SEJJIDI SUAD MUTEKIJA

Posjetite moje blogove: 1. http://kuranjelijek.blogger.ba/; 2. https://sejjidisuadmutekija.blogspot.ba/

01.10.2010.

RIFAISKI TARIKAT U SARAJEVU

U novije vrijeme iz anonimnosti izlazi tesauf pa i tarikat uopste, a Rifaiski tarikat najmanje kod nas razvijen i poznat dobrim dijelom kako cemo kasnije vidjeti pomogao je izlasku u siru javnost pa bi bilo vrijedno o istome nesto i zabiljeziti. Ovo je mozda prvo tematsko pisanje o Rufaijama kod nas pa odmah treba napomenuti da pisanih dokumenata nema.To posebno u poredzenju sa drugim tarikatima i tekijama o kojim ima pisanih dokumenata.Sve upucuje na to da ovaj tarikat u Sarajevu i sire i ranije nije bio jace razvijen.

Ako se ova gore prepostavka uzme kao hipoteza onda se prvo pisanje mora osljanati u nedostatku dokumenata na hipoteze svakako na osnovu realnih pokazatelja.Drugi izvor za ovu zabiljesku su kazivanja koja se moraju takodje hipoteticki prihvatiti te kroz sintezu doci do nekih pokazatelja. Konacno i priznata dokumenta u svom pra izvoru oslanjaju se na dokumenta, kazivanja i hipoteze.Tako je danas pisanje Sejh Sejfudina Kemure i Rizaa Muderzovica dokument a do njega su i oni mozda dosli na pomenuta tri nacina. U narodu je ovaj tarikat poznat poznat najvise po idzrau cija je publikacija izvela ovaj tarikat iz anonimnosti.Kako je ovaj tarikat razvijen u kosovu i Makedoniji te njegovi su pripadnici bili i ranije vecinom Albanci narod neuko nazivaju rufaije " Dervisi Albanci ".

Postoji nekoliko ubjedljivih hipoteza zasto u Bosni nije ovaj tarikat razvio. Uz  sam dolazak Turaka cak i prije razvio se Mevlevijski, pa Halvetijski tarikat, uporedo a kasnije i jace Naksibendijski. Sam Gazi Husref beg bio je pripadnik Halvetijskog tarikata, pri vakufu osnovao Halvetijsku tekiju ( danas Aeroplan kafana ), upostavio tarikatsku medresu Hanikah. Te tekije su bile stabilno trajne, odrzale se sve do danas i djelovale. Na primjer oko 1934 godine ne davno djelovale su pored Kaderijske cetiri Naksibendijske tekije.

Druga je hipoteza sto je u Bosni bilo veoma razvijeno vjersko skolstvo, medrese,dosta uleme, Sarajevo je bilo sjediste najvece medrese, dosta uleme pa se i narod orjentisao prema njihovom uticaju.

Postoji i misljenje da je Bosanski svijet nekako slobodoumniji, nije sklon odricanju, asketizmu, cjenjenju kulta licnosti cemu su skloni recimo Turci i Albanci.

Ma da su osnove tesavufa iste za sve tarikate, Rufaiski usul je u nekim postavkama vise asketski,prihvata vise neko drugi opredjelene pripadnike to jest primljene dervise, tekije bar ranije bile su malo zatvorenijeg tipa pa je drugi recimo Naksibendijski ili Kaderijski tarikat bio nasem covjeku nekako blizi i prihvatljiviji, jednostavniji.

Cetvrta hipoteza da je moderniji oblik zivota, razvoj skolstva, modenizacija vjerske nastave poslije1909 gd. to jest dobivanja vjersko prosvjetne autonomije, skolovanje uleme posebno u Arapskim zemljama izmedju dva rata potisnula mogucnost razvoja ovoga tarikata.To potiskivanje je bilo djeletvorno,prosvjetno pa po nekad i administrativno.

Po pisanju Sejh Sejfudina Kemure uz Kara Ferhat dzamiju sa dene strane postojala je Rufaiska tekija u cijem su dvoristu ukopana dva sejha te tekije. Ni on ne opisuje kada je prestala sa radom ali kako kaze " nazalost" ova tekija je pretvorena u kucu a mezari zatrti.Tekija je prestala sa radom dobro davno jer  Kemura je svoju knjigu gdje opisuje izdao 1908 godine. Po pricanju Dervis Saliha Mudjehasica koji prenosi pricu svoga oca u narodu se pricalo o kerametima tih sejhova, on je znao mjesto mezara, posjecivao ih i kako kaze otac mu je pricao da i sam dozivio njihov keramet. Da li je to istina ili legenda, revolt na unistenje tekije i mezara Bog zna?

