SEJJIDI SUAD MUTEKIJA

Posjetite moje blogove: 1. http://kuranjelijek.blogger.ba/; 2. https://sejjidisuadmutekija.blogspot.ba/

13.11.2010.

SARAJEVSKE TEKIJE

                 Misticizam / arapski tesavvuf / je religiozno filozovski pravac. Pristase ove struje tvrde, da je nemoguce spoznati Boga putem znanosti i vjere, nego jedino cuvstvovanjem i ceznjom za njim. Priroda, koja covjeka okruzuje, a i sam covjek, odraz je bozanskog bica ; promatravajuci svijet i njegove pojave covjek ce doci do ciste spoznaje o bozanstvu / marifetullah /. Covjek je kaplja vode, koja konacno mora utoniti u beskrajno more bozanstva kao u svoj praizvor. Sve stvari materijalnog svijeta prozete su bozanskim duhom i upucuju na Boga.

                  Da covjecija dusa dodje dakle do ciste spoznaje Boga treba pregaziti sve sto ima veze sa ovim svijetom i zuriti se putem ljubavi / isk ili muhabetullah / praizvoru vasione, da se konacno utopi u njemu.

                   Pristase ovog pravca / arapski sufi - od sufan " vuna " , po vunenom plastu stosu ga nosili / , ne mari za boli i uzitke ovog svijeta. On ne poznaje, veli veliki misticarski pisac Dzelaluddin- Rumi, brige ni misli,  koristi ni stete. Za njega je ovaj svijet samo prividan, a jedini Bog u istinu postoji. Po svijetu cuveni perzijski misticarski pjesnik Hafiz veli:

                  " Vino, draga, krcmarica - sve je to On / Bog /. Ideal, pice i ljepota same su izlike na tom putu ".

                   Jedina ljubav u stanju covjeka osloboditi materijalnih okova i stalnim putem ga dovesti do sjedinjenja s bozanstvom. Taj put mistici nazivaju tarikat a duhovni napredak na ovom putu razdijeljen je na mnogo stepena. Covjek koji se uputi ovim pravcem / zovu ga murid - perzijski dervis / koji tezi ili napreduje po uputi svoga starjesine / sejha / i slijepo mu se pokorava. Neogranicena odanost i slijepa pokornost prema Bogu i starjesini uopce jekarakterna crta ovih ljudi. Starjesina  zadaje novaku i duhovne vjezbe / zikir - spominjati Boga /, koje ovaj stalno obavlja. Ove se vjezbe mogu vrsiti pojedinacno, a i u zajednici pod vodstvom starjesine. Zajednicku molitvu dervisa odredjena kuca zove se tekija.

                   Misticizam, koji je mnogu misao crpio iz novoplatonizma i budizma ostavio je duboke tragove u dusevnom zivotu islamskih naroda, i u svim istocnim literaturama je dao mnoge svoje zastupnike. Turska i arapska knjizevnost vrvi znamenitim piscima svoga pravca, a Perzijanci Hafiz, Sadija, Hajjam,i drugi misticni su pjesnici poznati svim kulturnim narodima.

                     No misticizam nije ostao samo svojina knjizevnika, On je imao veliki uticaj na nacin misljenja pa i na privatni zivot islamskog svijeta svih zemalja. Pretjerani fatalizam kod muslimana, potpuno nepoznat ortodoksnom Islamu, cedo je misticizma, koji je svoje zile pruzio po svim krajevima islamskog svijeta. Njegovi pristase podijeljeni u razne redove, koj nose imena svojih osnivaca i razlikuju se samo u formama molitve, razasuti su svuda, njihove tekije su zivi svjedoci njihovih nastojanja.

                            Odmah iza dolaska Turske pojavise se i u ovim krajevima tekije, i za vrijeme osmanlijske uprave nije bilo u Bosni veceg naselja bez tekije. U samoj Foci bilo ih je osam.. O bosansko - hercegovackim  tekijama napisana je na madjarskom jeziku posebna studija, a ovdje cu prikazati samo one koje se nalaze ili nalazile u Sarajevu.

