SEJJIDI SUAD MUTEKIJA

Posjetite moje blogove: 1. http://kuranjelijek.blogger.ba/; 2. https://sejjidisuadmutekija.blogspot.ba/

19.10.2010.

A KAKO JE U NASOJ BOSNI ? 3. DIO

 

 Bosna i Hercegovina i sire Balkan bio je postedjen ovakvih pokreta i ucenja. Stara Turska je imala ovih problema dok se prostirala na Bliski  i Srednji Istok ali njen zapadni Balkan i uza  Turska kakva je danas , bili su zaobidjeni.

Sami Turci su narod koji je cvrst u vjeri i bili su relativno bar vjerski prosvjeceniji pa bi djelovanje islo teze. Oni su jedini narod u istoriji koji nisu nikad  imali idolopoklonicku vjeru ( kipove, ikone i slicno ). Pripadali su blagoj verziji samanizma isto tako dosta blagim panteizmom i setisizmom. Moglo bi se reci bili su kao neki samanski jeretici.

Primili su Islam bez prolaza kroz judeizam i hricanstvo. Moglo bi se  reci to im je prva i stalna vjera. Taj prijem se desio u vrijeme uspona islama, zatisja od pojave reformatora " spasitelja ", ovako 1780 godine.  do pojave Mensura. Preuzimajuci halifat postali su voditelji u muslimanskom svijetu tada, imali jaku drzavu, vjersko skolstvo, ulemu, dobru drzavnu organizaciju i administraciju, vakufe - zaduzbine ; veoma jaku ekonomsku podlogu vjerskog zivljenja i rada, a pored ukinutog idstihada ipak su imali razrijedjene propise upustva ( fetve ) koje su bile zakonska prepreka ( administrativno politicke ) djelovanju svakoga ko bi destruktivno djelovao.Posebno je fenomen Turske to sto je imala jako razvijene sufiske radove ( tarikat ) koji su vezivali ljude za istine islama i cuvali islam kroz razne oblike odgoja a to ucenje uvazava razlicitost mentaliteta, pogleda, osjecsnja, mogucnosti i drugo, uvijek na prikladan nacin ne narusavajuci osnovne postavke islama ( seriat, fikske odredbe,i drugo ) nego razradjujuce metode primjene.

Nije niko kao tesavufski ( sufiski ) ucenjaci u vrijeme Sedzlucke i kasnije Osmanske Turske nije bolje objedinio egzotericko i ezotericko ucenje islama,sunijsko i elemente sitskog ucenja filtriranog kroz seriatsko pravne norme ne oskrnavljujuci postavke Kua'ana, hadisa,odredbi, naredbi, zabrana i slicno.Cak je i sam imam Homeini r.a. govoreci o deformacijama kroz istoriju islama i ako osudjuje  neke postupke sultana rekao da se  Turska po najvise sacuvala od deformacija zahvaljujuci kako on kaze ; citat : " progesivnim i pozitivnim grupama i pojedincima " i njihovim hanikahima ".

U pojasnjenju je dato da se to odnodsi na sufiske skupine i hanikahe. Zna se da su sufiski prvaci imali mogucnost i autoritet da sultanu ukazu na gresku, usmjere, opomenu, pa su sultani morali neka pitanja i odluke donositi uvazavajuci stav sufiski prvaka a i drugih ucenjaka.

 Tek nakon dva rata ( I i II gog ) nasa ulema pocela je kroz casopise informisati clancima nas svijet o ovim pokretima i ucenjima.

Mozda bi neko rekao ovo je daleka istorija, nekorisno pisanje i znanje ali nije. U savremenom kosmaru je isto potiraju se price o smaku svijeta,dolaskom " Mehdije " velica se nekakav  "progres", na veliko se izdaju knjige, pune se glave ogromnim kvantitetom znanja, a narod kaze : " Baska znanje a baska pamet " a pameti nedostaje. Narodna je ona : " Puna glava naglavicke tone ". Nema knjige u kojoj nije  vjesto neprimjetno ubacen " virus " koji se ne zaboravlja a oko koga ce se voditi zucna diskusija, rasprava i zabavna danguba.

Ako postoji besmislenost ovog pisanja, ono je u tome sto nema u svijetu institucije koja izucava vremenske i pokrajnske uslove i savremene oblike globalizaciskih udara, i dalje se uce samo istituciske postavke, dogme, pravne postavke koje je nemoguce primjeniti i tako kao sto u umjetnosti ima lar purlalizma - umjetnost radi umjetnosti tako i znanja postaju lar purlaristicka - znanje radi znanja.

Hazreti Ali r.a. u svojoj spoznaji kroz znanje na kraju kaze : Trazite na dovi da Vam Allah dz.s. podari razbor ( a ne znanje ) da shvatite prilike dana koji sutra dolazi.  " Jer nije isti kao danasnji".

Nije, li ovo dialekticka misao ? a dialektiku nesmijes spomenuti pred " ucenim ".

 

        S.  S.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

19.10.2010.

SVE MEHDIJE DO DANAS ILI OD KERBELE PA DO DANAS 2. DIO

Vec je receno da se 1780. Pojavio Mehdija Mensur, uvodnicar u XIX. vijek, kad ce se pojaviti novi reformatori - Mehdije.

                            Kadijanije :

Prvi se u ovom vijeku javlja Gulam Mirza Ahmed ( 1893 - 1903 ). Rodjen je u Pendzabu u Indiji, u mjestu Kadijan, pa se po tome i naziva pokret Kadijanija. Otac mu je porijeklom iz Centralne Azije, bio je veoma bogat, a posebno obilato nagradjen od Engleza zbog saradnje sa istim.

Mirza Ahmed nije imao neki odgoj, bio je knjinski povrsno obrazovan vise informisan o Islamu, nije pokazivao neku duhovnost, pa ni veci ibadet ( bogosluzenje ) i cesto je proizvoljno tumacio islamske vjerske propise. Najprije je poceo kazivati da posjeduje mu'dzize ( nat prirodne moci ), da bi  se kasnije proglasio mehdijom, pa da je on novi Boziji poslanik inda je Boziji sin. Tvrdio je da su njegove mu'dzize jace od Pejgamberovih. I druge in informacije i lazi koje cemo vidjeti kroz djelovanje Babija Ahmeda i Behaija, jer ove tri grupacije su nikle iz  kadijanskog ucenja, ustvari, one su metaformoza kadijizma. Za Engleze kolonizatore ucinio je kapitalnu stvar. Naime, kada su Englezi shvatili sta znaci institucija dzihada, zatrazili su direktno od Mirze pomoc i on je proglasio ukidanje dzihada, poslavsi po cijelom svijetu pisma o tome da je bolji mir, da treba biti lojalan sa Englezima. Engleska kraljica je carica Hindu - muslimanima, a Engleska je Bozansko nebesko carstvo. Mnoge zemlje, su medju kojima interesantno prva Indija, gdje je pokret i nikao, zabranjivala rad Kadijanijama, ali su se odrzali, a dijelom prerasli - metamorfozirali se u Ahmedije, Babije i Behaije.

                                Ahmedije :

Osnivac je isti Gulam Ahmed Mirza. Razlika je u tome sto  Kadijanije vjeruju da je Gulam Ahmed Mirza Boziji poslanik, a u okvirima kadijanija, druga grupa vjerije da je samo reformator- Mehdija. Razdvajanje se desilo 1914.  godine. Kadijanije su uzeli za vodzu sina Gulama Ahmedovog po imenu Mirza Muhamed, a druga grupa nazvavsiv se Ahmedije, u Lahoreu se formira pod vodstvom izvjesnog Kemaludina, u pokret Ahmedije, pod nazivom " Drustvo Ahmedija za sirenje islama ". Obje grupacije jednako se vezu za Engleze, tvrdeci da su oni zastitnici Muslimana. Dakle podjela se desila 1914.godine, vec je to dvadeseti vijek. Kroz cio raniji period, uporedo sa ovim pokretima razvila se izvjesna prosvijecenost na zapadu u pozitivistickim pogledima na islam, a kod muslimana prosvijecenost, da su pokreti deformacija, kod cvrstih vjernika ODBACIVANJE, pa se Ahmedije formiraju u Drustvo za sirenje islama i sve do danas treba prosvjetiteljski djelovati, modernije, malo je postalo teze plasirati se nekim pricama o cudima i mudjizama.

