "strucno lice", imam, mualim, ucenik medrese obzirom da u velikom broju slucajeva prisutni posjetioci ne znaju Kur'anske sure.

                     U drugu kategoriju svrstavaju se usputne posjete, posjete pri ispracaju neke druge djenaze, uvida u stanje mezara i usputnog prolaza pored greblja nekim drugim poslom. Ovom prilikom pored navedenog pristupa mezaru prouciti samo Fatihu, asere Lillahi... te kratke sure Elem nesrahleke, Ihlase, Felek, Nas, Fatihu, Elif Lam Mim i Fatihu. Ucenje se moze proizvoljno skratiti, ali i Jasinom prosiriti.

                      Po zavrsenoj posjeti obavezno se prouci, kako smo vec naveli, sure Fatiha sa nijetom: "Muminine vel muminati, muslimine ve muslimati, ve kjaffe ehli iman an masriki vel magribi:, sto znaci : " Svim muminima i muminkama, muslimanima i muslimankama od istoka do zapada ", poklanjam hajr od proucene Fatihe. U " Fikhu ul ibadatu" se navodi da dova nije kabul ako se na kraju ova Fatiha ne prouci i sevab od proucenog ovako ne pokloni.

                       Posjete umrlim ne vrse se nocu, po velikom nevremenu odnosno kada je to i prakticno nemoguce, ratno stanje, policijski sat itd.

                       Istina ima slucajeva da se ponekad nocu obavlja zijaret iskljucivo poznatim Velijullahima. U tom slucaju ne ide se sam nego obicno u vecem ili manjem drustvu ljudi koji izuzetno cijene doticnog velikana.

                      CETRDESETODNEVNI  ZIJARET  KABUR

                       

                        Pijetet prema umrlom ranije se mnogo cesce manifestovalo svakodnevnom posjetom kroz 40 dana, od dana ukopa, mezaru umrlog. Bila je to tradicija, obicaj, ali i nafila, dova za umrlog. Spolja gledano bila je to zahvalnost i postovanje za umrlog clana obitelji, prijatelja. Vremeno se kao i mnogo sosta vrijednog, gubi iz naseg vjerskog zivota, zahvaljujuci tempu i izmjenjenom nacinu zivota, urbanizaciji, ali i propustima nase uleme koja se zahvaljujuci gore navedenom i sama izmjenila. Medjutim, jos uvijek do toga drzi GRADSKA SREDINA, MIGRACIONI ELEMENAT TO NIJE SA SOBOM DONIO, ALI NI PRIHVATIO OD STAROSJEDIOCA.

                        Kako rekosmo, kod ovog nacina zijareta na mezar se ide svakodnevno u toku dana ( ne nocu ). Obicno ide neko ko je blizak umrlom od roda iskljucivo muskarac. Danas se vrlo cesto praktikuje da "zijaret kabur" obavlja mahalski imam, muezzin, odnosno neko ko je to radio i ko to dobro zna, jer cesto u savremenoj porodici se ne moze naci NIJEDAN CLAN PORODICE KOJI BI TO KAKO TREBA OBAVIO. Cinjenica je da za posljednjih 40~50 godina laicizam i ateizacija toliko usla u nase porodice da ljudi danas, osim selama kod pozdravljanja, ne znaju cak ni rodjenom ocu da klanjaju djenazu. No da se vratimo nasoj temi.

                          Pri ulasku u groblje i pristupa mezaru prouce se ove Kur'anske sure: Fatiha, Jasin, Mulk~Tebareke i sura Amme. Posljednje dvije sure se ne moraju ni uciti ako se redovno kod kuce iza  aksamskog namaza uci Tebareke, ali ako se posjeta vrsi iza ikindijskog namaza, onda treba i navedene sure pri zijaretu prouciti.

                          Ako je obavljac zijareta sprijecen da dodje kod mezara, moze ovo dan~dva uciti kod kuce. Nakon drugog dana mora nastaviti posjecivanje mezara ili, ako je u nemogucnosti da to ucini, treba poslati zamjenu. Praktikuje se dogovor vise rodjaka ili prijatelja umrlog, koji naprave medju soban raspored ( ovisno o vlastitom slobodnom vremenu ) svakodnevne posjete kaburu umrlog.

                           Cetrdeseti dan, obicno iza ikindijskog namaza, zakljucuje se posjecivanje kabura. Ovo se obavi obicno uz vise prijatelja i rodbine, te se uz pomenuta 3 veca sureta prouci i "mala hatma" od Ihlasa nadelje i napokon dova. Ovo se prouci bez obzira da li je u proteklih 40 dana proucena Kur'anska hatma ili nije, za ucenje dove obicno se angazuje stucno lice ( hodja ).

                           Ovo je bilo moguce ranije u nasim gradovima, a danas u manjim mjestima i selu. Urbanizacijom groblja u velikim gradovima dnas je ovo skoro neizvodivo, pa je i ovo jedan od razloga gubljenja ovog vida zijareta, odnosno jednog od vidova vjerske manifestacije.

