beats by dre cheap

PODSJETNIK O KURBANU

                                     Bismillahir rahmanir rahim

                                                UVODNA RIJEC

Nacelne, opcenitepostavke kurbanu prilicno sepoznaju, obicno se i ponove pred Kurban Bajram uz hutbe prigodne vazove. Tada se najcesce citiraju prigodni ajeti iz Kur'ani kerima i  hadisi Allahovog Poslanika ( s.a.v.s. ).Inace kurban je vadjib koji je prilicno dobro prihvacen u vjerskom zivotu naseg naroda.Interesantno je to da je ono siroko  prihvacen i kod onog naseg svijeta koji inace zanemaruje druge obaveze koje su farz ( npr. namaz ). No jedna stvar koja je prisutna je ta da zbog nedostatka PRAKTICNIH, DETALJNIH, I KONKRETNIH  upustava vlada prilicno veliko sarenilo obicaja kada su u pitanju vrijeme, mjesto i nacin klanja. dijeljenja,itd., od dozvoljenih koji nisu u suprotnosti sa vjerskim propisima, do serijatski nedozvoljenih pojava.

                                     OPECENITO  O  KURBANU

          USLOVI   KURBANA

Klanje kurbana nije farz nego je vadjib. Sljedvestveno tome, kao sto ce se iz daljnjeg i vidjeti postoje uslovi za obavlja nje ove obaveze kao i to kada  je on obaveza a kada spada obaveza za izvrsenje ovog vadjiba. Osnovni uslov je materijalna mogucnost. Ovdje treba biti veoma porezan pri odredjivanju toga da li je neko u mogucnosti ili ne. Onaj ko ne kolje kurban zbog trenutne nemogucnosti, a u toku godine je trosio novac  na luksuze  i visak standarda, ne spada u kategoriju onih koji su oslobodjeni obaveza klanja kurbana.

          Za kurban se moze zaklati : ovca, govedo, deva, koza te druge domace zivotinje prezivari.Ovca mora biti starija od sest mjeseci, a govedo od 2 godine. Jedino govedo se se racuna kao 7 brava ( ovaca ), pa se sedam ( ili manje ) osoba moze udruziti za jedno govedo kao kurbana, pri cemu se za svaku od njih uzima da je zaklala kurbana.

           Kurban mora biti cio, zdrav, da nema fizickih mana i ostecenja ili da nije vidljivo bolestan.

            Kurban se kolje u vrijeme Hadjskog ili Kurban Bajrama i to od zavrsetka Bajram namaza, prvi dan Bajrama tj. 10. Zul Hidjeta,do treceg dana Bajrama 12. Zul Hidjdjeta do ikindije namaza. Samo je ovaj kurban, za razliku od svih drugih klanja koje narod naziva kurbanom, kao kurban za sadaku, neku zelju, za neku svecanost, hadjet i slicno Ove nafile jesu kurbani ( kurban znaci zrtva ), ali pravi je samo kurban onaj koji se zakolje na kurban bajram.

             Lijepo bi bilo da onaj koji kolje kurbana bude pod abdestom. Najbolje bi bilo da je ta osoba  i vlasnik tj onaj ciji se kurban i kolje ali to nije obavezno, te samu tehniku klanja moze obaviti i drugo lice.

             KLANJE   KURBANA

Onaj koji kolje trebao bi biti pod abdestom. Kurban se vodi do mjesta klanja sa bar 3 tekbira :

           << ALLAHU EKBER, ALLAHU EKBER;

             LA ILLAHE ILLELLAHU VALLAHU EKBER;

                ALLHU EKBER VE LILLAHIL HAMD ! >>

Iz postovanja bi bilo lijepo ovnu na tome putu prebaciti preko glave peskir ili slicno umjesto poveza ociju. Ovan se potom polozi na zemlju lijevom stranom tijela okrenuvsi ga prema Kibli. Pri tome mu se veze donja zadnja noga ( tj. onakoja je na zemlji ),medju prednje dvije tako da mu gornja zadnja noga ostane slobodna. Ovaj polozaj je anatomski naj pravilniji jer trzanjem te slobodne noge, kao kompenzaciji bolu, ovan prije izbaci krv i ugine.