Ahmedije uce da moraju imati svoju dzamiju, da imam mora biti Ahmedija, namaz za drugim imamom nije valjan. Musliman je po njihovom onaj koji vjeruje Boga, Muhamed a. s. i da je istina sve sto je rekao Mirza Ahmed. Odricu se i mrze sve muslimane koji njih poricu. Djeluju knjigom, propagandom,ekonomski, jer su veoma jaki finansijski, imajuci vjerovatno namjenske fondove, vjerovatno do dionica, hipoteka i samo oni znaju kako, ali ne svi nego samo znaju koji mogu i trbaju i moraju znati.

                          Babije :

Osnivac ovoga pokreta - ucenja je Mirza Ali Muhamed Bab.

To je bio dobro primljen i obucen Mehdija. Ucitelji su mu bili Ahmed Hisah i Kjazim Risti. Nakon podrobne obuke Ali Muhamed uvjerivsi se da ce udovoljiti misiji, najavili su dolazak Mehdije, ali ce Mehdija doci poslije smrti Risdija, tako je sam Risdi rekao. Ubrzo je Risti umro, pa je na godisnjicu njegove smrti Mirza Ali Muhamed, sebe proglasio Mehdijom. Sljedbenici su ga nazvali BAB, sto znaci vrata. Prvo se posluzio pricom o cudima, kretao se najprije Irakom, zatim je uz cuda udarao na osnove islama, a onda je presao i poceo djelovat u Iranu. Medjutim, brzo je otkriveno njegovo kazivanje i saznavsi da mu glavi prijeti opasnost, posebno zbog napada na Pejgambera s.a.v.s. onda odlazi u Siraz. Jednog petka u dzamiji, javno se odrekao svog ucenja, javno se pokajao i zatrazio i od ljudi i od Boga oprost. Kada je vidio da se izvukao, zatrazio je zastitu od Engleza i nastavio po starom- slagao pokajanje.

Kako ce se kasnije vidjeti, izgleda njegovo usmjerenje je bilo rusenje muslimanskog drustva, posebno stupa drustva porodice. Kao Mehdija pocinje mjenjati porodicno pravo, da se zenska djeca moraju sa 11.godina udavati, da se moze od iste zene rastaviti 19. puta, tvrdi da dobiva objave, pise Bozije objave na arapskom, da bi parirao Kur'anu, njegovo djelo je " bolje " od Kur'ana, jer su to Bozije objave koje on prima. Kur'an je ( Neuzubillah ) nerazuman jer ponavlja ranije knjige ( Tevrat, Indzil), uvodi broj 19. kao neki vanredni broj, godisnji kalendar na 19 mjeseci, jednom rijecu unosi nered, u cemu mu je obilato pomogla Zirin Tadz, ocemu ce kasnije biti rijeci. Da je pijun zapada ali i Rusije koja na istok gleda kao i na zapad govori to sto je istoricar Goldziher nazvao ga herojom na istoku, a posvecuje u svojoj istoriji veliku paznju i znacaj Zirin Tadzu, jer su hrabri u velikim udarima na osnove islama. Rusija iz svojih razloga zna se ( san o izlasku na topla mora ) pomaze pokret i novcano i oruzjem. Rusi su poslali  spijuna po imenu Isa preko koga je Bab primao novcanu pomoc i oruzje. Isa je dobro poznavao Islam, govorio arapski,turski i ruski, imao je veliki tadz, uvijek sa tespihom, dugo dzube,uvijek u sapatu ibadeta, zadobio je velike simpatije i povjerenje cak i od samog Saha. Ali sva je pomoc od Rusa Babu isla preko njega. Ali ipak, pored svega bili su preceni i otkriveni i da bi mogli biti i pogubljeni. Drugi spijun koga su kao kontrolu rada spijuna Isa- a poslali Rusi po imenu Madzer Kan, krio je Baba 4 mjeseca ali su bili otkriveni i uhvaceni. Rusi su intervenisali da spase Mirzu Baba ali je bio pogubljen.

Njegovo pogubljenje rodit ce novu skolu Behajie, opet metamorfoza Babaizma, ali o tome kasnije. Rusi su izgradili i dvije dzamije Babijama jednu u Baku-u , a drugu u Isik Abadu. Kadijanije su formirale svoj centar i dzamiju u Berlinu.

                       Zirin           Tadz :

Obucavajuci Baba Kjazim Risti je ucio i jednu zenu za misiju novog Mehdije, po imenu Zirin Tadz - Zlatna kosa ( zlatokosa ). Pravo ime joj je Fatima, a nadimak Zirin Tadz, a trece ime joj je Kurretul ajn- ocna zjenica. Rodom iz Siraza. Bila je udata i imala 3 djece, alikada je stupila u pokret Babija napustila je muza i djecu. Bila je veoma lijepa, mudra, nadasve uporna, prodorna, lukava i veoma obrazovana, ali monstrum.

Odlicno je izucila sva pisanja i ucenja Risdija Hisalija Gulam Ahmeda i samog Ahmed Baba. Prva je bila koja je     priznala Baba za Mehdiju. On se proglasio Mehdijom na Kerbeli na cijoj je promociji bila i sama prisutna. Sa Kerbele se vratila u Bagdad, zatim posjetila Kazvin, gdje je srela svoga amidzu, koji je umjesto umrlog oca preuzeo brigu da je odvrati od Babija. Amidza je uvidjevsi da se ona ne odrice ne slusa bio je uporniji, a kad je amidza postao za nju opasan u upornosti, organizovala je svoje pristase da ga ubiju. Ubijen je u dzamiji u sabah na sedzdi. Ubice su bile uhvacene i snjima ona, ali je uspjela pobjeci iz zatvora i neko vrijeme se sakriti, da bi po zadatku otputovala u Behest, gdje razvija svoju djelatnost. Zadatak joj je bio UDAR na seriatske norme.

Evo jednog predavanja : " Pokidajte zastore izmedju vas i zena. Zene su kao cvijece stvoreno da se mirise, kida , da se vole, dijele sa prijateljima". Propisi seriata su ukinuti ( Babovim ucenjem ) seriata vise nema, zivimo u vremenu kad nema vise nikakvih sprega ni obaveza. Bab je ukinuo sadaku i zekjat. Posljedica toga bila je ovisnost siromasniji ili od Engleza ili da krene uz kazivanje Zirin Tadz u  kriminal i prostituciju. To se i desilo. Do tada je bilo drumskih razbojnika koje je rjesavala vojska, pojedinacnih lopova i prostitutki u gradovima ali pojavio se organizovaniji gradski kriminal i prostitucija a la na  zapadu. Bilo je reakcije na njenu propagandu cak su neki clanovi pokreta napustili pokret, izgubili vjeru u Babovo ucenje, ali nju to nije omelo. Najveci protivnik ove zene postao je izvjesni Kudus, koji je bio prvi saradnik Baba. Ali ona je uspjela slomiti ga i ne samo njega nego i sve iz vrha pokreta, koji su se bunili, a Kudus je postao njen glavni pobornik i pomagac, pa su njih dvoje preuzeli vodstvo u pokretu.

Mirza al Muhamed, bio je u organizaciji atentata na Saha, koji nije uspio, biva uhapsen i osudjen na smrt. Rusi intervenisu za spas Mirze al Muhameda, medjutim to nije uspjelo i on je pogubljen. To jest oslabilo pokret, ali on nije nestao. Kao sto se iz Kadijanija razvijaju Ahmedije, iz Babija ce se razviti Behaije, nova produzena ruka Babija.

                                Behaije :

Osnivac ovog pokreta bio je Mirza Husein al Behai. On je bio umjesan u atentat Saha, i skupa s Mirzom al Muhamedom osudjen na smrt. Kako ruska intervencija za pomilovanje Mirze nije uspjela oni su se grcevito borili da se pomiluje Mirza Husein Behai, jer im je bio znacajan. U tome su uspjeli ucjenjujuci Saha zbog pogranicnog spora, i on biva oslobodjen,ali progran iz Irana  odlazi u Bagdad. Turska i Iran sporazume se da Babije rastjeraju, a Mirzu Huseina protjeraju u Jedrine.  On sada objavi da je Babovo ucenje derogirano - pogresno, te da je on sada pravi Mehdija. Mirza al Muhamed je napisao testament da je njegov nasljednik Subhi Ezel, a da zamjenik bude brat  Mirza Husejn Behai. On se docepao testamenta i nsebe proglasio Mehdijom. Ali kad je to Subhi Ezel u Edrenama saznao, nastao je sukob sa medjusobnim obracunom, cak trovanjem, nastale su i struje Behaija Ezela, pa je vlada Turske da bi ih se rijesila, protjerala Subhi Ezela na Kipar,  a Behaiju u Aku, sadasnji Izrael.Tako je pokret razdvodnjen i razbijen, sto se tice Turske.