                            Cinjenica je da se mnogi nakon duzeg zivota u gradu kopaju u rodnom mjestu, pa i to onemogucava zijaret kabur od strane gradske rodbine. Cesto se radi ovoga praktikuje sljedece: svakodnevno se kod kuce uci Jasin Serif, poslije ikindije namaza sure Amme a iza aksamskog namaza Tebareke, da bi se 40~i dan posjetio mezar umrlog i obavilo se sve naprijed opisano uz zavrsnu dovu.

                            Kada moze nikako, onda moze i ovako, jer bolje je i ovako nego nikako, ili kako kaze arapska poslovica: " Mala judrekju kjulluhu". Sto se ne moze u cjelosti ostvariti, ne treba u cjelosti ni odbaciti.

                              ZIJARETI  TURBETA  I  ZNACAJNIH  KABURA

                           

                              Pored posjete mezara rodbine i prijatejla kod muslimana je razvijen i kult posjecivanja mezara i turbeta ljudi koji su za zivota iskazali posebne odlike u svom ponasanju, u odredjenim slucajevima, u narodu nazvane "kerameti",a takve ljude narod jednostavno naziva" Dobri".

                              Poznato je da u islamskom ucenju nema zvanicno kulta"svetaca", ( ekumenizacije ) kao kod krscana. Niko, pa ni Halifa ni Sejhulislam nemoze bilo koga proglasiti svecem. Medjutim, i kod mslmana se u narodu javlja slucaj da narod sam nekoga proglasi uslovno recno"svetim" odnosno kako rekosmo "Dobrim". Prirodno na osnovu ponasanja doticnog u svakodnevnom zivotu i ucenjenih mu djela. Siroka je lepeza nacina zivota i ponasanja pa i preseljenja, smrti takvih dobrih ljudi. Tek da nabrojimo neke od njih, u narodu poznate kao keramet sahibije, fakire, poznate mutekije, sejhove, mazlume, hajr sahibije, ucenjake, fakire sejahine ( putnike ) itd itd., i zena poznatih kao badjijanije.

                           Takvih posebnih mezara samo u Sarajevu je bilo do prije pedesetak godina sigurno vise od dvadest, ali je nesretna urbanizacija, koja nije ni htjela ni vodila racuna o starinama Grada, izbrisala svaki trag vecini njih. U Bosni su poznat lokaliteti u kojim su pokopani takvi "Dobri", kao Zivcici ~ Vukelici kod Fojnice, Oglavak prije Fojnice, Kula u Zvorniku, Divic kod Zvornika, Turbe iza Travnika i jos mnoga kojim se je kako rekosmo trag namjerno brisao.

                            Iako nas Pejgamber Muhamed S.A.V.S. nije preporucivao, vise zabranjivao dizanje turbeta i ukrasavanje grobova, ipak je gradnja turbeta mauzoleja u islamskom svijetu cesta. Radi ilustracje reci da za Tadj Mahal svaki srednjoskolac na Zapadu zna, mada je to samo grobnica voljene zene  jednog indijskog mogula.

                             Svakako je meretornije u pomenute ljude spomenuti turbe Hz. Mevlane u Konji, poznatog u citavom kulturnom svijetu.

                              Narod je po smrti ovih velikana obiljezavao gradjevinom mjesta njihovog zadnjeg pocivalista iako oni to nisu u svom zivotu ni trazili ni oporucivali. Razumljivo je to, jer svako uvjerenje, vjera i ideologija traze konkretan manifest, vanjsku formu ( al ~ nasut ) i vanjsko ispovaljanje.

                               Nasa bosanska turbeta su cesto ogledalo ljudi koji u njima leze, mahom skromne gradnje za razliku od raskosih zdanja pojedinih vladara, gradjenih drzavnim novcem.

                                Ulazak u turbe indentican je ulasku u groblje, sa proucenom Fatihom pred ulazom, sjedamo sa lijeve strane kabur sahibije u visini srca nekada ispod nogu, nikada iznad glave. Ovo je simbolika postivanja licnosti umrlog, koji je za vjernika ziv na ahiretski nacin.

                                 Ucimo po zelji, ovisno o slobodnom vremenu, kao i na mezaru svakog drugog umrlog. Mozemo ali i ne moramo klanjati 2 rekjata nafile, slicno kao kod prve posjete neke djamije ( tehijjetul~mesdjid ).

                                 Fenomen posjete turbeta su muradi, dove za ispunjenje odredjene zelje, narocito, cesto ili odredjen broj dana u turbe, provodeci vrijeme u ibadetu i dovama za doticnu zelju. Istina da nasa ulema, koja danas vise~manje gleda racionalno na stvari, gleda na to kao fanaticno ponasanje posjetioca. Raconalnost se ogleda u  prakticnom dijelu ponasanja posjetioca, pripremi za put, odredjivanje vremena, trazenju saputnika ukoliko ne ide sam, uopce ulozenom trudu. Ali zato nesporan ugodjaj dozivljavanja samog turbeta u drustvu sa covjekom koji je bio na siratil mustekimu, u drustvu Onih o kojima Uzviseni Gospodar svjetova govori u 5. i 6. ajetu sure El Fatiha. Takva posebna koncentracija jaca itekako unutarnju snagu svakog vjernika, njegov iman. Tesko da se ovo moze dozivjeti kod klanjanja namaza samostalno, a vjerujem ni u nasim djamijskim safovima od, ako bude, desetak klanjaca.