Po pisanju Riza Muderizovica a na osnovu izvora Zemaljskog muzeja u Sarajevu ( Jugoslovenska posta broj 499 / 1931 god. ) postojala je Rufaiska tekija na Sirokaci zvana Husein Kapetanova tekija u kojoj je sejh neki Sejh Musa Makedonac. ni muzej ne posjeduje podatke o periodu njenog rada niti blizih podataka. Mozda se radi o istoj tekiji jer je Kara Ferhat dzamija je upravo u ulici Sirokaca. 

Muderizovic biljezi i postojanje Rufaiske tekije na Delalica Cupriji to jest uglu ulice Balibegovice na Bistriku. Naj poznatiji sejh ove tekije je bio Sejh Alisan, a posljednji sejh bio je Hadzi Ibrahim ef. Heric koji je odselio u Tursku a ihvani su se razisli pa je time tekijaa prestala sa radom. Poblizih podataka nema ali najvjerovatnije je to bilo 1902god.

Vjerovatno uticajem ove tri tekije razvila se cetvrta u istom kraju. Po kazivanju Dervis Hadzi Mustafe Strika ( preselio 1980 godine )  u Tepebasinoj ulici broj 2 stanovao je Sejh Stovro u cijoj je kuci bila Rufaiska tekija. Licno je sa djedom posjecivao tu tekiju.

                                                          2.

Sejh Stovro je bio veoma cjenjen u gradu, posjecivali su ga mnogo sejhovi i stariji ihvani drigi tekija. jednom godisnje je samo u krugu ihvana devamio idzra na ates. Izgleda nije bilo veceg broja rufaiskih ihvana pa nakon njegove smrti rad nije nastavljen. Njegov unuk Alija je popravljajuci kucu naisao Rufaiski sandzak--- zastavu i dao je u susjednu dzamiju vjerovatno ne znajuci o cemu se radi. Mozda sandzak potice iz jedne od pomenute tri tekije koje su ranije prestale sa radom? Sejh Stovro je preselio 1911 godine i mezar mu se zna i odrzava.

Sve ove tekije, opet hipoteza su bile i nestajale, nekako  reklo bi se bile kratkog daha i nisu imale kontinuirani rad, duzi vjek  trajanja. Misli se da je otuda sto je ovaj tarikat mnogo vezaniji za licnost sejha, pa nestanak sejha vezana je za stagnaciju pa i rasulo. Tim prije moglo se desiti ako su sejhovi ili iznenada preselili ne ostavivsi nasljednika. No ovo je samo prepostavka.

Period od 1902 do 1949 godine

U Saarajevu je od 1902 godine dosao sagrupom ihvana Sejh Musa Rufai i ostao kao gost 2 mjeseca. Teberukom je obavljao zikir u Kaderijskoj zvanoj Sinanovoj tekiji. Primio je nekoliko ihvana, nekim starijim dao i izun na idzra. Vekiluk za obavljanja zikra dao je Rizau Karkinu kasnije poznatom po imenu Rizaf Baba u narodu zvano Sejh Riza Baba. Prvi zikr se odrzao u kuci Dervis Ahmeda Tufe koji je takodje tarikat primio od Sejh Musa. Do dvadesetih godina to jest 1922 godine dosao Sejh Adem Rifei sin Sejh Musatov i on je takodje kao gost teberuken obavljao je zikir u Kaderiskoj tekiji. Sejh Adem je primio u terikat manji broj, ali je dao neke smjernice rada, za voditelja zikra rehbera ili vekila Riza Bebinog postavljen je Osman Uskin u cijoj se kuci odrzavao zikir. Modernizacija mekteba ucinila je slobodnim prostorom stari mekteb na Kovacima zvani Bukvin pa je tekija preselila uBukvin mekteb. Osman Uskin je bio Riza Bebin vekil u stvari voditelj zikra. Nesto iz ekonomskih nesto pravnih razloga 1934 godine tadasnji Vakuf otkazao je prostorije mekteba za tekiju, a halka  se preselila u kucu Mujage Cocalije na Bakijama. Dervis Mujaga je bio velikiasik, siromasan, kuca je bila kako samo stare Sarajlije znaju jednoprostorne kucice predratne sirotinje po Bakijama. Njemu je bila velika cast sto je u njegovoj kuci tekija i tu je ostala do 1949 godine do preseljenja Riza Bebe. Ovu tekiju sam i sam sa rahmetli ocem posjecivao.