1). Derviskolastorok es ezent sirok Boszniaben ", Budapest 1918.

                             Kad jeglasoviti pisac Evlija Celebija u XVII. stoljecu putovao po Bosni bilo je u Sarajevu 48 tekija. Mnoge su od njih u burnoj proslosti Bosne propale, a neke od njih i dan danas postoje.

                             ISABEGOVA       TEKIJA           1.

                             Od svih sarajevskih tekija najstarija je tekija Isabega Hranusica, focanskog namjesnika, koja je osnovana jos prije Fatihova pohoda na Bosnu. Nalazi se na desnoj obali miljacke u vrh Sarajeva i pripada derviskom redu " mevlevija " koji je osnovao cuveni mistik i pisac Dzelaluddin - Rumi. Bentbasa; Dervisi ove tekije jos i danas drze zajednicke molitve petkom poslije podne. Oni se odmah mole Bogu odjeveni u bijele ogrtace okrecuci se poput mjeseca oko sunca. Zato vrijeme starjesina glasno recituje hvalospjeve u slavu Boga.

                              SKENDER   PASINA          TEKIJA        2.

                              Skender pasa bijase vojskovodja sultana Mehmeda Fatiha. Sudjelovao je u sultanovom pohodu na Bosnu 1463 god. i sa svojim cetama osvojio Prusac u blizini Jajca. Po zavrsetku rata imenovao ga je sultan beglerbegom Rumelije., a malo kasnije podijeli mu naslov pase. Cetiri puta je bio bosanski namjesnik i najvise je boravio u svome dvorcu Veseloj strazi blizu Prusca. Na lijevoj obali miljacke u dnu Sarajeva osnova tekiju naksibendijskog reda koja jos i danas cuva osnivacevu uspomenu. Za uzdrzavanje ove tekije odredi od poreza okolisnog zemljista, 18 mlinova na Miljack i 13 na rijeci Kosevi, pasnjake [pod Bjelasnicom, u rogatickom kotaru 3 mlina i jedan posjed, u okolici Visegrada jedan mlin i posjed, u visockom kotaru mlin i posjed itd. Ova tekija i njezini posjedi tokom stoljeca vise puta stradala, ali je uprkos toga do danas sacuvala svoju znamenitost.

                               H A N I K A H        3.

                              Od godine 1521 - 1541. bijase bosanski  namjesnik glasoviti Gazi  Husrefbeg. To je covjek, koji je sav svoj zivot posvetio za kulturni napredak bosanskih muslimana. Njegova dzamija usred Sarajeva i druge humane ustanove stoje osamljne medju zaduzbinama balkanskih muslimana.On je pored ostalog osnovao i tekiju, koja je poznata pod imenom Hanikah i pobrinuo se za uzdrzavanje njenih dervisa. U svome testamentu o ovoj tekiji veli slijedece : " Spomenuti utamaljac pobrinuo se je i za potrebe Hanikaha i onih 15 celija koje se tamo nalaze i koje je kraj spomenute dzamije sagradise. Sve je on to zakonito utemeljio pa tekiju i stanove sagradio za one sufije, koji su poznate sa svoje istinosti i nevinosti, koji su pobozni, bogobojazni, koji stupaju stazom doticnog vjerozakona i  slijede djela sejhova i poboznih ljudi te vrse obaveze vjere i kao zajednicku molitvu, post, zikir, citanje kurana i koji ugusuju strasti, kako se to dostoji dobrim sufijama i uzor ljudima.  Duznost starjesine Hanikaha najbolji i najsavrseniji sejh Halvetijskog reda 5/  koji ce od gore spomenutih ustanova dobivati 20. dirhema 6/ dnevno, sto ce mu se isplacivati u mjesecnim obrocima. Dervisima, koji tamo stanuju pripada dnevnica od  10 dirhema ".