Pred samo klanje prouci se dova, kako se to u narodu kaze << na noz >>:          

                        E'uzu bi-llahi mine-ssejtani-niradjim !                                

                          Bismi-llahi-rrahmani-rrahim!

                                      Allahuekber !

            << Vedjdjehtu vedjhije lillezi fetaressemavati vel erda hanifen ve ma ene minel musrikin. Bismi-llahi,Allahu ekber. Allahume haza minke ve leke. Inne salati ve nusuki mehjaje ve memati li-llahi rabbi-l -alemin. La serike leh ve bi zalike umirtu ve ene evvelu-l-muslimin. Allahumme tekabbel minni...... ( ime i ocevo ime onoga kome se kolje kurban ) kema tekabbelte min Ibrahime halilike ve Muhammedin alejhi-ssalatu ve-sselam !. >>

 Iza ovoga se prouci jos jedan tekbir kao prilikom dovodjenja kurbana i ovan se prekolje jednim potezom ostrog noza izgovarajuci glasno ili poluglasno ( ne u sebi ):

                           << BISMILLAHI, ALLAHU EKBER ! >>

Posto se ovan zakolje, prouce se jos tri tekbira, ovaj put mogu i u sebi, i sure Kevser- ( inaeatajna ). Obrada ovna se ne zapocinje prije nego se uvjeri da je zivotinja umrla i prestala isticati krv. Kurban se ne smije ubiti na neki drugi nacin osim klanjem, jer kao takav ne bi bio primljen, pogotovu tehnikom <<pikovanja>> sada rasirenoj u savremenoj industriji mesa gdje se ubodima mozdine vrsi usmricivanje stoke

Umjesto spomenute dove takodjer bi se mogla prouciti sura Kevser :

                            << BISMILLAHI RRAHMANI RRAHIM

                                  INNA E'ATAJNAKE-L-KEVSER.

                                  FESSALI LI RABBIKE VENHAR.

                                  INNE SANIEKE HUVE-L-EBTER.>>

                                                                                                                  

             KURBAN    NAMAZ

          Pored ovoga postoji  i nafila namaz poznat kao Kurban namaz. Radi se o nafili ; al nasut (neobaveznoj ali dozvoljenoj i lijapoj stvari ). Vjerovatno je ovo pianje rijeseno od prijasnje uleme fetvom. Namaz se sastoji o dva rekata, i klanja se od momenta klanja dok je ovan jos ziv i dok ne ugine. Iskustvo je pokazalo da se vrijeme klanja i vrijeme umiranja kurbana upravo nekako poklapaju.

          Umjesto nijeta prouce se tri tekbira i dizanjem ruku uz Allahu Ekber pocinje prvi rekat. Kao i u svakom drugom namazu uce se Subhaneke, Euzu-Bismila, Fatiha i ajet : KUL INNE SALATI VE NUSUKI VE MAHJAJE VE MEMATI LI-LLAHI RABBI-L-ALEMIN. LA SERIKE LEHU VE BI ZALIKE UMIRTU VE ENE EVVELU-L MUSLIMIN !

          Ruknovi su kao i kod ostalih namaza a na drugom rekatu poslije Fatihe se uci sure Kevser. Nakon predaje selama se opet uce tri tekbira. Takodjer se i na obadva rekata moze uciti sure Kevser.

         Obicno zene klanjaju posebno ako je njihov  kurban. One mogu i nijet ciniti ako im je izvodjac klanja nepouzdan u dovi. 