                   I ovako grubo, radikalno ojasnjenje, smatramo da je bolje od ponasanja racionalista, kritizera, koji ne poznajuci instituciju zijareta turbetima, negiraju bilo sta vezano za turbe.

                   Doskra su mnoge vjerske manifestacije finansirane novcem posjetilaca turbeta u nasim krajevima.

                    Istina je da ima i dosta legendi, poucnih hikjaja, ispredenih prica oko pojedinih kabur sahibija, sto treba pronalaziti, pa sve price o "Dobrim" niti ad hoc prihvatiti, ali ni ignorirati kao plod maste ili fanatizam.

                    Napomenimo da posjetioci obicno sa sobom donese svijece u turbe. Nekada je to bila potreba, a danas je to tradicja nasih adeta iz proslosti. Dobronamjerni turbedari poklanjaju svijece na selu kao pomoc ljudima a znam dvojicu koji su u vrijeme redukcije struje od prodatih svijeca opravili turbe.

                    Jos jedan fenomen povezan za turbe su DOVISTA. Kroz dugi niz godina narod je uobicajio da, obicno jednom godisnje, se sastaje na odredjenim mjestima, uz turbe ili mezar "DOBROG", na skupnu dovu.

                     Najpoznatija nasa dovista su Ajvatovica kod prusca, Karici kod Varesa, Divic kod Zvornika, Blagaj na Buni. To su stoljecima stare kulturne tekovine bosanskih muslimana.

                     Misljenja nekih istoricara su da su dovista ostatak bogumilske tradicije u nekim nasim krajevima. Naime i bogomili su se godisnje jednom okupljali na brijegovima. To su bili narodni skupovi kojim su prisustvovali njihovi didovi i gosti, vjerske i svjetovne starjesine. Prepostavljamo da su bogumili prelaskom na islam tu svoju tradiciju produzili kroz okupljanja na dovistima. I zaista dovista pored vjerskog programa su sinteza narodnog okupljanja, skupova, teferica pa donekle i prigodnog vasara. Mnogima je okupljanje znatno vaznije dok je odrediste sekudarno.

                    Na kraju ponovo ukazujemo na permanentan udar na ovaj vid vjerskih manifestacija, pored diktiranog urbanizma, gubljenje uopce kao rezultat iseljavanja muslimana iz pojedinih krajeva, ali i sto nam najteze pada od strane tzv racionalne uleme.

                     Posebno u vremenu nakon ~1~ svjetskog rata ova ulema atakuje na turbeta omalozavajuci na svaki nacin posjetioce istih. Navodeci tvrdnje da se mrtvi mole za neki murad ( Estagfirullah! ), da im se klanjaju, a sve legende i hikjaje ocjenjuju kao opasnost od fanatizma u vjeri i sl. To je nekada toliko forsirano kao da nije kod nas( i kod same uleme ) bio sto i jedan preci problem koji je trebalo razrijesiti. Ovo se proteze sve do danasnjeg vremena, a pocetak datira od sireg prihvacanja vehabijskih razmisljanja kod nas. Poslije 2 svjetskog rata ulema nemajuci metodicko didaktickog znanja za osmisljavanje sadrzaja vlastitog rada, ne mogavsi se u doba jednoumlja, konstruktivno nositi sa kljucnim problemima, svoj sadrzaj nalazi u kritici i kritizerstvu, svega sto je smjela, pa i u ataku turbeta,  mezara i dovista. Istina, i ovo je fenomen covjeka i vremena.

                      I dok Madjari zavidno odrzavaju djul Babino turbe u Budimpesti, kod nas se jedno za drugim ruse Saban Dedino, Momka Sehida i Djebar Dedino turbe.

                     Sto se tice tvrdnji pojedinaca da se u turbetu posjetioc, ukoliko klanja nafilu okrece prema kuburi, tvrdimo da je kabur umrlog postavljen tako u prostoriji da se moze klanjati ili ispred kubure ili sa strane kubure, tako da i ova zlonamjerna tvrdnja u potpunosti otpada kao nekakav argument.

                     Na kraju kako ljudi iz naroda shvataju i prakticno nasa turbeta, ispricacemo vam slijedecu izjavu jednog katolika.

                      Putujuci sa komsijom muslimanom i naisavsi pored turbeta musliman se zaustavi da prouci Fatihu kabur sahibiji. Nakon toga ovaj mu katolik rece: "Blago vama muslimanima, vasi sveti su tu, vasi ljudi, a nasi sveci su negdje tamo daleko gdje ih je papa odredio. 

 

05.11.2008.