                               Hanikah je sazidan preko puta dzamije Gazi Husrefbegove. Zgrada je u obliku pacetvorine sa dvoristem u sredini. Sobe za redovnike poredane su jedna do druge i po dvije imaju zajednicki hodnik. Lijeva strana od ulaza zavrsaje se sa salom odredjenom za zajednicku molitvu dervisa / semihana /. Duz desne strane pacetvorine vodi ispred soba trijem sa stubovima. Ovaki trijem je bio ispred soba lijevog krila, ali ga je pozar unistio. U svakoj sobi Hanikaha stanuju po dva dervisa, hrane se iz Gazi Husrefbegove kuhinje.

                                Prema oporuci zakladnika sejh ove tekije treba da bude halvetijskog reda. Tako je bilo sve do polovice XIX. stoljeca. Tada je imenovan poglavarom ove tekije Muhamed Hadzijamakovic iz derviskih obreda naksibendija. On je pored derviskih obreda poceo drzati i predavanja i od tada pa do danas ta je tekija ujedno i skola. Hadzijamakovic bio je jedan od glavnih organizatora otpora protiv austrijske okupacije 1878, god. pa ga je zato general Josip filipovic osudio na smrt i zajedno sa ostalim vodjama toga pokreta justificirao. Tragicna sudbina ovoga covjeka silno popularizirqana kod sarajevskog stanovnistva i njegova je uspomena jos i danas zivi.  Njegov sin Hadzi Ahmed je sada sejh ove tekije.

                                HADZI   SINAN       TEKIJA          4.

                               Medju najglasovitije tekije spada zaduzbina Hadzi Sinanova, koja lezi na sutoku Logavine ulice i Sagrdjija na zgodnom i slikovitom brezuljku. Sagradio je  hadzi Sinan veliki bogatas i otac glasovitog Silahdar Mustafa pase, doglaqvnika sultana Murata IV. / 1623 - 1640 /. Prica veli, da je Hadzi Sinan za gradnju ove tekije bio kupijo zemljiste na lijevoj obali miljacke, ali mu u snu neko rece, da tu ne zida tekije, nego da jesagradi na mjestu gdje je i danas. Zgradu je solidno i ukusno sagradjena od tesanog kamena, pa joj ni brojni pozari okolice nenanesese znatne stete.

                                  Zakladnik je za uzdrzavanje ove ustanove odredio mnoge nekretnine, koje su tokom vremena potpuno propale. time je ova institucija je osiromasila i danas se tamo drze derviski sastanci. neznamo ko je bio prvi procelnik ove tekije. Prvi Sejh o kome nesto znamo, Hasan Kaimi, glasoviti misticki pjesnik. njegove su pjesme sabrane u poseban divan / pjesnicka zbirka /, a uspomena na ovog poboznjaka jos i danas zivi kod bosanskih muslimana. Prilikom neke bune / god.1681./ morao je napustiti sarajevo i preseliti se u Zvornik, gdje je ostao do smrti / god.1691 /. tamo  je sahranjen, a njegov mezar muslimani jos i danas  u veliko broju posjecuju.

                                 Iza Hasan Kaimije postade sejhom Sinanove tekije Mehmed Tekalti,ciji se mezar nalazi u tekijskom dvoristu. Treceg poznatog nam sejha ove tekije Hajruddina, koji u drugoj polovici  XVIII. stoljeca prilikom nekog pozara nastrada naslijedi Sahir, poznati poboznjak i ljubimac sarajevskog stanovnistva. Njegov mezar po Pajinom kulom jos i danas posjecuju pobozni ljudi i pricaju, da na mezaru zapaljenu svijecu ni najjaci vjetar ne ugasi.  

                                Iza ovog odlicnog poboznjaka bijahu sejhovi ove tekije : Hasan Dalagija / umro 1855 god./ i zet mu Hadzi Salih Cvancika / umro 1874 god. / te konacno sin ovog zadnjega Edhem, koji je umro prije nekoliko godina. Dervisi ove tekije pripadaju redu " kaderi " , koji nosi ime svoga osnivaca Abdul Kadir Gilanije, glasovitog mistickog pisca, koji je umro 561.god. po Hidzri. 