Behaija je jedino vratio ukinutu sadaku i zekjat iz cijele price da je Babovo ucenje derogirano, inace drugo ostaje kao Kur'an je manjkav ( Neuzubillah ) dovoljan je Tevrat i Indzil, moze se jesti svinjetina cak je i preporucuje : Isa pejgamber - Isus nije ljudsko bice, ispravan put Bogu je sveto trojstvo. Svo njegovo ucenje sazeto je u  knjizi El akdes i knjizi Behaije i novo doba. Protjeran u Akku, obilato potpomognut od Engleza, radi, pise i propagira. Englezi su mu dali dvorac, proglasen je za Lorda na svecanosti u Haifi. U djelu El kades potpuno derogira Kur'an. Umro je u Aku 28 maja 1892.godine. Behaije i Ahmedije, Kadijanije, veoma su rasireni na Zapadu, i zemljama bivsim kolonijama i zemljama Komovelta. Djeluju pod firmom Ahmedija za javnost, a sadrzajno provode isti program.

             S.    S.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

14.10.2010.

SVE MEHDIJE DO DANAS ILI OD KERBELE PA DO DANAS 1. Dio

Uvijek se u drustvenom zivotu desavale situacije kada su norme i ustaljeni red bili poremeceni. Neke novo nastale situacije, sukobi, misljenja, pa i ljudi, gordijevi cvorovi, koji su bili nerjesivi u postojecim zakonima, obicajima, pa cak u vjerskim normama ili su pak, izmicale rjesenjima koje je nudila religija. U takvim situacijama, ljudi su pocinjali vjerovati u rjesenja nekim cudom ili pak licnoscu, koja bi to rijesila. Vjernici se obracaju Bogu, cak i kad cvrsto vjeruju, ipak konkretno ocekuju, jer su na ovom svijetu, pa im pomoc stize konkretno, jer su i ljudi konkretni, fizicki postojeci. Istinski primjer je jednog nevino optuzenog, zatvorenika, koji je kao vjernik trazio Boziju pomoc dokaza istine. I pomoc je stigla, molba ( dova ) uslisana konkretno preko drugog zatvorenika koji je dosavsi u istu celiju demantovao optuzbu nevinog, sto ga je oslobodilo. Vjerujemo, da drugi zatvorenik, nije slucajno dosao,bas u tu celiju.

Tako, od davno, postoji fenomen iscekivanja spasitelja, kod Hriscana postoji vjerovanje da ce prozivjeti spasitelj. Jos iz predhriscansko doba, recimo u Velsu ( UK ) ,i Bretanji u Francuskoj, postoji sve do danas vjerovanje u dolazak nekog spasitelja.

Taj fenomen  postiji i kod muslimana. Pra- pocetak toga je Kerbela.

Nakon bitke na Kerbeli ( 61, God. po H.) uzdrmana je islamska drzava. Vec je bila postrana, zavladala je anarhija, nered,stega monarhije koja je uspostavljena jos ranije iz vremena ratova Muavije, nastali su politicki problemi, razlicita opredjeljenja, neredi i pobune. Jos nije bio uredjen fikh ( kodeks primjene vjerskih propisa sa upustvima ) pa je " ulema resmi ", tj. sluzbena ulema koju je ranije uveo kroz skolovanje i postavljanje ranije Muavija, a na drugoj strani pripadnici Siati Alij uz koju je dugo vremena bila Mekka i  Medina nastojala je nastavak imameta i vodjenje vjerskog zivota preko ulemai rasihun tj, uleme sa epigrejom od H. Alije r. a. Ekonomska, politicka i vojna premoc.... najvecim dijelom, bila je na strani novih halifa.

Kako se Mekka i Medina nakon Kerbele, suprostavljala novim halifama iz Damaska, a kako su vazne za vladare, Damask je pokusavao obilatom brigom, zadobiti njihove stanovnike. Obilato saljuci pomoc, zeljeli su zadobiti solidarnost. Kako to nije pomoglo,konacno Abasovicki halifa je ratom izborio umirenje, pa je recimo samih Medinelija u tim borbama poginulo oko 5000 ljudi. U takvoj situaciji, ljudi vjernici uz dove i uzdanje u Boga, ocekivali su nekoga ko bi te probleme rijesio, ocekivali su Mehdiju Murteza-a. Mehdiul znaci gramaticki onaj koji umije, ko ji je prakticno znan, dakle onoga ko bi rijesio te dunjalucke, politicke,ekonomske probleme, a da ne vrsi vjerske reforme. Dakle, Mehdiul Murtezaa znaci vodja - voditelj, koji je upucen.

Prvi takav koji je bio uslovno receno mehdija bio je Muhammed Hanife. Nije on sebe proglasio mehdijom, nego njegov, da kazemo, adjutant. Ali to ce mo reci kasnije. Poslije pogibije Hazreti Huseina r. a. svi sljedbenici Siati Ali stranke ( buduci uskoro Sije ) slozili su se da imam treba da bude nasljednik H. Alije r. a. znajuci sta je sve Muhammed a. s. za njega rekao : " Ko voli Aliju, voli i mene. Ko je protiv Alije protiv mene je. On je vrata znanja ". Na oprosnom hadzdzu medjusobno su ucinili bej"at.". Ali su se podijelili u misljenju o licnosti nasljednika imameta. 

Jedni su bili za to da treba biti iz ehlibejtske loze, a drugi da je od Hazreti Alije. A Muhamed Hanife, bio je sin H. Alije r.a.  brat H. Huseina, samo od druge zene, a ne od H. Fatime. Jedan dobar poznavalac, sada siizma u stvari, Hazreti Alijinog r.a. vladanja i postavki, po imenu El Muhtar, ucinio je pokusaj pomirenja ovih dviju struja.

Otisao je u Kjofu i poceo propagirati da se Muhamed Hanifa izabere za Mehdijul Murtezaa, ako ne i za imama ili samo samo za mehdijul murteza-a. Muhamed Hanifa je bio odlican poznavalac, radeci uz oca Hazreti Aliju, posebno do ratova na admistrativnno dunjaluckim politickim stvarima. Cak neki misle, da je ucesnik u pomoci pisanja " nedzdubelage ". Tako je El Muhtar proglasio Muhameda Hanifu, bolje reci nazvao Mehdijom, dakle reformatorom dunjaluckih stvari, a o vjerskim propisima koji su se znali nije bilo ni govora.

Ali ojacana dinastijska vlast halife, smjena generacija ashaba, prostranost drzave, podijeljenost, dovela je do neuspjeha El Muhtarove misije, pa se konacno Siati Ali formira u Sije, ostajuci vezani za Ehlibejtske imame, dok na drugoj strani halife angazuju pravnike, koji rade fikh- kodeks primjene propisa Kur*ana, hadisa, po kojem se pocinje odvijati vjerski zivot, a drustveni i drzavni, ciji realizatori postaju ulemai-resmi, te pravne skole bivaju nazivane meshebima. Ovim je donekle smiren odnos, jer halife tolerisu i izrazavaju izvjesni pijetet ehlibejtskim sada nazvanim Siitskim imamima, svakako radi svoga mira tolerisuci njihov nacin primjene prakse islama. Nakon formiranja svojih mesheba, ali uvijek pribojavajuci se simpatija naroda koja se krila kroz vjerovanje, bojeci se za vlast. Zato su ih progonili, hapsili, ubijali, pa cak vrsili i atentate, kao sto je,recimo, osmi imam Aliju Riza otrovan. Hazreti Hasan otrovan, ali ovi imami su posebna tema.

H. Alija je nastavio djelo H. Omera r.a. u dunjaluckim poslovima. Ali su ga omeli ratovi. On je uveo limit, plafon imovine, zemljisnu rentu ( " zemlja pripada onome ko je obradjuje "),pravo na zirat, prosirenu reprodukciju, penzioni sistem, nacin izbora ljudi u vlast ( mudiri - cinovnici ),sudstvo, rukovodjenje vojskom i drugo.