PODSJETNIK O KURBANU

                                     Bismillahir rahmanir rahim

                                                UVODNA RIJEC

Nacelne, opcenitepostavke kurbanu prilicno sepoznaju, obicno se i ponove pred Kurban Bajram uz hutbe prigodne vazove. Tada se najcesce citiraju prigodni ajeti iz Kur'ani kerima i  hadisi Allahovog Poslanika ( s.a.v.s. ).Inace kurban je vadjib koji je prilicno dobro prihvacen u vjerskom zivotu naseg naroda.Interesantno je to da je ono siroko  prihvacen i kod onog naseg svijeta koji inace zanemaruje druge obaveze koje su farz ( npr. namaz ). No jedna stvar koja je prisutna je ta da zbog nedostatka PRAKTICNIH, DETALJNIH, I KONKRETNIH  upustava vlada prilicno veliko sarenilo obicaja kada su u pitanju vrijeme, mjesto i nacin klanja. dijeljenja,itd., od dozvoljenih koji nisu u suprotnosti sa vjerskim propisima, do serijatski nedozvoljenih pojava.

                                     OPECENITO  O  KURBANU

          USLOVI   KURBANA

Klanje kurbana nije farz nego je vadjib. Sljedvestveno tome, kao sto ce se iz daljnjeg i vidjeti postoje uslovi za obavlja nje ove obaveze kao i to kada  je on obaveza a kada spada obaveza za izvrsenje ovog vadjiba. Osnovni uslov je materijalna mogucnost. Ovdje treba biti veoma porezan pri odredjivanju toga da li je neko u mogucnosti ili ne. Onaj ko ne kolje kurban zbog trenutne nemogucnosti, a u toku godine je trosio novac  na luksuze  i visak standarda, ne spada u kategoriju onih koji su oslobodjeni obaveza klanja kurbana.

          Za kurban se moze zaklati : ovca, govedo, deva, koza te druge domace zivotinje prezivari.Ovca mora biti starija od sest mjeseci, a govedo od 2 godine. Jedino govedo se se racuna kao 7 brava ( ovaca ), pa se sedam ( ili manje ) osoba moze udruziti za jedno govedo kao kurbana, pri cemu se za svaku od njih uzima da je zaklala kurbana.

           Kurban mora biti cio, zdrav, da nema fizickih mana i ostecenja ili da nije vidljivo bolestan.

            Kurban se kolje u vrijeme Hadjskog ili Kurban Bajrama i to od zavrsetka Bajram namaza, prvi dan Bajrama tj. 10. Zul Hidjeta,do treceg dana Bajrama 12. Zul Hidjdjeta do ikindije namaza. Samo je ovaj kurban, za razliku od svih drugih klanja koje narod naziva kurbanom, kao kurban za sadaku, neku zelju, za neku svecanost, hadjet i slicno Ove nafile jesu kurbani ( kurban znaci zrtva ), ali pravi je samo kurban onaj koji se zakolje na kurban bajram.

             Lijepo bi bilo da onaj koji kolje kurbana bude pod abdestom. Najbolje bi bilo da je ta osoba  i vlasnik tj onaj ciji se kurban i kolje ali to nije obavezno, te samu tehniku klanja moze obaviti i drugo lice.

             KLANJE   KURBANA

Onaj koji kolje trebao bi biti pod abdestom. Kurban se vodi do mjesta klanja sa bar 3 tekbira :

           << ALLAHU EKBER, ALLAHU EKBER;

             LA ILLAHE ILLELLAHU VALLAHU EKBER;

                ALLHU EKBER VE LILLAHIL HAMD ! >>

Iz postovanja bi bilo lijepo ovnu na tome putu prebaciti preko glave peskir ili slicno umjesto poveza ociju. Ovan se potom polozi na zemlju lijevom stranom tijela okrenuvsi ga prema Kibli. Pri tome mu se veze donja zadnja noga ( tj. onakoja je na zemlji ),medju prednje dvije tako da mu gornja zadnja noga ostane slobodna. Ovaj polozaj je anatomski naj pravilniji jer trzanjem te slobodne noge, kao kompenzaciji bolu, ovan prije izbaci krv i ugine.

Pred samo klanje prouci se dova, kako se to u narodu kaze << na noz >>:          

                        E'uzu bi-llahi mine-ssejtani-niradjim !                                

                          Bismi-llahi-rrahmani-rrahim!

                                      Allahuekber !