           PODJELA   KURBANSKOG   MESA

      Podjela, tj. utrosak mesa od kurbana ponekad poprima nepotrebnu polemiku. Hadis Muhammeda ( savs ) nam lijepo porucuje da meso podijelimo na tri dijela : 1/3 siromasnim; 1/3 rodbini i priteljima ( u sta po mom misljenju spadaju i komsije ) i 1/3 zadrzimo u svojoj kuci. Sa malo truda i osmisljetnosti ovo je relativno lahko rijesiti. Kucama sa vise clanova porodice, siromasnim odrediti veci dio, a onima koji su klali kurban bez obzira sto imaju treba kao gestu poslati manje.                                                                                                                             Djeljenje je svojevrstan <<ispit >> svakoga od nas, gdje mi pokazujemo koliko u stvarnosti poznajemo situacije nasih najblizih koji nas okruzuju ,rodbine, prijatelja i komsija. A poznato nam je iz mektebskih dana da smo kao muslimani  duzni da vodimo brigu i o njima.  

        Urbanizam i potrebe I.Z. su odnijele klanje i podjelu kurbanskog mesa  u medresu a i slicne prostore i namjene, daleko od ociju onoga za koga se kolje. To je uredu sto se tice koristi i sevaba. Ali bi ipak trebalo nastojati zadrzati tradiciju klanja kurbana po avlijama i bascama, prije svega iz vaspitnih razloga. Posebno za porodice sa djecom bi bilo vema pozeljno da kolju na <<tradicionaln>> nacin, te da najmladje angazuju ovisno o dobu na sitnim poslovima oko klanja i djelenja kurbana.

         Ovdje bih jos da napomenem da se kurbanska kozica ne smije prodati, jer takav nema kurbana, te da se kasapin ili mesar koji ucestvuje ili pomaze klanju ne smije platiti kurbanskim mesom, sto ne znaci da mu se ne smije dati kurban kao i svakome drugom.

         KURBAN  ZA  UMRLOG                  

         Kurban se moze klati i za umrle osobe. Neke su hajrat sahibije u fakufnama za hajrate koje ostavljali oporucivali da im se kolje kurban iz njihovog vakufa. Tako se i u Sarajevu svake godine kolju kurbani Gazi-Husrev begu.Ovi kurbani koji se obicno pazljivo biraju znaju biti po nekoliko dana u haremu Begove djamije, gdje bi se svijet divio njihovoj ljepoti.

         Kod ovog kurbana, postupak je isti kao kod redovnog klanja s tim sto se uci <<akika>> dova.

        Ako se kurban za umrolog po oporuci umrlog iz njegovih sredstava, ilibez oporuke po odluci nasljednika a iz njegovih sredstava takav kurban se cijeli djeli ii onaj koji izvrsava oporuku odnosno odluku nasljednika ne uzima dio kurbana sebi, odnosno kuci koja umrlom kolje kurban.

       Ako pak neko kolje kurban umrlom a od svojih licnih sredstava takav kurban podlijeze podjeli 1/3: 1/3: 1/3 kao da ga je klao i za sebe.

      O klanju kurbana na hadjdju ovdje necemo govoriti. Ovo pitanje tretiraju upustva o obavljanju hadjdja.

                                   VANBAJRAMSKI   KURBAN

        AKIKA   DOVA:

       Postupak je isti kao i kod prvog opisa s tim sto se umjesto pomenute dove uci sljedeca dova:

                               Euzu bi-llahi mine-ssejtani-rradjim                   

                                      Bismillahi-rrahmani-rrahim 

 Allahumme hazihi 'akikatu (fulani-bni  fulanin) demuha bi demihi ve lahmuha bi lahmihi ve ' azmihi ve djilduha bi djildihi ve sa'ruha bi sa'rihi fidaen (li-bni fulani-bni fulanin tj. ime i ocevo ime onome kome je kurban namjenjen) mine-nnar.

Subhane Rabbike Rabbi-l- 'izeti 'amma jesifune ve selamun 'ale-l-murseline velhamdu li-LLahi Rabbi-l-'alemin,...