                                BISTRIGINA       TEKIJA               5.

                                Godine 1599. rodio se je u Sarajevu na lijevoj obali Miljacke u gradskom predjelu Bistrik, Ibrahim Bistrigija. Po zavrsetku pocetnih nauka ode u Carigrad na studije i nakon dugo godina povrati se u svoje rodno mjesto. On osnova u Bistriku tekiju naksibendijskog reda, gdje je okupljao dervise na zajednicke obrede i odrzavao predavanja. Kasnije je imenovan sarajevskim muftijom i oba je zvanja savjesno vrsio sve do svoje smrti / god 1644 /. Sahranjen je u dvoristu Carave Dzamije.

                                   O Bistrigiju narod prica mnogo cuda. Tako ga je jedan put pozva  na objed Sarajevski kadija, Sejh odgovori, da ce se odazvati pozivu ali da nece jesti. Gosti su bili pozvani na objed u kadijin vrt na Hridu. Tek sto se sabrase udari zestok pljusak, pa odlucise da rucaju kod Careve dzamije. Kad prispjese tamo opazise nekoliko ljudi gdje nose mrtvaca. To bijase tijelo Bistrigije, koji je nedavno preminuo. Tako se je poboznjakova rijec ispunila.

                                   Za uzdrzavanje ove tekije bila je odredjena desetina nekih sela u okolici Kreseva i potomci ovog sejha savjesno su vrsili svoju duznost. Zadnji poglavar ove tekije umro je prije 4. godinei od tada je zatvorena.

                                  Osim spomenutih ima Sarajevo jos nekoliko tekija, koje medjutim nemaju osobite proslosti i ne zasluzuju narocitog spomena.

        Literatura :

        1." Derviskolostarek es ezent sirok Boszniaban "  Budapest , 1918god.

         2 / Onovao ga je Behaudin Naksibend, turkski ucenjak iz Buhare, koji je umro 1388 god.

         3 /  Isto sto i tekija

         4. Monografiju o ovom znamenitom meceni napisao je Dr. Ciro Truhelka u glasniku zemaljskog muzeja 1912 god.

         5 / Ogranak  reda Naksibendi

         6 / Srebreni novac

         7. M. Kalabic, Hadzi Sinanova tekija, Glasnik zemaljskog muzeja II / 143. Sarajevo 1890g.

         8. " Sarajevske tekije " napisao Dr. Sacir Sikiric u djelu Narodna Starina dostampano 1929,god. u Zagrebu, po uredniku Dr. Josipu Matasovicu Zagreb.

                           

 

 

 

 

 

 

 

 

 

SEJJIDI SUAD MUTEKIJA
<< 11/2010 >>
nedponutosricetpetsub
010203040506
07080910111213
14151617181920
21222324252627
282930

KONTAKT
Javite nam se putem E-mail adrese: sokak57@gmail.com ili putem privatne poruke.

Sadrzaj postova :
1. Ilmihal za svakog muslimana i muslimanku
2. Hudba hazreti Alije
3. Islamska uljudnost
4. Prinsipi tolerancije u islamu
5. Podsjednik u kurbanu
6. Sjecanje na umrle ibadetom 1,2,3 dio
7. Muradi bismile
8. Ilahije
9. Dani u sedmici
10. Sest vidova vjerskog ekstremizma

Sadrzaj postova :
11. Zikr I Irsad 1.i 2. dio
12. Asure.
13. Rifaiski Tarikat u Sarajevu
14. Kijam zikr u Naksibendijskim tekijama
15. Bektasijski Tarikat u Sarajevu
16. Sve Mehdije do danas ili od Kerbele do danas 1. i 2. dio
17. Kako je u nasoj Bosni ?


BROJAČ POSJETA
90958

Powered by Blogger.ba