Imami su zivjeli u raznim mjestima, Kjofa, Bagdadu, Samari, Nedjefu, Medini, sto se zna po mezarima i    turbetima, a sto potvrdjuje odnos vlasti prema njima. Period siitski imama trajao je do 266. godine po Hidzri, dakle 205. godina racunajuci od Kerbele ( 266- 61 ). U tom periodu, izredalo se 12 imama, odnosno, od Kerbele 9. i zavrsava se sa dvanestim imamom Muhamed Mehdi, sinom imama Hasan Askeri. Oni su potomci loze od Hazreti Huseina r.a. Muhamed Mehdi sin imama Hasan Askeri, rodjen je u petak, sredinom Sabana, 255 godine po Hidzri.On je nestao 266.Godine, dakle u 11. Godini. Njegov nestanak, je koliko misteriozan, toliko i realan, jer su monarsi u vjecitom strahu za vlast, nastojali da nestane ove loze sto potvrdjuje spisak od 13 muske djece ehlibejtskih imama, djece koja su ubijana. Najmladjem je 40 dana, a najstarijem 7 godine. No, kako su imami imali vise djece, prezivjeli najstariji sin imama, nasljedjivao je polozaj od oca. Uradjen je i fikh po sitskoj razradi, najveca ulema dozvoljava da se nazove varisi mehdi tj. kazivaci onoga sto bi kazivao imam Mehdi. Uzgred, a za posebno razmisljanje je napomenuti, da smo mi 22 na 23 Generaciju od Hidzre, odnosno 20 ili 21, Od Kerbele, Ehlibejtska loza se zna i ima familija koje  istinski posjeduju sinsilu ( genetsko stablo ) porijekla odnosno potomstva od Ehlibejtskih imama i dalje do Resullaha s.a.v.s. , Allah sve moze I zna. On salje obnovitelje kad hoce, kome trebaju i kad trebaju. A vrijeme potrebe, I ljudima kojima treba obnovitelj bolje receno usmjerivac je stalno od Kerbele, pa do danas, sto lijepo govori jedna siitska parola " Cijeli svijet je Kerbela, svaki dan je asura ". Ali bolje ce biti reci nesto na kraju : Sta da ja odnosno mi cinimo okrenuti sebi ?

Sva ta zbivanja od Kerbele, a posebno nestankom posljednjeg imama dovela su do raznih interpretacija, poimanja i shvatanja, pa i pojava novih reformatora, koji sebe nazivaju Mehdijom.

Prvi koji se proglasio Mehdijom, bio je Abdullah ibni Sebe, jevrejski svjestenik, koji je presao na Islam. On je najprije ustvrdio da je H. Alija ziv, da je u njemu posebna bozanska snaga, da nije umro, da ce doci i zavest pravdu i red. Uveo je pojam Mehdije koji se ceka, jer je kasnije tvrdio da ce doci Mehdija pred kraj svijeta, da bi na kraju, sebe proglasio Mehdijom. Na kraju je nestao u nekom " podrumu " pa su neki poceli dezurati, dozivavajuci ga da se vrati. Tako je dao ideju mnogim ludama i lazovima da se jave kao mehdije, ali sada protezuci sadrzaj na vjeru, ne na dunjalucke probleme, kao sto je trebao biti Muhamed Hanifa.

Drugi se ubrzo pojavio Muhamed ibni Abdulah iz Hidzdza. On je tvrdio da je potomak Hazreti Hasana, da je Mehdija. Ali veoma kratko je to trajalo, jer su njega vojnici halife Mensura uhvatili i pogubili.

Treci se pojavio u Sjevernoj Africi, izvjesni Ibni Tuner. On se proglasio mehdijom, a plasirao se pricom o cudima i ponasanjem. Tvrdio je da zna razna cuda, izmedju ostalog da je u snu naucio Kur ' an napamet, ponosan sto je boemski ; prljav, otrcan, neugledan, sav u zakrpama, bez kontakta sa ljudima, glumeci duhovnjaka. No , to nije trajalo bas dugo, a ostao je u lokalnim okvirima svojim djelovanjem.

Ovo su bili, da nazovemo, rane mehdije. Nastaje jedno zatisje u periodu uspona ratnih uspjeha, sirenja islama, naucnih dostignuca muslimana, posebno Arapa, ali se i blizi pad Spanije, kolonijalizam, slabljenje Turske. Kolonizatori Englezi, poznavali su pojam spasitelja, kod sebe u Velsu, pa su spoznali da se i kod Muslimana nalazi nesto slicno ( Mehdija koji se ceka ). To ce obilatno iskoristiti pa se pojavljuju novi reformatori tesko prozirnog, ali ipak prozirnog uticaja sto doseze sve do nasih dana. Pojavio se 1780.god. na tlu bivse Otomanske Turske, Mehdija Mensur. Nakon zatisja od pojave ranijih mehdija, vrlo brzo se procuo sve do Zapadne Afrike i na Zapadu je dobio stotine hiljada pristasa. tumaceci olaksice, zadobio je pristase i najprije je sa njima poveo rat sa Rusima, i pobjedio ruse. Tako je zadobio postovanje vec oslabljene Porte i veliku podrsku. Mnoge hriscane je preveo na islam, posebno prve iz zapadnih zemalja. Uz blagonaklonost Porte uvukao je zapadnjake u Tursku, sugerisuci uspjesno zapadni uticaj u formiranju mlade burzuazije u Turskoj, sto ce dati samima sultanima ideju reformi. Da je to tacno govori to sto je Fridrih Veliki rekao da je buducnost Porte u Mensurovim rukama i zavisi kako ce njegov pokret uspjeti. Znaci, bio je velika nada Zapadu, a ne muslimanima, jer znamo da to vrijeme, vrijeme teznje ekspanzije prema Istoku, koja je pocela jos 1697. Godine sa Princ Eugenom Savojskim. " Naprijed ka Istoku ", pisalo je na spomeniku Eugenu u Jajce kasarni u Sarajevu. Srusen 1922.godine.

Slijedeci veoma poznat mehdija, bio je Muhamed Ahmed el Mehdi u Sudanu 1881. Godine. On je bio veoma dobro krenuo pravim putem. Organizovao je ustanak protiv Engleza. Oslobodio Sudan, zavladao, izvojevao sjajnu pobjedu. Zacudjujucu snagu vojske je imao, genijalni vojskovodja, usao do danas u vojne encikopledije a njegovi vojnici u istoriju vrhunskih vojski. Nakon oslobodjenja, svrgnuti guverner Kraljevine Engleske u Sudanu, Sir Redzinald napisao je knjigu " Mac i oganj Sudana ",u kojoj je opisao sve o El Mehdiju. Ovdje je izgleda djavo imao ulogu.

Nakon svih uspjeha i slobode, proglasio se Mehdijom, ni manje ni vise nego da je direktni sin imama Hasana  Askerije, koji je opet bio skriven 10 stoljeca, pa je dosao uda oslobodi Sudan. Ali sto narod kaze, ima Boga. Upravo kad se 1902. zavrsio Burski rat, mladi ambiciozni kapetan Winston Cherchil krenu s juga Juzne Afrike na Sudan u rat, kako ga je on nazvao u svojim memoarima " RAT SA DERVISIMA ", te osvojio ponovo Sudan, koji je postao kolonija. Tom prilikom poginulo je oko 25000 Mehdijinih vojnika. Nije na odmet spomenuti da je tada prvi put u istoriji usao tj. upotrebljen mitraljez u direktnoj borbi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

05.10.2010.

BEKTASIJSKI TARIKAT U SARAJEVU

Tarikatskom centru u Sarajevu obratila se Jasna Semic prof. Dr. orijentalistike  Filozovskog fakulteta u Sarajevu sa molbom da joj se da matrijal i usluge za simpozi o Bektasijama organizovan na Sorboni u Parizu.

Sjetih se da je upravo 55 godina od smrti posljednjeg sejha bektasijskog tarikata u Sarajevu, pa sto to nebi bilo zabiljezeno i objelodanjeno i nasim ljudima kada se i Sorbona interesuje za istu temu.

Upravo to je svrha ovog pisanja mozda i bezkorisnog.