Ranije je receno da je kurban samo ono sto se zakolje u vrijeme Kurban Bajrama. Medjutim postoji klanje <<kurbana>> i van Bajrama. To se u narodu zove kurban mada ima karakter sadake, te cemo ih i mi ovdje nazivati kurbanima sto nadamo se nece izazvati zabunu kod citaoca. To su kurbani hadjet tj. iz potrebe,namjenski zatim kurban nezr, te neki drugi nastali kao obicaj ( temelji kuce, radjanje djeteta, teski teret i sl ).

        HADJET   KURBAN

Osnovica za hadjet kurban je preporuka Muhammeda (savs) da se prilikom nadijevanja imena djetetu sedmi dan po njegovom rodjenju zakolje kurban Hadjet kurban se kolje iskljucivo na neku tesku situaciju onoga koji se odluci na ovaj vid sadake.. To je obicno teska bolest u kuci, neopravdano uhapseni clan porodice, zelja da se neko vrati iz zarobljenistva i slicno. Kurban se kolje u ime Allaha dj.'s. i pokloni Muhammedu a.s. i nanijeti na odredjeni murad (zelju).Pri klanju se uci <<akika>> dova a kolje se kao i redovni kurban. U akika dovi pri pomeni imena pomene i nijet tj.- zelja, meso i koza se u potpunosti podijele siromasnim odnosno onima koji podpadaju pod kategoriju primalaca zekata i sadakai-fitra.

Nepotrebno je napominjati da hadjet kurban ne moze imati nijet zelje protivne Allahovim dj.s. propisima.

                                        OSTALI  VAN  BAJRAMSKI  KURBANI

Postoji i tvz. zavjetni-nezr Kurban koji se kolje naakon nekog rjesenja. Ali tu ne smije biti odustajanja. Npr. neko se zavjetuje da se cim dobije posao zaklati kurbana. Varke ne smije biti, i zavjetni kurban je vrsta akika kurbana. U slucaju opravdane nemogucnosti izvrsenja zavjeta, zavjetovani podljeze obavezi kefareta.

U van Bajramske kurbane spada i klanje kurbana umrlom, neposredno iza ili uz djenazu, neku veliku opsnost.

Takodjer su uobicajni i kurbani kod pocetka pravljenja ili useljenja u kucu, sunecenja djeteta, odlazak ili dolazak iz vojske ili rata, zavrsetak skolovanja, vojnu pbjedu ili bilo koji drugi vazni zivotni dogodjaj.

Obicajni kurbani se mogu djeliti cjeli, ali mogu da podlijezu odnosu 1/3; 1/3; 1/3, kao i <<redovni>> kurbani ili pak da se utrose na goste vec prema namjeni i imovnom stanju onog koji kolje.

Svi ovi hadjet kurbani se ne mogu racunati kao zekat, sadakai-fitra ili opsta sadaka jer su namjenski i ima odredjeni nijet za njih a oni nisu obavezni nego su nafila, dok su nam zekat i sadakai-fitr farz.

                                   MESO  ZA  SVAKODNEVNE  POTREBE

Mnogo je polemike oko pitanja sta je halal a sta nije halal meso. Obicno se kazuju istine ali kojih u uslovima u kojim citaoci ovog teksta zive realno nema. Uzmimo samo konzerve naprimjer, neke koje smo dobijali u ratu nosile su oznaku halala dok to istinski znaju samo oni koji rade u toj tvornici. Cak i u dobrim uvjetima proizvodnje halal mesa tesko je kontrolisati svijest kasapa koji rutinski obavljaju svoj posao.