Dzemat ove tekije su cinili stari i novi ihvan, sejh Musatovi, Sejh Ademovi, doseljeni Albanci, te u statusu gosta i ihvani drugih tarikata. voditelj zikra bio je riza baba u narodu kasnije zvani Sejh Riza Baba. Zikr je bio redovno jedan put sedmicno ali  je obavljn i israk uz sve mubarek veceri, zadnjh 10 dana ramazana i muharema. Uzgred da pomenem doprinos ramazanskom serefijetu, davalo je jednu posebnu car ramazanu kada bi zadnjih deset dana ramazana israk obavljan uz kudume tako da su mnoge domacice kudumi budili prije topa.

Riza Baba po kazivanju Sejh Mustafe Karkina nije bio sejh nego vekil. Bio je pravi dobri covjek, dobrocudan, miran, produhovljen,i postivan i kod drugih tarikata i u narodu. Bio je veoma dobar poznavaoc ilmi havasa. Preselio je na ahiret februara 1949 godine i ukopan u Hendeku, blizu zgrade tekije - kuca Mustafe Cocalije. Posliije njega voditelj zikra a ciji status ne znam bio je dervis Smajlaga Subasic. Po nekom da li pravilu ili dogovoru cuo sam na sedmini tevhidu sada vec rahmetli Baba Zaju da ce Smajlaga voditi zikir godinu dana nakon cega ce se vidjeti neko trajnije rijesenje. Ali do toga nije doslo jer ubrzo je nastupila zabrana rada tekija, kada poslije 1951 nastupa period praznine sve do perioda 1972.

Jedno krace vrijeme Mevlevijska tekija na Benbasi ( srusena 1958 g. ) djelovala je kao Rufaiska. Tadasnji sejh Ruhija Sehovic Mevlevijski sejh prilikom posjete nekog Sejha Rufaije iz Sirije primio je teberuk Rufaiski tarikat. To je bilo izgleda 1917 godine a kako je Sejh Ruhija preselio 1924 godine znaci to je kratak period trajanja. Naime on je imao veoma tezak izbor i opredjlenje posjetioca tekije za Mevlevijski tarikat pa je sa svojim ihvanima obavljao povremeno ponekad Rufaiski usul. Neznam da li je izgleda da nije imao i ihvane rufaiskog usula. Ovako bar navodi Muredizovic u svom pisanju.

Period poslije 1972 godine, do 1987 godine.

Negdje 1971 i 1972 godine u Sarajevo je dosao Sejh Dzemali Sehu, Sejh Rifai tekije iz Prizrena. Stupivsi u kontakt sa ovdasnjim procelnicima tarikata pokusao je raditi na formiranju rufaiskog zikra halke a i formiranja SIDR-e, Saveza islamskih derviskih redova.Za voditelja zikra postavio je tadasnjeg Sejha mustafu Karkina, bratica Riza Babina tako je do nekle taj kontunuitet odrzan. Zikir se najprije obavljao u kuci Hadzi Ismet ef. Zige, pa dervis Mufida Kadica, Hamdije Sarije, Ganija Hosija, povremeno u kuci Sejh Mustafe Karkina, Envera Selimovica po najduze. Dakle, po kucama jer ne postoji tekija rifaiskog tarikata.