O ovom tarikatu se kod nas samo pricaju i prepricavaju price pune negativnog naboja, cemu i uzrok i knjiga Nur babe, koja je tendenciozno i politicko djelo mlado turske revolucije a opet siri auditorij i ne zna za postojanje knjige ,, Bektasije i njihova literatura "  od Besima bey - Atalaja, pjesme cuvenog Kodze Abdala, priznatog svjetskog knjizevnika uz Asik Junuza.

Crtaci topografskih i nautickih karata su bili bektasijske babe sto potvrdjuje i istorija vojne topografije.

Ovaj derviski red je najnerazvijeni od svih derviskih redova koji su egzistirali na tlu BiH. Bektasijski red se snazno razvio na prostorima Juzne Srbije,Kosova, Makedonije, i Albanije. Kako su drugi tarikatski redovi jacali i razvijali se, a opet i pod uticajem medresa i uleme, ovaj tarikatski red je porisnut jace nego li Rufaijski na margine tarikatskog zivota. U peroidu turske vladavine postojala je jedna Bektasijska tekija na prostoru Sarajeva i to Kantarimina tekija na At mejdanu, za one ne upucene to je na lijevoj obali Miljacke, park  kod Cumurija cuprije ( zeljeznicki most ).

Privrzenici toga reda bili su vecinom oficiri i cinovnici, a lokalno stanovnistvo je svoju pripadnost Bektasijskom tarikatu krilo bojeci se javnog prezira.

Tekiju je osnovao sejh Mehmed ef. Kantardzi ( Kantardzic ) koji je dosao iz Janina Epira i tu se nastanio. Nakon njegove smrti na poziciji sejha dosao je njegov zet Abdulah Ljutika. Poslije okupacije 1878 godine su se privrzenici razisli ( oficiri i cinovnici ) Abdulah Ljutika brzo umro. Vekili iza njega  su krace vrijeme odrzavali tekiju i drustvo. Po prici mog oca, pred smrt je naredio da se i domaci pripadnici reda razidju a da se njega ukopa kraj Miljacke navodno potrbuske, jer ce preko njega biti cesta.

Mezar mu se znao i otac mi je pokazao tacno mjesto mezara jer je kao dijete tu radio. Mezar je nestao 1913 godine kada se poplocavala Bascarsija a u isto vrijeme je pravljena i  dogradzvana kasarna i cesta na lijevoj strani Miljacke. domaci ihvani su jos u doba sejh Ljutike jednim dijelom a nakon njegove smrti i svi iselili u selo Turove kod Trnova gdje danas ima Begtasevic, porodica sa prezimenom. poslije toga Bektasije su pjedinacno, spontano poznate, a njihovi skupovi po usulu, nepoznati, ako su i postojali.

Vrijedno je i spomenuti i Bektasijskog babu dervis Mustafu Uzicanina. On je bio iz porodice Uzicana i o njemu sam mnogo slusao i od oca i od rahmetli Hafz.. Mehmeda ef. Saskina dervisa i vekila Naksibendijske tekije na Mlinima. On je mlad imao veliku ljubav prema jednoj djevojci, medzutim njegovi nisu imali razumjevanja za ljubav pa dervis Mustafa Uzicanin razocaran otisao u svijet. Bio je radnik na kopanju Sujetskog kanala i dugo je ostao daleko te vec kao star se vratio u sarajevo. Njega su uzimali kao zivi primjer prelaza ASKI MEDZAZIE u ASKI HAKIKI. Kad se vratio odrekao se nasljedstva jer nije htio nista materijalno.

Sa takvim stavom je bilo evidentno da mora imati nesto ,, kao tutora ,, a on je bio sejh Ruhija koji je bio od suda odredzen jer serijatski sud ne poznaje ideologiju ,, zivot bez materijalnog.

Sejh Ruhija je potpisao da je Mustafa normalan i da mu je opredjeljenje zivot bez dunjluka. Veliki poznavalac Ilmi havasa ali se nije time bavio nego je imao kafanu na Medresetu gdje je i stanovao. U njegovo doba zivio je i sejh Jusuf Jutika takodjer Bektasijski sejh. tako su se sejh Ruhija, Mustafa Uzicanin i sejh Jutika cinili trojku oko koje su seskupljali i mladji u drustvu.

Jutika je u kuci povremeno odrzavao  zikr,asure i mevlud ali u izvedbi sejh Ruhije.Svojih ihvana neznam da su imali jer je asure javno bilo po njihovom usulu. Uzicanin je rijedak primjer Bektasijskog askete jer je asketizam nije karaktristican za Bektasijski derviski red.Sva trojica su ukopni na Grlica brdu i na taj nacin cine komplet derviski mezara nad kojim se vrsi briga oko odrzavanja.

Treci poznati Bektasija post Osmanskog doba je sejh Mehmed Bakrsic zvani Finansija. To je ujedno i posljednji sejh Bektasijskog reda u Sarajevu.

On je rodzen u Solunu a zavrsio jenesto slicno danasnjim ekonomskim skolama a radio je kao sluzbenik carine. Premjesten u Sarajevo i tu je bio finansijski sluzbenik ali ozenivsi se Bosankom po dolasku Austrijske okupacije ostaje da radi u Sarajevu a Austrijskoj vlasti dobro dosao kao finansijski inspektor. Govorio je turski,francuski,njemacki,gecki, albanski i bosanski jezik. Bio je u rangu sejha jer je bio ozenjen i dosljedan vrsenju propisa javno pripadao i ogranku Celebijana za razliku od ogranka Babakjane kojem su pripadale Balkanske Bektasije. Otuda nije imao kontakt sa Bektasijama doseljenicima iz Albanije. 

Po prirodi vedar veliki saljivdzija, zabavljc u drustvu posebno postovan od drugih sejhova i tarikata. Mnogo je pomogao u radu drugih tekija. U kuci je odrzavao mevlude i asure po posebnom usulu. Mnogo je doprinjeo zblizavanju i medjutarikatskom jedinstvu jer je oko njega su se svi okupljali.

Koliko se zna imao je svega dvali ili tri svoja ihvana koji su primili Bektasijski usul ali njihov indenditet nije poznavao ni njegov rodzeni brat. Njegov sin je bio Kaderija.

Sejh Kadri Efendija je bio njegov gost u vrijeme dolaska u Sarajevo. Postoji i fotografija sejha Bakrsica. Umro je 5. septembra 1932 godine i ukopan je na Grlica Brdu kod sejha Jutike i Uzic anina. Mezar mu se zna ali nisani nisu bektasijski nego ulemanski sto se karakterizira kao greska nasljednika.

Medju doseljenim Albancima jos davno postoje Bektasije, medzutim to spada u periferno znanje jer su oni zatvoreni. Oni su balkansko - albanski ogranak. Babakjani, cije se babe ne zene, oni ovdje nemaqju babe jer uglavno potpadaju pod jurizdikciju Dzakovice a nesto manji broj i to u posljednje vrijeme Tetova.

Periferna saznanja su po asuretu i drugim ponasanjima.

Pomalo i nacionalno a posebno zbog poboznosti i naseg mentalitetskog karaktera nisu ukopljeni u siru javnost te se o njima malo zna. Jedan takav punkt je postojao  na Vratniku u ulici Sumbulusa ali to su bili samo skupovi i sijela.

Vidljivi tragovi egzistiranja Bektasijskog reda su nisani i siketa. Jedan nepoznati nisan je u Srednjem Hendeku, dva nisana na Grlica brdu vec spomenuti u tekstu, jedan bektasijski mezar u haremu Sumbul mahala dzamija a na Barama jedini Bektasijski nisan je Sefkije Jutike sina sejha Jusufa.

Od pisane gradje koju nalazimo u novije vrijeme pored Dr. Cehajica za internu upotrbu je Dr. Fehim nametak preveo jednu ilahiju i opisan ko je Pir sultan. Zem Zem je 1986 donio jedan clanak o Bektasijskom tarikatu ali ovaj put u pozitivnom svjetlu.

Povremeno se u tekijama moze cuti pokoja ilahija autora bektasije recimo : Deldi gjunul, Namaz klemek, Ipti daptan pa i katremi  su u Bektasijskom duhu i ako im je autor Naksibendija, cak i iz novijeg doba postoje spjevovi u duhu Bektasizma.