            << Vedjdjehtu vedjhije lillezi fetaressemavati vel erda hanifen ve ma ene minel musrikin. Bismi-llahi,Allahu ekber. Allahume haza minke ve leke. Inne salati ve nusuki mehjaje ve memati li-llahi rabbi-l -alemin. La serike leh ve bi zalike umirtu ve ene evvelu-l-muslimin. Allahumme tekabbel minni...... ( ime i ocevo ime onoga kome se kolje kurban ) kema tekabbelte min Ibrahime halilike ve Muhammedin alejhi-ssalatu ve-sselam !. >>

 Iza ovoga se prouci jos jedan tekbir kao prilikom dovodjenja kurbana i ovan se prekolje jednim potezom ostrog noza izgovarajuci glasno ili poluglasno ( ne u sebi ):

                           << BISMILLAHI, ALLAHU EKBER ! >>

Posto se ovan zakolje, prouce se jos tri tekbira, ovaj put mogu i u sebi, i sure Kevser- ( inaeatajna ). Obrada ovna se ne zapocinje prije nego se uvjeri da je zivotinja umrla i prestala isticati krv. Kurban se ne smije ubiti na neki drugi nacin osim klanjem, jer kao takav ne bi bio primljen, pogotovu tehnikom <<pikovanja>> sada rasirenoj u savremenoj industriji mesa gdje se ubodima mozdine vrsi usmricivanje stoke

Umjesto spomenute dove takodjer bi se mogla prouciti sura Kevser :

                            << BISMILLAHI RRAHMANI RRAHIM

                                  INNA E'ATAJNAKE-L-KEVSER.

                                  FESSALI LI RABBIKE VENHAR.

                                  INNE SANIEKE HUVE-L-EBTER.>>

                                                                                                                  

             KURBAN    NAMAZ

          Pored ovoga postoji  i nafila namaz poznat kao Kurban namaz. Radi se o nafili ; al nasut (neobaveznoj ali dozvoljenoj i lijapoj stvari ). Vjerovatno je ovo pianje rijeseno od prijasnje uleme fetvom. Namaz se sastoji o dva rekata, i klanja se od momenta klanja dok je ovan jos ziv i dok ne ugine. Iskustvo je pokazalo da se vrijeme klanja i vrijeme umiranja kurbana upravo nekako poklapaju.

          Umjesto nijeta prouce se tri tekbira i dizanjem ruku uz Allahu Ekber pocinje prvi rekat. Kao i u svakom drugom namazu uce se Subhaneke, Euzu-Bismila, Fatiha i ajet : KUL INNE SALATI VE NUSUKI VE MAHJAJE VE MEMATI LI-LLAHI RABBI-L-ALEMIN. LA SERIKE LEHU VE BI ZALIKE UMIRTU VE ENE EVVELU-L MUSLIMIN !

          Ruknovi su kao i kod ostalih namaza a na drugom rekatu poslije Fatihe se uci sure Kevser. Nakon predaje selama se opet uce tri tekbira. Takodjer se i na obadva rekata moze uciti sure Kevser.

         Obicno zene klanjaju posebno ako je njihov  kurban. One mogu i nijet ciniti ako im je izvodjac klanja nepouzdan u dovi. 

           PODJELA   KURBANSKOG   MESA

      Podjela, tj. utrosak mesa od kurbana ponekad poprima nepotrebnu polemiku. Hadis Muhammeda ( savs ) nam lijepo porucuje da meso podijelimo na tri dijela : 1/3 siromasnim; 1/3 rodbini i priteljima ( u sta po mom misljenju spadaju i komsije ) i 1/3 zadrzimo u svojoj kuci. Sa malo truda i osmisljetnosti ovo je relativno lahko rijesiti. Kucama sa vise clanova porodice, siromasnim odrediti veci dio, a onima koji su klali kurban bez obzira sto imaju treba kao gestu poslati manje.                                                                                                                             Djeljenje je svojevrstan <<ispit >> svakoga od nas, gdje mi pokazujemo koliko u stvarnosti poznajemo situacije nasih najblizih koji nas okruzuju ,rodbine, prijatelja i komsija. A poznato nam je iz mektebskih dana da smo kao muslimani  duzni da vodimo brigu i o njima.  

        Urbanizam i potrebe I.Z. su odnijele klanje i podjelu kurbanskog mesa  u medresu a i slicne prostore i namjene, daleko od ociju onoga za koga se kolje. To je uredu sto se tice koristi i sevaba. Ali bi ipak trebalo nastojati zadrzati tradiciju klanja kurbana po avlijama i bascama, prije svega iz vaspitnih razloga. Posebno za porodice sa djecom bi bilo vema pozeljno da kolju na <<tradicionaln>> nacin, te da najmladje angazuju ovisno o dobu na sitnim poslovima oko klanja i djelenja kurbana.

         Ovdje bih jos da napomenem da se kurbanska kozica ne smije prodati, jer takav nema kurbana, te da se kasapin ili mesar koji ucestvuje ili pomaze klanju ne smije platiti kurbanskim mesom, sto ne znaci da mu se ne smije dati kurban kao i svakome drugom.

         KURBAN  ZA  UMRLOG                  

         Kurban se moze klati i za umrle osobe. Neke su hajrat sahibije u fakufnama za hajrate koje ostavljali oporucivali da im se kolje kurban iz njihovog vakufa. Tako se i u Sarajevu svake godine kolju kurbani Gazi-Husrev begu.Ovi kurbani koji se obicno pazljivo biraju znaju biti po nekoliko dana u haremu Begove djamije, gdje bi se svijet divio njihovoj ljepoti.