Ali 3 septembra 1985 godine uslijedila je zabrana ovakvog djelovanja po kucama. Na upit vlastiIslamskoj zajednici o radu ovog vjerskog skupa Odbor I. Z. je odgovorio da su tekije u S.R. BiH pod njihovom jurisdikcijom a da oni nemaju nista sa ovim djelovanjem. To dolazi otuda sto je ovaj tarikat da kazem pravno opredjeljen ZIDRI t.j. Zajednici Islamskih Derviski redova cije je sjediste- Mesihat u Prizrenu a kojim rukovodi Sejh Dzemaludin e.f. Sehu Rufai. On je u prvim nastojanjima 1972 god. i kasnije nastojao da u saradnji sa Vrhovnim Islamskim starjesinstvom formira SIDRU , Savez Islamskih derviskih redova u okviru IZ kao jedne skole vjerskog djelovanja. U to ime je podnio predlog,statut i sam u nekoliko navrata licnim kontaktom astojao da se to ostvari sto je trajalo skoro tri godine. Ali od tog nije bilo nista pa cak ni pismene odbijenice. To je negdje lezalo u ladici kao neznacajna stvar.To je dovelo do toga da se formira sada ZIDRA Zajednica Islamskih derviskih redova koja lici i nekima se cini kao posebna zajednica sto u biti nije pa su nastale i jos prisutne polemike i komentari o dvije zajednice/ Moglo je biti i bez toga. Uzgred receno nastojanje Sejh Dzemalija oko ovog pitanja kao i publikovanja te javni nastupi izvukli su tarikat iz izolacije ianonimnosti, koliko je to dobro to je diskutabilno ali jedno je plodotvorno da je vodstvu u IZ bar nesluzbeno stavljeno do znanja da ti ljubitelji tarikata postoje i da ne bi trebalo to zanemarivati. tako je uslijedio jedan veoma plodan sastanak i dijalog izmedju prstavnika tarikata i rikovodstva IZ odnosno strjesnstva poslije kojeg su nastupili vedriji dani za tarikat i u BiH.

Na trazenje Sejh Mustafe Karkina opet nakon duzeg vremena Odbor I Z  Sarajevo odobrio je obavljanje zikira u Mimar Sinan dzamiji u Logavinoj ulici. To rjesenje IZ broj 1487/ 87 donesena je nakon vise od godinu i po cekanja.

Danas :

Zikir u ovoj dzamiji obavlja se utorkom, u maloj prostoriji dzamije. prvi utorak u hidzretskom mjesecu je prosireni zikir. Pored toga redovan je vanredni program za Matem ( Novu hidzretsku godinu, Asure ), povremeno se prouci i tevhid nekom umrlom pripadniku tarikata kao i hatma. Uz Muharem je redovno predavanje a ima povremenih predavanja van tih dana. Preko ovoga skupa publikuje se list Dervis. Tekija je u dva navrata stampala kracu zbirku ilahija. jedna lijepa inovacija je dnevnik posjeta, drugih kretanja i  i jedan vid godisnje skupstine na kojoj se analizira protekla godina i djelovanje tekije vezano i za izvjestaj koji se  salje mesihatu.

Posjetioci ovoga medzlisi zikra su dobrim dijelom pripadnici drugih tarikata, ima malo da kazem autohnih rufaija starijih a ne bas mnogo novih mladih. buduci rad ove tekije trbalo bi usmjeriti u pravcu brige o njenom daljem opstanku, podmlatku privrzenicima a manje formalnim pristasama, te suradnji i uklapanju u saradnju sa IZ koja je postala tolerantnija. No i ovako ipak ma koliko bio skroman rad doprinosi bogastvu vjerskog zivota u ovom vremenu.

LITERATURA :

Glasnik Zemaljskog muzeja Sarajevo XXI- 4 1909 godine. " Sarajevske dzamije i drugi objekti turskog doba str. 31 od Sejh Sejfudina Kemure.

" Sta su to dervisi " Rizah Idrizovic, Jugoslavenske poste broj 499/ 1931gd.

Kazivaci :

Sejh Mustafa Karkin

Dervis Hadzi Mustafa Strik

Dervis Ramiz Dizdar i Mrkva Hamdija.

Priredio : S.S.

 

SEJJIDI SUAD MUTEKIJA
<< 10/2010 >>
nedponutosricetpetsub
0102
03040506070809
10111213141516
17181920212223
24252627282930
31

KONTAKT
Javite nam se putem E-mail adrese: sokak57@gmail.com ili putem privatne poruke.

Sadrzaj postova :
1. Ilmihal za svakog muslimana i muslimanku
2. Hudba hazreti Alije
3. Islamska uljudnost
4. Prinsipi tolerancije u islamu
5. Podsjednik u kurbanu
6. Sjecanje na umrle ibadetom 1,2,3 dio
7. Muradi bismile
8. Ilahije
9. Dani u sedmici
10. Sest vidova vjerskog ekstremizma

Sadrzaj postova :
11. Zikr I Irsad 1.i 2. dio
12. Asure.
13. Rifaiski Tarikat u Sarajevu
14. Kijam zikr u Naksibendijskim tekijama
15. Bektasijski Tarikat u Sarajevu
16. Sve Mehdije do danas ili od Kerbele do danas 1. i 2. dio
17. Kako je u nasoj Bosni ?


BROJAČ POSJETA
90958

Powered by Blogger.ba