Ja sam ovdje poredao u tri tacke kako bi se po meni jedan musliman trebao ponasati u danasnjim uslovima:

       a)   idealno bi bilo da se koristi meso koje je zaklano na serijatski popisan nacin ( kao klanje kurbana ) te da mi to licno koljemo ili da dobro poznajemo onoga koji kolje, a da je taj osvjedoceni musliman.

       b)  Ako to nije u stanju,onda da uzima meso u prodavnici za koju se zna da prodaju halal meso, te da kupuj mene prizvode na kojima pise da su halal.

       c)   Ako i to nemoze postici, onda da gleda da je zivotinja zaklana, da nema krvi u mesu i svakako da je dozvoljena. Ovo je situacija sa kojom se najcesce susrecemo, a odobrio je kada nema mogucnosti za a) ili b) Seltut rektor Univerziteta El-Azhar u Kairu.

Ja bih preporucio da mi kod takvog mesa i svakog drugog za koje nismo sigurni da li je zaklano na nama propisan nacin, sami prilikom rezanja ili cak otvaranja konzerve proucimo

                                BISMILLAHI  ALLAHU  EKBER.

                           

                            MESO  IZ  LOVA  I  RIBOLOVA

<< Pitaju te sta im se dozvolja. Reci: 'Dozvoljavaju vam se lijepa jela i ono sto vam ulove zivotinje koje ste lovu poducili, onako kako je Allah vas naucio. Jedite ono sto vam one uhvate i spomenite Allahovo ime pri tome, i bojte se Allaha, jer Allah, zaista, brzo svodi racune.>>     Kur'an : V ( 4 )

Lov je dozvoljen ali ne i pohvaljena stvar. Dozvoljen je ako je iz potrebe, odnosno ako je to zanimanje kao sto je stanovnicima tajgi, tundri, prerija. Takodjer je dozvoljen ako je to dopuna prihoda i ishrane siromasnom poljoprivredniku te za odbranu od zvjeri i stetocina kada one prijete i nanose stetu ljudima. Sportski lov je nepohvaljena, skoro nepozeljan za muslimana. Da ja ne bih o tome govorio evo sta nam kaze <<kitab>> rahmetli Ahmed Zarifi-babe:

 Poslusaj mene, o dijete! Nemoj da bi bio lovac.

 Cuvaj se, da te lovacke cari ne zavedu.

  Ako zelis dobar nasljednik postati,

 nemoj ni radi cega zivo stvorenje usmrtiti.

  Mozda ce od ulovljenog ostati

  njegova zenka ili mladunce,

   Ko Hakka razumije, u lov nece ici.

   U proslosti su velikani kazali:

   Lovac ce corav ili hrom ostati

Sto se tice mesa ulovljene divljaci moze se jesti meso prezivara biljojeda i pernatih zivotinja pod uslovom da su zaklane, a ne usmrcene oruzjem za lov. Usmrcena zivotinja se smatra lesom i to je meso haram. Zato se divljac ranjava sacmom a potom zakolje. Takodjer se ne moze jesti meso ako je lovacki pas nagrizao ili odsjekao dio tijela zivotinje, i to se smatra lesom.

Divljac przivar dvopapkar se moze zaklati u kurban ako je uhvacena ziva , potpuno neostecena i zdrava, te da joj ne nedostaje niti jedan dio tijela (uhvacena nekom mrezom ili sl.) te da je onaj koji je zeli za kurbana uhvatio vlastitom snagom i umjecem. Ako je prodaje nekom drugom njena cijena trebala bi biti slicna cijeni iste takve domace zivotinje.

Ribolov je u potpunosti dozvoljen. Sve vodene i morske zivotinje su dozvoljene za jelo. Riba je jedino meso koje se ne kolje a halal je. Umjesto klanja ona ima nastup ugibanja na vazduhu. Ako je riba sama uginula u vodi, ili je uginula u vodi prilikom lova u mrezi ili na udici prije nego je izvadjena na vazduh smatra se lesom i ne moze se jesti. 