         Kod ovog kurbana, postupak je isti kao kod redovnog klanja s tim sto se uci <<akika>> dova.

        Ako se kurban za umrolog po oporuci umrlog iz njegovih sredstava, ilibez oporuke po odluci nasljednika a iz njegovih sredstava takav kurban se cijeli djeli ii onaj koji izvrsava oporuku odnosno odluku nasljednika ne uzima dio kurbana sebi, odnosno kuci koja umrlom kolje kurban.

       Ako pak neko kolje kurban umrlom a od svojih licnih sredstava takav kurban podlijeze podjeli 1/3: 1/3: 1/3 kao da ga je klao i za sebe.

      O klanju kurbana na hadjdju ovdje necemo govoriti. Ovo pitanje tretiraju upustva o obavljanju hadjdja.

                                   VANBAJRAMSKI   KURBAN

        AKIKA   DOVA:

       Postupak je isti kao i kod prvog opisa s tim sto se umjesto pomenute dove uci sljedeca dova:

                               Euzu bi-llahi mine-ssejtani-rradjim                   

                                      Bismillahi-rrahmani-rrahim 

 Allahumme hazihi 'akikatu (fulani-bni  fulanin) demuha bi demihi ve lahmuha bi lahmihi ve ' azmihi ve djilduha bi djildihi ve sa'ruha bi sa'rihi fidaen (li-bni fulani-bni fulanin tj. ime i ocevo ime onome kome je kurban namjenjen) mine-nnar.

Subhane Rabbike Rabbi-l- 'izeti 'amma jesifune ve selamun 'ale-l-murseline velhamdu li-LLahi Rabbi-l-'alemin,...

Ranije je receno da je kurban samo ono sto se zakolje u vrijeme Kurban Bajrama. Medjutim postoji klanje <<kurbana>> i van Bajrama. To se u narodu zove kurban mada ima karakter sadake, te cemo ih i mi ovdje nazivati kurbanima sto nadamo se nece izazvati zabunu kod citaoca. To su kurbani hadjet tj. iz potrebe,namjenski zatim kurban nezr, te neki drugi nastali kao obicaj ( temelji kuce, radjanje djeteta, teski teret i sl ).

        HADJET   KURBAN

Osnovica za hadjet kurban je preporuka Muhammeda (savs) da se prilikom nadijevanja imena djetetu sedmi dan po njegovom rodjenju zakolje kurban Hadjet kurban se kolje iskljucivo na neku tesku situaciju onoga koji se odluci na ovaj vid sadake.. To je obicno teska bolest u kuci, neopravdano uhapseni clan porodice, zelja da se neko vrati iz zarobljenistva i slicno. Kurban se kolje u ime Allaha dj.'s. i pokloni Muhammedu a.s. i nanijeti na odredjeni murad (zelju).Pri klanju se uci <<akika>> dova a kolje se kao i redovni kurban. U akika dovi pri pomeni imena pomene i nijet tj.- zelja, meso i koza se u potpunosti podijele siromasnim odnosno onima koji podpadaju pod kategoriju primalaca zekata i sadakai-fitra.

Nepotrebno je napominjati da hadjet kurban ne moze imati nijet zelje protivne Allahovim dj.s. propisima.

                                        OSTALI  VAN  BAJRAMSKI  KURBANI

Postoji i tvz. zavjetni-nezr Kurban koji se kolje naakon nekog rjesenja. Ali tu ne smije biti odustajanja. Npr. neko se zavjetuje da se cim dobije posao zaklati kurbana. Varke ne smije biti, i zavjetni kurban je vrsta akika kurbana. U slucaju opravdane nemogucnosti izvrsenja zavjeta, zavjetovani podljeze obavezi kefareta.

U van Bajramske kurbane spada i klanje kurbana umrlom, neposredno iza ili uz djenazu, neku veliku opsnost.

Takodjer su uobicajni i kurbani kod pocetka pravljenja ili useljenja u kucu, sunecenja djeteta, odlazak ili dolazak iz vojske ili rata, zavrsetak skolovanja, vojnu pbjedu ili bilo koji drugi vazni zivotni dogodjaj.

Obicajni kurbani se mogu djeliti cjeli, ali mogu da podlijezu odnosu 1/3; 1/3; 1/3, kao i <<redovni>> kurbani ili pak da se utrose na goste vec prema namjeni i imovnom stanju onog koji kolje.

Svi ovi hadjet kurbani se ne mogu racunati kao zekat, sadakai-fitra ili opsta sadaka jer su namjenski i ima odredjeni nijet za njih a oni nisu obavezni nego su nafila, dok su nam zekat i sadakai-fitr farz.

                                   MESO  ZA  SVAKODNEVNE  POTREBE

Mnogo je polemike oko pitanja sta je halal a sta nije halal meso. Obicno se kazuju istine ali kojih u uslovima u kojim citaoci ovog teksta zive realno nema. Uzmimo samo konzerve naprimjer, neke koje smo dobijali u ratu nosile su oznaku halala dok to istinski znaju samo oni koji rade u toj tvornici. Cak i u dobrim uvjetima proizvodnje halal mesa tesko je kontrolisati svijest kasapa koji rutinski obavljaju svoj posao.