Citajuci ,, Atalaja,, Muderizovica neki Bektasijski nazori kada bi bili izuceni u novije vrijeme vjerovatno bi postali aktualni jer te elemente je donio savremeni zivot.

Ima zivih bektasija i danas ali kao pripadnik tarikata postujem Bektasijski princip konspiracije o zivima.....

S.S.

 

 

 

 

 

 

01.10.2010.

KIJAM ZIKIR U NAKSIBENDIJSKIM TEKIJAMA

Povremeno se polemise o kijam zikru u Naksibendijskim tekijama ili drukcije receno kod Naksija,mladzi i novopridosli prisustvuju i sjedecem i kijam zikru povremeno i znaju tako kako im jepredoceno. Zato nije na odmet da se nesto kaze i zna o porjeklu kijam zikra u Naksibendijskim tekijama; u tekijama ali ne i u usulu.

Vecina usula koje su uspostavili Pirovi t.j. osnivaci tarikata razradzeni su i ustrojeni kasnije od onih koji su Pirove naslijedili. Tako naprimjer Mevlaviski usul ustrojio je Mevlanin sin nasljednik Husamedin Celebi. To je cest slucaj i kod drugih tarikata.

Vremenom su se pojavili veliki sejhovi tako zvani PIRI SANI nisu pravi pirovi ni osnivaci novog tarikata ali su kao zamjenici pira ili prvi do pira ili prvi iza pira koji su imali pravo da djelomicno nesto mjenjaju u usulu uvodeci neke promjene. Tako su zaokruzivanjem programa usula ponekih Piri Sani sejhova nastala potkola tarikata.

U praosnovi Naksibendijski tarikat je poznat po zikru hafiji, najslicniji dasnjem potkolu Halidi. Ali ako poslusamo zikir u nekoliko Naksibendijskih tekija, u raznim krajevima uocit ce se razlike ne samo u melodici, nego i u redosljedu ucenja, sadrzaju, tertibu t.j. protokolu ponasanja i odnosa i mnogo cemu. to je vjerovatno posljedica stava pojedinih Piri sani sejhova u odredzenom kraju, zatim osnivaca potkola, ili pak prilagodjavanje sredini vremenu i okolnostima iz nekih razloga. Ovaj treci razlog je interesantan jer strogo postavljeno nema mijenjanja i prilagodjvanja usula.Nacelno je tako ali kako ce se kasnije vidjeti da se dinamici vremena i promjena ne moze pobjeci kako u zivotu tako i u vjerskom pa i tarikatskom zivotu.U ranija vremena u mnogim krajevima - gradovima posebno Turske carevine postojale su tekije svih ili bar vecina tarikata pa je pojedini sejh mogao sagledajuci licnost asika kandidata za tarikat mogao uputiti drugom sejhu. Na primjer : vatrenog asika uputi  bi rufaiskom sejhu, umjetnicku njeznu dusu Mevleviskom, starijeg a dobro poboznog t.j. vrlo strogog uputi bi Naksibendi Halidi i slicno. Ali vremenom opadanjem tu i tamo tarikata, zatim u manjm mjestima i nedostatku izbora doslo je  do izvjesnog mjesanja usula kroz solidarnost. Primjer je Turska.

Poslije zabrane rada tekija Kemalistickim reformama nakon duge pauze ozivljava tarikat pa dolazi do medjutarikatske saradnje, solidarnosti i uzajamnosti. Ako pogledamo Halveti dzerahi zikir sejh Muzafera r.a. ( snimak ) vidi se sema elemenat Mevleviskog kao i naj, idzra element Rufaiskog i ako je tekija i zikir zvanicno Halvetiski.

Iz ovoga se vidi da koliko god se bilo strogo u usulu ( sto se najcesce trazi i kazuje ), vrijeme sredina, kraj mogucnosti i razne nemogucnosti cine svoje.

Kako smo gore rekli u osnovi Naksibendijski usul je zikir hafij, a u razradi usula nema kijam zikra niti upotrbe instrumenata, a esme se uce dzehrijom dakle punim izgovorom na glas i u kalbiju se ponekad predje spontano bez najave. nas jedini Piri Sani sejh je Sejh Husein Baba Zukic iz  Vukeljica- Zivcici. On je uveo usul koji mi provodimo i razvio Naksibendijski tarkat danas najbrojniji u Bosni. Bilo je i ranije ovog tarikata recimo u Sarajevu, Skenderija tekija pa Gazilerska  tekija ali one su ugasene dok Naksibendijski tarikat danas iskljucivo u bazi Husein Babe Zukica.

U redovnom i prosirenom zikru koji je u halci- sjedeci, pored evrada uce se esme glasno, dzehrijom punim jezickim izgovorom. Za mubarek dane, te neke druge prilike po odrdbi sejha ili voditelja uci se na ismu Lailahe illalah 3 saalavats, izmedzu esmi durak ilahija, a na ismu Allah ( zakirdjija- lijep glas ) uci troje subhaneke : Subhaneke ma abednake hakka ibadetik, ja marufu ja mabudu Ja Allah ! Subhaneke ma abednake hakka zikrik ja ababudu ja marufu ja Allah ! Subhaneke ma abednake hakka marifetik ja mabudu ja marufu ja Allah !

Kijam zikir u Naksibendijskim tekijama pojavio se kasnije, po tri osnove. Po prvoj osnovi kijam zikir su za velike mubareke kao mevlud, asure, te posjetu rijetkih sejhova musafira obavljali teberuk t.j. pocasni sejhovi musafiri iz drugih tarikata. Recimo poslije mevluda i zikra koji obavi sejh tekije i pauze ili mozda vecere obavi bi i kijam zikir.

Druga je osnova ta sto su pojedini sejhovi druge tekije i tarikata takodje teberukom pocasno dali izun na kijam zikir za te takodze mubarek prilike sejhu doticne Naksibendijske tekije.

I treca osnova je ta sto je bilo sejhova koji su primili i drugi tarikat pokome su mogli obavljati kijam zikir. recimo Sejh Ruhi je bio Mevleviski sejh i sejh tekije ali je imao i izun na rufaiski tarikat i zikir. Ili recimo Sejh Omer ef. Bukurevic sejh tekije u  visokom imao je i kaderiski tarikat i izun ma da je u osnovi bio Naksibendijski sejh i sejh tekije.

U danasnjoj stvarnosti postoje voditelji koji su strogi izbjegavajuci i kijam zikir, i zakirluk u zikru i instrumente posebno. na drugoj strani imamo preforsiranu primjenu kijam zikra, uz ilahije pa i instrumente. Time se donekle gubi autenticnost izvornosti a zakirluk potiskuje ilahije bosanske koje su upravo upute u tarikat jer su ilahije tarikatski praktikum. Tesauf je pisan i to je teorija a tarikat praksa tesaufa, praksa se ne pise nego vrsi a ipak pisana praksa direktna upustva su samo ilahije.

Sumirajuci ovo kazivanje reklo bi se da je najbolja umjerena sredina. maksimalno trba cuvati usul a tolerisati povremeno i kijam zikir posebno radi mladzih obzirom na vrijeme sredinu i novije doba. Neko ce radi usula negirati faktor sredina, vrijeme generacija ali ono pokazuje svoje kazivali usul ili ne. kazemo tolerisati jer je samo PIRI SANI koga nema nadlezan vrsiti istinski korjenite promjene. Eto zasto smo i u pocetku rekli kijam zikir u Naksibendijskoj tekiji a ne i u USULU.

Postoji izreka  : " Kucaj uz kudum dok ti srce ne bude kudum ". Kome nije prokucalo do kasnijih godina neka mjesto u kijam halki ustupi mladjem kome ce mozda prokucati.

Priredio S.S.

01.10.2010.

RIFAISKI TARIKAT U SARAJEVU

U novije vrijeme iz anonimnosti izlazi tesauf pa i tarikat uopste, a Rifaiski tarikat najmanje kod nas razvijen i poznat dobrim dijelom kako cemo kasnije vidjeti pomogao je izlasku u siru javnost pa bi bilo vrijedno o istome nesto i zabiljeziti. Ovo je mozda prvo tematsko pisanje o Rufaijama kod nas pa odmah treba napomenuti da pisanih dokumenata nema.To posebno u poredzenju sa drugim tarikatima i tekijama o kojim ima pisanih dokumenata.Sve upucuje na to da ovaj tarikat u Sarajevu i sire i ranije nije bio jace razvijen.