                           BOLESTI  OVACA

Bolesti su veoma rijetke i pojava je novijeg datuma. Nikad se nije culo ranije za epidemiju samih ovaca a posebno oboljenja ljudi. Tako recimo Istambul po novinarskoj evidenciji zakolje oko pola miliona ovnova za bajram sigurno vecim dijelom bez veternarske kontrole, pa se nije culo za zarazu i oboljenja. Najcesce bolest su metiljavost i ovciji brlj u glavi sto nije opasno za ljude. Crni prist je veoma rijedak, to je bolest  goveda, a poznaje se po tome sto u momentu klanja krv se automatski grusa na crnu boju. Najnovije je iz uvoza dosla slinavka. Radi ciste savjesti nije lose vrsiti veterinarski prekled zive stoke i mesa.

Zanimljivo je koliko je ovca cista zivotinja da je u ranije vrijeme dok nije bilo dobre sanitetske sluzbe pratilo se odakle pije vodu konj i ovca slobodno je bilo da bez bojazni pije i vojska.

     NEKE  MANJE  POZNATE  CRTICE  I  PROPISI  O  KURBANU

Kurbanska kozica se ne moze prodati i taj novac zadrzati. Moze se pokloniti siromasnom da on proda, dati humanitarne svrhe ili zadrzati za licnu uputrebu. Ko nema materijalne mogucnosti, kao i pod dugom, nije duzan klati krban. Takodjer nije duzan ni onaj ko bi tim izdatkom znatno otezao podmirivanje kucnih potreba iza Bajrama. Za ovo je bitna licna postena procjena vlastite mogucnosti.

Ko je dao novac na zajam i nema sredstva za kurban- nije duzan zajmiti novac za kurban. Moze se duzniku traziti povrat dijela sredstava za tu namjenu.

Ko ima mogucnost da zakolje kurban, a ne kolje edepsuz je i grijesan. Takav isti je i onaj koji u dane Bajrama zaista nema mogucnosti, a u toku godine upraznjava svoju kucnu potrosnju viskom standarda i zbog toga se zatekao u nemogucnosti. Narodnim jezikom receno: <<ima za more, kafane, kola cejfove i besposlice a nema za kurbana.>>

U nekim krajevima svijet kolje uoci Bajrama. To nije kurban. Taj obicaj su uveli bogati i humani ljudi u prijaqsnja vremena, da sirotinja ujutro na Bajram ne bi iscekivala da li ce i hoce li ko donijeti kurban. Oni su tu sadaku zaklanu uoci Bajrama djelili odmah ujutro kako bi se mogao pripremit Bajramski rucak.

Sa vremenom je to izgubilo prvotnu namjeru i poprimilo cisto klasni karakter da su<<begovske>> porodice klale samo prije Bajrama, sto je u potpunosti suprotno islamu.

Kurbani nisu skupi ako se u kucnom budjetu predvidi i taj rashod, te se citave godine ostavljaju << pare na stranu >> za to. Na ovaj nacin se svo ovo vrijeme misli i zivi sa kurbanom.

Prije je bio obicaj da se prvi kurban koji se kolje u zivotu cijeli podijeli i da bude po mogucnosti crn. Takodjer je tradicija da se koze od prvog kurbana, prvog kurbana u braku, kurban za nadjevanje imena djetetu - ucine i sacuvaju za uspomenu kao serdjade ili zidni ukras.

Na kraju bih svima preporucio da se potrude, shodno sunetu Allahovog Poslanika ( savs ), da nauce da i dalje svoje kurbane sobom kolju i obradjuju. Ovo bi trebali da nauce uz nekog iskusnog poznavaoca ovih propisa i tehnike.

Molim Allaha dj.s. da nas uputi u propise dini islama i da nam pomogne da ih se ispravno pridrzavamo.

sastavio: S.S.

recezent: HAMDIJA ef. BEGIC

                                                                                                                   

SEJJIDI SUAD MUTEKIJA
http://sejjidsuadmutekija.blogger.ba
05/11/2008 16:28