Ja sam ovdje poredao u tri tacke kako bi se po meni jedan musliman trebao ponasati u danasnjim uslovima:

       a)   idealno bi bilo da se koristi meso koje je zaklano na serijatski popisan nacin ( kao klanje kurbana ) te da mi to licno koljemo ili da dobro poznajemo onoga koji kolje, a da je taj osvjedoceni musliman.

       b)  Ako to nije u stanju,onda da uzima meso u prodavnici za koju se zna da prodaju halal meso, te da kupuj mene prizvode na kojima pise da su halal.

       c)   Ako i to nemoze postici, onda da gleda da je zivotinja zaklana, da nema krvi u mesu i svakako da je dozvoljena. Ovo je situacija sa kojom se najcesce susrecemo, a odobrio je kada nema mogucnosti za a) ili b) Seltut rektor Univerziteta El-Azhar u Kairu.

Ja bih preporucio da mi kod takvog mesa i svakog drugog za koje nismo sigurni da li je zaklano na nama propisan nacin, sami prilikom rezanja ili cak otvaranja konzerve proucimo

                                BISMILLAHI  ALLAHU  EKBER.

                           

                            MESO  IZ  LOVA  I  RIBOLOVA

<< Pitaju te sta im se dozvolja. Reci: 'Dozvoljavaju vam se lijepa jela i ono sto vam ulove zivotinje koje ste lovu poducili, onako kako je Allah vas naucio. Jedite ono sto vam one uhvate i spomenite Allahovo ime pri tome, i bojte se Allaha, jer Allah, zaista, brzo svodi racune.>>     Kur'an : V ( 4 )

Lov je dozvoljen ali ne i pohvaljena stvar. Dozvoljen je ako je iz potrebe, odnosno ako je to zanimanje kao sto je stanovnicima tajgi, tundri, prerija. Takodjer je dozvoljen ako je to dopuna prihoda i ishrane siromasnom poljoprivredniku te za odbranu od zvjeri i stetocina kada one prijete i nanose stetu ljudima. Sportski lov je nepohvaljena, skoro nepozeljan za muslimana. Da ja ne bih o tome govorio evo sta nam kaze <<kitab>> rahmetli Ahmed Zarifi-babe:

 Poslusaj mene, o dijete! Nemoj da bi bio lovac.

 Cuvaj se, da te lovacke cari ne zavedu.

  Ako zelis dobar nasljednik postati,

 nemoj ni radi cega zivo stvorenje usmrtiti.

  Mozda ce od ulovljenog ostati

  njegova zenka ili mladunce,

   Ko Hakka razumije, u lov nece ici.

   U proslosti su velikani kazali:

   Lovac ce corav ili hrom ostati

Sto se tice mesa ulovljene divljaci moze se jesti meso prezivara biljojeda i pernatih zivotinja pod uslovom da su zaklane, a ne usmrcene oruzjem za lov. Usmrcena zivotinja se smatra lesom i to je meso haram. Zato se divljac ranjava sacmom a potom zakolje. Takodjer se ne moze jesti meso ako je lovacki pas nagrizao ili odsjekao dio tijela zivotinje, i to se smatra lesom.

Divljac przivar dvopapkar se moze zaklati u kurban ako je uhvacena ziva , potpuno neostecena i zdrava, te da joj ne nedostaje niti jedan dio tijela (uhvacena nekom mrezom ili sl.) te da je onaj koji je zeli za kurbana uhvatio vlastitom snagom i umjecem. Ako je prodaje nekom drugom njena cijena trebala bi biti slicna cijeni iste takve domace zivotinje.

Ribolov je u potpunosti dozvoljen. Sve vodene i morske zivotinje su dozvoljene za jelo. Riba je jedino meso koje se ne kolje a halal je. Umjesto klanja ona ima nastup ugibanja na vazduhu. Ako je riba sama uginula u vodi, ili je uginula u vodi prilikom lova u mrezi ili na udici prije nego je izvadjena na vazduh smatra se lesom i ne moze se jesti. 

                           BOLESTI  OVACA

Bolesti su veoma rijetke i pojava je novijeg datuma. Nikad se nije culo ranije za epidemiju samih ovaca a posebno oboljenja ljudi. Tako recimo Istambul po novinarskoj evidenciji zakolje oko pola miliona ovnova za bajram sigurno vecim dijelom bez veternarske kontrole, pa se nije culo za zarazu i oboljenja. Najcesce bolest su metiljavost i ovciji brlj u glavi sto nije opasno za ljude. Crni prist je veoma rijedak, to je bolest  goveda, a poznaje se po tome sto u momentu klanja krv se automatski grusa na crnu boju. Najnovije je iz uvoza dosla slinavka. Radi ciste savjesti nije lose vrsiti veterinarski prekled zive stoke i mesa.