Ako se ova gore prepostavka uzme kao hipoteza onda se prvo pisanje mora osljanati u nedostatku dokumenata na hipoteze svakako na osnovu realnih pokazatelja.Drugi izvor za ovu zabiljesku su kazivanja koja se moraju takodje hipoteticki prihvatiti te kroz sintezu doci do nekih pokazatelja. Konacno i priznata dokumenta u svom pra izvoru oslanjaju se na dokumenta, kazivanja i hipoteze.Tako je danas pisanje Sejh Sejfudina Kemure i Rizaa Muderzovica dokument a do njega su i oni mozda dosli na pomenuta tri nacina. U narodu je ovaj tarikat poznat poznat najvise po idzrau cija je publikacija izvela ovaj tarikat iz anonimnosti.Kako je ovaj tarikat razvijen u kosovu i Makedoniji te njegovi su pripadnici bili i ranije vecinom Albanci narod neuko nazivaju rufaije " Dervisi Albanci ".

Postoji nekoliko ubjedljivih hipoteza zasto u Bosni nije ovaj tarikat razvio. Uz  sam dolazak Turaka cak i prije razvio se Mevlevijski, pa Halvetijski tarikat, uporedo a kasnije i jace Naksibendijski. Sam Gazi Husref beg bio je pripadnik Halvetijskog tarikata, pri vakufu osnovao Halvetijsku tekiju ( danas Aeroplan kafana ), upostavio tarikatsku medresu Hanikah. Te tekije su bile stabilno trajne, odrzale se sve do danas i djelovale. Na primjer oko 1934 godine ne davno djelovale su pored Kaderijske cetiri Naksibendijske tekije.

Druga je hipoteza sto je u Bosni bilo veoma razvijeno vjersko skolstvo, medrese,dosta uleme, Sarajevo je bilo sjediste najvece medrese, dosta uleme pa se i narod orjentisao prema njihovom uticaju.

Postoji i misljenje da je Bosanski svijet nekako slobodoumniji, nije sklon odricanju, asketizmu, cjenjenju kulta licnosti cemu su skloni recimo Turci i Albanci.

Ma da su osnove tesavufa iste za sve tarikate, Rufaiski usul je u nekim postavkama vise asketski,prihvata vise neko drugi opredjelene pripadnike to jest primljene dervise, tekije bar ranije bile su malo zatvorenijeg tipa pa je drugi recimo Naksibendijski ili Kaderijski tarikat bio nasem covjeku nekako blizi i prihvatljiviji, jednostavniji.

Cetvrta hipoteza da je moderniji oblik zivota, razvoj skolstva, modenizacija vjerske nastave poslije1909 gd. to jest dobivanja vjersko prosvjetne autonomije, skolovanje uleme posebno u Arapskim zemljama izmedju dva rata potisnula mogucnost razvoja ovoga tarikata.To potiskivanje je bilo djeletvorno,prosvjetno pa po nekad i administrativno.

Po pisanju Sejh Sejfudina Kemure uz Kara Ferhat dzamiju sa dene strane postojala je Rufaiska tekija u cijem su dvoristu ukopana dva sejha te tekije. Ni on ne opisuje kada je prestala sa radom ali kako kaze " nazalost" ova tekija je pretvorena u kucu a mezari zatrti.Tekija je prestala sa radom dobro davno jer  Kemura je svoju knjigu gdje opisuje izdao 1908 godine. Po pricanju Dervis Saliha Mudjehasica koji prenosi pricu svoga oca u narodu se pricalo o kerametima tih sejhova, on je znao mjesto mezara, posjecivao ih i kako kaze otac mu je pricao da i sam dozivio njihov keramet. Da li je to istina ili legenda, revolt na unistenje tekije i mezara Bog zna?

Po pisanju Riza Muderizovica a na osnovu izvora Zemaljskog muzeja u Sarajevu ( Jugoslovenska posta broj 499 / 1931 god. ) postojala je Rufaiska tekija na Sirokaci zvana Husein Kapetanova tekija u kojoj je sejh neki Sejh Musa Makedonac. ni muzej ne posjeduje podatke o periodu njenog rada niti blizih podataka. Mozda se radi o istoj tekiji jer je Kara Ferhat dzamija je upravo u ulici Sirokaca. 

Muderizovic biljezi i postojanje Rufaiske tekije na Delalica Cupriji to jest uglu ulice Balibegovice na Bistriku. Naj poznatiji sejh ove tekije je bio Sejh Alisan, a posljednji sejh bio je Hadzi Ibrahim ef. Heric koji je odselio u Tursku a ihvani su se razisli pa je time tekijaa prestala sa radom. Poblizih podataka nema ali najvjerovatnije je to bilo 1902god.

Vjerovatno uticajem ove tri tekije razvila se cetvrta u istom kraju. Po kazivanju Dervis Hadzi Mustafe Strika ( preselio 1980 godine )  u Tepebasinoj ulici broj 2 stanovao je Sejh Stovro u cijoj je kuci bila Rufaiska tekija. Licno je sa djedom posjecivao tu tekiju.

                                                          2.

Sejh Stovro je bio veoma cjenjen u gradu, posjecivali su ga mnogo sejhovi i stariji ihvani drigi tekija. jednom godisnje je samo u krugu ihvana devamio idzra na ates. Izgleda nije bilo veceg broja rufaiskih ihvana pa nakon njegove smrti rad nije nastavljen. Njegov unuk Alija je popravljajuci kucu naisao Rufaiski sandzak--- zastavu i dao je u susjednu dzamiju vjerovatno ne znajuci o cemu se radi. Mozda sandzak potice iz jedne od pomenute tri tekije koje su ranije prestale sa radom? Sejh Stovro je preselio 1911 godine i mezar mu se zna i odrzava.

Sve ove tekije, opet hipoteza su bile i nestajale, nekako  reklo bi se bile kratkog daha i nisu imale kontinuirani rad, duzi vjek  trajanja. Misli se da je otuda sto je ovaj tarikat mnogo vezaniji za licnost sejha, pa nestanak sejha vezana je za stagnaciju pa i rasulo. Tim prije moglo se desiti ako su sejhovi ili iznenada preselili ne ostavivsi nasljednika. No ovo je samo prepostavka.

Period od 1902 do 1949 godine

U Saarajevu je od 1902 godine dosao sagrupom ihvana Sejh Musa Rufai i ostao kao gost 2 mjeseca. Teberukom je obavljao zikir u Kaderijskoj zvanoj Sinanovoj tekiji. Primio je nekoliko ihvana, nekim starijim dao i izun na idzra. Vekiluk za obavljanja zikra dao je Rizau Karkinu kasnije poznatom po imenu Rizaf Baba u narodu zvano Sejh Riza Baba. Prvi zikr se odrzao u kuci Dervis Ahmeda Tufe koji je takodje tarikat primio od Sejh Musa. Do dvadesetih godina to jest 1922 godine dosao Sejh Adem Rifei sin Sejh Musatov i on je takodje kao gost teberuken obavljao je zikir u Kaderiskoj tekiji. Sejh Adem je primio u terikat manji broj, ali je dao neke smjernice rada, za voditelja zikra rehbera ili vekila Riza Bebinog postavljen je Osman Uskin u cijoj se kuci odrzavao zikir. Modernizacija mekteba ucinila je slobodnim prostorom stari mekteb na Kovacima zvani Bukvin pa je tekija preselila uBukvin mekteb. Osman Uskin je bio Riza Bebin vekil u stvari voditelj zikra. Nesto iz ekonomskih nesto pravnih razloga 1934 godine tadasnji Vakuf otkazao je prostorije mekteba za tekiju, a halka  se preselila u kucu Mujage Cocalije na Bakijama. Dervis Mujaga je bio velikiasik, siromasan, kuca je bila kako samo stare Sarajlije znaju jednoprostorne kucice predratne sirotinje po Bakijama. Njemu je bila velika cast sto je u njegovoj kuci tekija i tu je ostala do 1949 godine do preseljenja Riza Bebe. Ovu tekiju sam i sam sa rahmetli ocem posjecivao.