Zanimljivo je koliko je ovca cista zivotinja da je u ranije vrijeme dok nije bilo dobre sanitetske sluzbe pratilo se odakle pije vodu konj i ovca slobodno je bilo da bez bojazni pije i vojska.

     NEKE  MANJE  POZNATE  CRTICE  I  PROPISI  O  KURBANU

Kurbanska kozica se ne moze prodati i taj novac zadrzati. Moze se pokloniti siromasnom da on proda, dati humanitarne svrhe ili zadrzati za licnu uputrebu. Ko nema materijalne mogucnosti, kao i pod dugom, nije duzan klati krban. Takodjer nije duzan ni onaj ko bi tim izdatkom znatno otezao podmirivanje kucnih potreba iza Bajrama. Za ovo je bitna licna postena procjena vlastite mogucnosti.

Ko je dao novac na zajam i nema sredstva za kurban- nije duzan zajmiti novac za kurban. Moze se duzniku traziti povrat dijela sredstava za tu namjenu.

Ko ima mogucnost da zakolje kurban, a ne kolje edepsuz je i grijesan. Takav isti je i onaj koji u dane Bajrama zaista nema mogucnosti, a u toku godine upraznjava svoju kucnu potrosnju viskom standarda i zbog toga se zatekao u nemogucnosti. Narodnim jezikom receno: <<ima za more, kafane, kola cejfove i besposlice a nema za kurbana.>>

U nekim krajevima svijet kolje uoci Bajrama. To nije kurban. Taj obicaj su uveli bogati i humani ljudi u prijaqsnja vremena, da sirotinja ujutro na Bajram ne bi iscekivala da li ce i hoce li ko donijeti kurban. Oni su tu sadaku zaklanu uoci Bajrama djelili odmah ujutro kako bi se mogao pripremit Bajramski rucak.

Sa vremenom je to izgubilo prvotnu namjeru i poprimilo cisto klasni karakter da su<<begovske>> porodice klale samo prije Bajrama, sto je u potpunosti suprotno islamu.

Kurbani nisu skupi ako se u kucnom budjetu predvidi i taj rashod, te se citave godine ostavljaju << pare na stranu >> za to. Na ovaj nacin se svo ovo vrijeme misli i zivi sa kurbanom.

Prije je bio obicaj da se prvi kurban koji se kolje u zivotu cijeli podijeli i da bude po mogucnosti crn. Takodjer je tradicija da se koze od prvog kurbana, prvog kurbana u braku, kurban za nadjevanje imena djetetu - ucine i sacuvaju za uspomenu kao serdjade ili zidni ukras.

Na kraju bih svima preporucio da se potrude, shodno sunetu Allahovog Poslanika ( savs ), da nauce da i dalje svoje kurbane sobom kolju i obradjuju. Ovo bi trebali da nauce uz nekog iskusnog poznavaoca ovih propisa i tehnike.

Molim Allaha dj.s. da nas uputi u propise dini islama i da nam pomogne da ih se ispravno pridrzavamo.

sastavio: S.S.

recezent: HAMDIJA ef. BEGIC

                                                                                                                   

<< 11/2008 >>
nedponutosricetpetsub
01
02030405060708
09101112131415
16171819202122
23242526272829
30

MOJI LINKOVI

18. Sarajevske tekije

Sadrzaj postova :
1. Ilmihal za svakog muslimana i muslimanku
2. Hudba hazreti Alije
3. Islamska uljudnost
4. Prinsipi tolerancije u islamu
5. Podsjednik u kurbanu
6. Sjecanje na umrle ibadetom 1,2,3 dio
7. Muradi bismile
8. Ilahije
9. Dani u sedmici
10. Sest vidova vjerskog ekstremizma

Sadrzaj postova :
11. Zikr I Irsad 1.i 2. dio
12. Asure.
13. Rifaiski Tarikat u Sarajevu
14. Kijam zikr u Naksibendijskim tekijama
15. Bektasijski Tarikat u Sarajevu
16. Sve Mehdije do danas ili od Kerbele do danas 1. i 2. dio
17. Kako je u nasoj Bosni ?


MusicPlaylist
Music Playlist at MixPod.com


MOJI FAVORITI
FC BAYERN MÜNCHEN - BAVARCI
F.C. Inter
DOWA.
Tišina
BAYERN BETTING SERVICE
U šupak kosmosa smo upali.
Hijab.....moj život
*¤*Svjedok vremena...*¤*
الاسلام هو حياتي -Islam je moj zivot
Ne volim januar.
Kod Allaha s.w.t. jedina priznata vjera - Islam
Arsenal Football Club ♥
BintUlBosna
~ ~
LIVERPOOL FC
F.C Barcelona
I FiGhT BaCk
►§ ®ł©Y §◄
A nebo uvijek čeka jer nebo je kraj.
BH KORIDE
Moji ručni radovi
metalka_17
Hodnici mašte.. ♥
više...

BROJAČ POSJETA
35851

Powered by Blogger.ba