Dzemat ove tekije su cinili stari i novi ihvan, sejh Musatovi, Sejh Ademovi, doseljeni Albanci, te u statusu gosta i ihvani drugih tarikata. voditelj zikra bio je riza baba u narodu kasnije zvani Sejh Riza Baba. Zikr je bio redovno jedan put sedmicno ali  je obavljn i israk uz sve mubarek veceri, zadnjh 10 dana ramazana i muharema. Uzgred da pomenem doprinos ramazanskom serefijetu, davalo je jednu posebnu car ramazanu kada bi zadnjih deset dana ramazana israk obavljan uz kudume tako da su mnoge domacice kudumi budili prije topa.

Riza Baba po kazivanju Sejh Mustafe Karkina nije bio sejh nego vekil. Bio je pravi dobri covjek, dobrocudan, miran, produhovljen,i postivan i kod drugih tarikata i u narodu. Bio je veoma dobar poznavaoc ilmi havasa. Preselio je na ahiret februara 1949 godine i ukopan u Hendeku, blizu zgrade tekije - kuca Mustafe Cocalije. Posliije njega voditelj zikra a ciji status ne znam bio je dervis Smajlaga Subasic. Po nekom da li pravilu ili dogovoru cuo sam na sedmini tevhidu sada vec rahmetli Baba Zaju da ce Smajlaga voditi zikir godinu dana nakon cega ce se vidjeti neko trajnije rijesenje. Ali do toga nije doslo jer ubrzo je nastupila zabrana rada tekija, kada poslije 1951 nastupa period praznine sve do perioda 1972.

Jedno krace vrijeme Mevlevijska tekija na Benbasi ( srusena 1958 g. ) djelovala je kao Rufaiska. Tadasnji sejh Ruhija Sehovic Mevlevijski sejh prilikom posjete nekog Sejha Rufaije iz Sirije primio je teberuk Rufaiski tarikat. To je bilo izgleda 1917 godine a kako je Sejh Ruhija preselio 1924 godine znaci to je kratak period trajanja. Naime on je imao veoma tezak izbor i opredjlenje posjetioca tekije za Mevlevijski tarikat pa je sa svojim ihvanima obavljao povremeno ponekad Rufaiski usul. Neznam da li je izgleda da nije imao i ihvane rufaiskog usula. Ovako bar navodi Muredizovic u svom pisanju.

Period poslije 1972 godine, do 1987 godine.

Negdje 1971 i 1972 godine u Sarajevo je dosao Sejh Dzemali Sehu, Sejh Rifai tekije iz Prizrena. Stupivsi u kontakt sa ovdasnjim procelnicima tarikata pokusao je raditi na formiranju rufaiskog zikra halke a i formiranja SIDR-e, Saveza islamskih derviskih redova.Za voditelja zikra postavio je tadasnjeg Sejha mustafu Karkina, bratica Riza Babina tako je do nekle taj kontunuitet odrzan. Zikir se najprije obavljao u kuci Hadzi Ismet ef. Zige, pa dervis Mufida Kadica, Hamdije Sarije, Ganija Hosija, povremeno u kuci Sejh Mustafe Karkina, Envera Selimovica po najduze. Dakle, po kucama jer ne postoji tekija rifaiskog tarikata.

Ali 3 septembra 1985 godine uslijedila je zabrana ovakvog djelovanja po kucama. Na upit vlastiIslamskoj zajednici o radu ovog vjerskog skupa Odbor I. Z. je odgovorio da su tekije u S.R. BiH pod njihovom jurisdikcijom a da oni nemaju nista sa ovim djelovanjem. To dolazi otuda sto je ovaj tarikat da kazem pravno opredjeljen ZIDRI t.j. Zajednici Islamskih Derviski redova cije je sjediste- Mesihat u Prizrenu a kojim rukovodi Sejh Dzemaludin e.f. Sehu Rufai. On je u prvim nastojanjima 1972 god. i kasnije nastojao da u saradnji sa Vrhovnim Islamskim starjesinstvom formira SIDRU , Savez Islamskih derviskih redova u okviru IZ kao jedne skole vjerskog djelovanja. U to ime je podnio predlog,statut i sam u nekoliko navrata licnim kontaktom astojao da se to ostvari sto je trajalo skoro tri godine. Ali od tog nije bilo nista pa cak ni pismene odbijenice. To je negdje lezalo u ladici kao neznacajna stvar.To je dovelo do toga da se formira sada ZIDRA Zajednica Islamskih derviskih redova koja lici i nekima se cini kao posebna zajednica sto u biti nije pa su nastale i jos prisutne polemike i komentari o dvije zajednice/ Moglo je biti i bez toga. Uzgred receno nastojanje Sejh Dzemalija oko ovog pitanja kao i publikovanja te javni nastupi izvukli su tarikat iz izolacije ianonimnosti, koliko je to dobro to je diskutabilno ali jedno je plodotvorno da je vodstvu u IZ bar nesluzbeno stavljeno do znanja da ti ljubitelji tarikata postoje i da ne bi trebalo to zanemarivati. tako je uslijedio jedan veoma plodan sastanak i dijalog izmedju prstavnika tarikata i rikovodstva IZ odnosno strjesnstva poslije kojeg su nastupili vedriji dani za tarikat i u BiH.

Na trazenje Sejh Mustafe Karkina opet nakon duzeg vremena Odbor I Z  Sarajevo odobrio je obavljanje zikira u Mimar Sinan dzamiji u Logavinoj ulici. To rjesenje IZ broj 1487/ 87 donesena je nakon vise od godinu i po cekanja.

Danas :

Zikir u ovoj dzamiji obavlja se utorkom, u maloj prostoriji dzamije. prvi utorak u hidzretskom mjesecu je prosireni zikir. Pored toga redovan je vanredni program za Matem ( Novu hidzretsku godinu, Asure ), povremeno se prouci i tevhid nekom umrlom pripadniku tarikata kao i hatma. Uz Muharem je redovno predavanje a ima povremenih predavanja van tih dana. Preko ovoga skupa publikuje se list Dervis. Tekija je u dva navrata stampala kracu zbirku ilahija. jedna lijepa inovacija je dnevnik posjeta, drugih kretanja i  i jedan vid godisnje skupstine na kojoj se analizira protekla godina i djelovanje tekije vezano i za izvjestaj koji se  salje mesihatu.

Posjetioci ovoga medzlisi zikra su dobrim dijelom pripadnici drugih tarikata, ima malo da kazem autohnih rufaija starijih a ne bas mnogo novih mladih. buduci rad ove tekije trbalo bi usmjeriti u pravcu brige o njenom daljem opstanku, podmlatku privrzenicima a manje formalnim pristasama, te suradnji i uklapanju u saradnju sa IZ koja je postala tolerantnija. No i ovako ipak ma koliko bio skroman rad doprinosi bogastvu vjerskog zivota u ovom vremenu.

LITERATURA :

Glasnik Zemaljskog muzeja Sarajevo XXI- 4 1909 godine. " Sarajevske dzamije i drugi objekti turskog doba str. 31 od Sejh Sejfudina Kemure.

" Sta su to dervisi " Rizah Idrizovic, Jugoslavenske poste broj 499/ 1931gd.

Kazivaci :

Sejh Mustafa Karkin

Dervis Hadzi Mustafa Strik

Dervis Ramiz Dizdar i Mrkva Hamdija.

Priredio : S.S.

 

SEJJIDI SUAD MUTEKIJA
<< 10/2010 >>
nedponutosricetpetsub
0102
03040506070809
10111213141516
17181920212223
24252627282930
31

KONTAKT
Javite nam se putem E-mail adrese: sokak57@gmail.com ili putem privatne poruke.

Sadrzaj postova :
1. Ilmihal za svakog muslimana i muslimanku
2. Hudba hazreti Alije
3. Islamska uljudnost
4. Prinsipi tolerancije u islamu
5. Podsjednik u kurbanu
6. Sjecanje na umrle ibadetom 1,2,3 dio
7. Muradi bismile
8. Ilahije
9. Dani u sedmici
10. Sest vidova vjerskog ekstremizma

Sadrzaj postova :
11. Zikr I Irsad 1.i 2. dio
12. Asure.
13. Rifaiski Tarikat u Sarajevu
14. Kijam zikr u Naksibendijskim tekijama
15. Bektasijski Tarikat u Sarajevu
16. Sve Mehdije do danas ili od Kerbele do danas 1. i 2. dio
17. Kako je u nasoj Bosni ?


BROJAČ POSJETA
91880

Powered by Blogger.ba